ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Nepostojanje globalne energetske strategije u Republici Hrvatskoj jedan je od glavnih nedostataka i problema vezanih za energetiku što je i uzrokovalo brojna "prepucavanja" različitih lobija, ali i
odgađanje realizacije energetskih projekata, ističe akademik Mirko Zelić.
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Nepostojanje globalne energetske
strategije u Republici Hrvatskoj jedan je od glavnih nedostataka i
problema vezanih za energetiku što je i uzrokovalo brojna
"prepucavanja" različitih lobija, ali i odgađanje realizacije
energetskih projekata, ističe akademik Mirko Zelić.#L#
Akademik Zelić bio je uvodničar okruglome stolu održanom danas u
palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o temi -
energetika u Republici Hrvatskoj s obzirom na procese integracije i
globalizacije.
Okrugli stol organizirali su Znanstveno vijeće za naftu Akademije i
Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa, a sudjelovali su
istaknuti stručnjaci koji su u izlaganjima i tijekom rasprave
iznosili stajališta o tomu što bi trebalo učiniti da se Hrvatska što
uspješnije, ili barem sa što manje negativnih posljedica, suoči s
procesima integracije i globalizacije.
Tako, primjerice, akademik Zelić smatra da bi se Hrvatska trebala
maksimalno usredotočiti na istraživanje domaće proizvodnje plina i
nafte, ubrzati plinifikaciju zemlje te izgraditi podzemna
skladišta plina.
Pri tomu, dodao je, ne smije izostati skrb o odnosu energetike i
ekologije, jer, istaknuo je Zelić, postoje objektivni uvjeti da
Hrvatska postane ekološki najsigurnija zemlja. S tim u vezi,
istaknuo je da bi se na području Hrvatske mogle izgraditi minimalno
četiri termo-elektrane na otpad, a pepeo i otpad koji bi nastao u
procesu proizvodnje mogao bi se pohraniti u emulzijama u dubokim
geološkim slojevima.
Akademik Zelić na kraju je postavio i jedno, kako je rekao,
provokativno pitanje - zašto INA ne bi mogla biti privatizirana i do
49 postao svojim djelatnicima.
Predsjednikov savjetnik Igor Dekanić istaknuo je pak da je
najavljena privatizacija energetskoga sektora jedno od najdubljih
strateških pitanja za Hrvatsku.
Podsjetio je na kretanja na globalnome tržištu nafte u posljednjemu
desetljeću rekavši da su konac prošloga stoljeća u SAD-u označile
velike integracije američke naftne industrije. Govorio je i o
porastu globalnoga terorizma i nesigurnosti kao o političkim
rizicima koji utječu na ponudu i potražnju nafte na svjetskome
tržištu.
Po Dekanićevim riječima, Hrvatska se sada nalazi pred
"nepomirljivom zadaćom pomirenja nepomirljivih strategija", a
mora i privatizirati energetski sustav. A na pitanje kako sve to što
treba učiniti i pomiriti s nacionalnim interesima, Dekanić
odgovora da je fleksibilnost najbolja strategija.
O tomu kako se u globalizacijskim i integracijskim procesima može
održati naftna kompanija kao što je INA govorio je Josip Sečen, a
Stevo Kulundžić o razvoju plinskoga gospodarstva Hrvatske na
početku 21. st.
Na problematiku distribucije plina u Hrvatskoj upozorio je
Miljenko Šunić, rekavši da se distribucija plina u Hrvatskoj u
proteklomu razdoblju odvijala pod političkim i socijalnim
patronatom.
S tim u vezi, upozorio je da je prirodni plin za privatne potrošače u
Hrvatskoj najjeftiniji u Europi dok je cijena plina za industriju
pak među najvišima u Europi pa zato potrošnja plina u industriji
pada iz dana u dan.
Akademik Božo Udovičić upozorio je pak da se u Hrvatskoj, kako je
rekao, "stalno nadmudrujemo umjesto da se u dijalogu pronađu
najmanje loša rješenja za Hrvatsku". Odnosno, dodao je, ključno je
pitanje kako se pripremiti da u globalizaciji Hrvatska najmanje
loše prođe. A za to je, istaknuo je, potrebno riješiti pitanje
vlasništva, promijeniti odnos prema radu i odgoju mladih
generacija.
Jer, istaknuo je Udovičić, još nismo riješili brojna pitanja, a već
se nalazimo u opasnosti da ne "uletimo u crveno svjetlo" kada je
riječ o tržištu emisijama, što je dodatno tlačenje za one koji i
tako nemaju ništa.
Ali, istaknuo je Udovičić, treba podsjetiti da smo nešto napravili
i prije Amerikanaca, a to je izgradnja visokonaponske mreže što je
bilo odlučeno u Dubrovniku još u ljeto 1970., a što Amerikanci
pokušavaju tek sada napraviti.
Kako je u zaključku istaknuo akademik Mirko Zelić, vrlo kompleksna
pitanja energetskoga sektora trebali bi rješavati oni koji znaju
raditi, a politika ne bi smjela biti nadređena struci.
(Hina) ip az