RUSIJA-NEZAVISIMAJA OD 19.2.02. SOLIDARNOST ARAPSKOG SVIJETA PREMA IRAKU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 19.II.2002. U Perzijskom zaljevu zapuhali su novi vjetrovi "Nakana Sjedinjenih Država da nastave protuteroristički pohod i da zadaju smrtni udarac Iraku, koji optužuju da podupire međunarodni terorizam, dovodi susjedne arapske države u težak položaj. S jedne strane, očituju se protiv terorizma u svim njegovim oblicima, a s druge su dio arapskog svijeta i odlučne su u nakani da pokažu solidarnost prema Bagdadu. Arapske zemlje koje čine Vijeće za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, spremne su pružiti političku potporu Iraku ako ovaj nakon Afganistana bude meta antiterorističke kampanje koju vodi SAD. I dalje nastojeći na tome da Bagdad mora ispuniti sve zahtjeve Vijeća sigurnosti UN-a, pozivaju glavnog tajnika UN-a da obnovi dijalog s Irakom. Bez obzira što zemlje Vijeća u priličnoj mjeri ovise o SAD-u kada je riječ o njihovoj sigurnosti, one ipak izjavljuju da neće podupirati Washington u težnji da irački problem riješi silom. Prije mjesec dana to je načelno stajalište potvrđeno na susretu u omanskoj prijestolnici Maskatu. Arapske zemlje koje graniče s Irakom zainteresirane su ponajprije za razvitak gospodarskih veza s Bagdadom. Uz to, slabljenje Iraka i njegova potpuna izolacija doveli bi do promjene područne ravnoteže snaga, što ne odgovara većini članova Vijeća za suradnju koji drže da će tako ojačati položaj Saudijske Arabije i Irana na tom području. Zato bi htjeli da se Irak vrati zauzetijoj vanjskopolitičkoj djelatnosti na području Perzijskog zaljeva. Takvo stajalište napose podupiru Ujedinjeni Arapski Emirati. Ta zemlja vodi višegodišnji teritorijalni prijepor s Teheranom zbog triju otoka u Perzijskom zaljevu koje je još početkom 70-ih zauzela iranska vojska. U tom smislu Arapski Emirati vjerojatno očekuju iračku potporu, budući da je ne mogu dobiti od Saudijske Arabije. Uz to je UAE izvukao priličnu gospodarsku korist iz položaja u kojemu se našao Bagdad zbog sankcija. Emirati su bili glavni tranzitni pravac u Perzijskom zaljevu za dopremu robe u Irak, u sklopu provedbe programa 'Nafta u zamjenu za hranu', u koji su se i sami aktivno uključili. Između UAE-a i Iraka uspostavljena je tjedna trajektna veza, što olakšava međusobnu trgovinu. Istim putom ide i Katar. On je 1992. obnovio diplomatske veze s Irakom koje su bile prekinute u znak prosvjeda protiv zauzeća Kuvajta. G. 1999. Katar je pozvao druge države Vijeća da idu za njegovim primjerom. Imao je na umu Saudijsku Arabiju i Kuvajt. Stajalište Katara u potpunosti je shvatljivo. Nezadovoljan je što Air Riyad želi potpuni nadzor nad područjem Perzijskog zaljeva. Povrh toga, Katar bi htio dobiti veću potporu Saudijske Arabije u rješavanju teritorijalnih prijepora s Bahrainom. Oman je, očito, također zainteresiran da Irak bude punopravni član područnog sustava. U ožujku 1998. taj su sultanat, koji nije prekinuo diplomatske veze s Irakom, posjetila dva izaslanstva iz Bagdada. To je bio očit dokaz da je Maskat spreman za obnovu dvostranih veza. Poput Katara, i on sudjeluje u programu 'Nafta u zamjenu za hranu', stalno šireći trgovinske veze s Irakom. Samo Saudijska Arabija i Kuvajt i dalje imaju oštar stav, tražeći da se ispune sve točke rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku. Premda se i u izjavama njihovih službenih lica sve više pozornosti posvećuje bijednom položaju iračkog naroda koji je dio, kako kažu u prijestolnicama obiju zemalja, 'arapskog i muslimanskog naroda'", piše Elena Melkumjan, doktor političkih znanosti.