RU-HU-SK-zakoni-Vlada-Diplomacija-Izbori-Ljudska prava RUSIJA-NEZ. GAZETA 19.2.02. ODJECI MAĐARSKIH ZAKONA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA19.II.2002.Budimpešta je uvrijedila Bratislavu"Nitko se nije nadao ovom, tako
ozbiljnom, zaoštravanju odnosa između Slovačke i Mađarske. Pošto je 1998. na vlast u Slovačkoj došla demokratska koalicija šesterih stranaka, činilo se da su između dviju podunavskih zemalja zavladali mir i sloga. Mađarska koja je već ušla u NATO počela je lobirati za prijam Slovačke u Savez, a obje su republike djelatno surađivale u sklopu višegradske 'četvorke', zajednički se pripremajući za ulazak u Europsku uniju.Sve je pokvario novi zakon o državljanima koji žive izvan zemlje, koji je u Mađarskoj stupio na snagu ove godine, a Mađarima koji žive u Rumunjskoj, Slovačkoj, Jugoslaviji, Hrvatskoj, Sloveniji i Ukrajini daje svakojake olakšice u uspostavi veza s almom mater. Naime, Mađari izvan domovine mogu, bez posebnog dopuštenja kakvo je potrebno strancima, raditi u Mađarskoj, triput u godini gotovo besplatno putovati po njezinim gradovima i selima, rabiti medicinske usluge i dobivati doplatak za djecu koja se školuju u mjestu boravka.
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
19.II.2002.
Budimpešta je uvrijedila Bratislavu
"Nitko se nije nadao ovom, tako ozbiljnom, zaoštravanju odnosa
između Slovačke i Mađarske. Pošto je 1998. na vlast u Slovačkoj
došla demokratska koalicija šesterih stranaka, činilo se da su
između dviju podunavskih zemalja zavladali mir i sloga. Mađarska
koja je već ušla u NATO počela je lobirati za prijam Slovačke u
Savez, a obje su republike djelatno surađivale u sklopu višegradske
'četvorke', zajednički se pripremajući za ulazak u Europsku
uniju.
Sve je pokvario novi zakon o državljanima koji žive izvan zemlje,
koji je u Mađarskoj stupio na snagu ove godine, a Mađarima koji žive
u Rumunjskoj, Slovačkoj, Jugoslaviji, Hrvatskoj, Sloveniji i
Ukrajini daje svakojake olakšice u uspostavi veza s almom mater.
Naime, Mađari izvan domovine mogu, bez posebnog dopuštenja kakvo je
potrebno strancima, raditi u Mađarskoj, triput u godini gotovo
besplatno putovati po njezinim gradovima i selima, rabiti
medicinske usluge i dobivati doplatak za djecu koja se školuju u
mjestu boravka.
Vlasti Ukrajine i Hrvatske bile su potupno ravnodušne prema novom
zakonu, u Beogradu i u Ljubljani ograničili su se na lagano
gunđanje, dok su ga u Bukureštu i u Bratislavi dočekali
neprijateljski. Tu su zakon shvatili, ni više ni manje, kao
upletanje u unutarnje stvari suverene države i povredu prava
njihovih državljana, vjerojatno nemađara. Slovački je premijer
Mikulaš Dzurinda, primjerice, izjavio da je njegova vlada spremna
da na sve moguće načine spriječi provedbu tog zakona na slovačkom
području, ako se ne uspiju dogovoriti o ograničenju nekih njegovih
odredaba.
Događaji zadnjih dana samo su pogoršali stanje. Najprije je
slovački parlament prihvatio deklaraciju protiv novog mađarskog
zakona i pozvao Budimpeštu da ga 'uskladi s međunarodnim propisima
i europskim standardima u zaštiti nacionalnih manjina'. Pritom je
raspra o tom pitanju izazvala buru među zastupnicima. Premijeru
Dzurindi koji ih je pokušavao stišati, predstavnik oporbenog
Pokreta za demokratsku Slovačku Jan Ciper zaprijetio je da će mu
'narod to zapamtiti!', a zastupnik iz Slovačke narodne stranke
Dušan Švantner rekao je da 'slovački građani stječu dojam da je
njihova vlada u Budimpešti, a ne u Bratislavi'.
Na odgovor prve nije trebalo dugo čekati. U radijskom nastupu
koncem prošlog tjedna premijer Viktor Orban uz ostalo je, kao
uzgred, napomenuo da će se pregovori s Bratislavom o tom pitanju,
dakako, nastaviti, ali da treba imati na umu da će mađarski
parlament raspravljati o budućem članstvu Slovačke u NATO-u...
Orbanov navještaj u Bratislavi su vrlo dobro shvatili. Šef slovačke
diplomacije Eduard Kukan odmah je bez okolišanja rekao da je
politički neodgovorno probleme koji su se pojavili u svezi sa
zakonom o Mađarima izvan domovine povezivati s ulaskom Slovačke u
NATO.
U međuvremenu je već više od deset tisuća ljudi u Slovačkoj dobilo
takozvane iskaznice Mađara izvan domovine. Ukupno je tu preko pola
milijuna građana mađarske nacionalnosti, ali većina za sada ne žuri
da iskoristi olakšice koje im je podarila Budimpešta. Zato su među
prvima novi status prihvatili čelnici mađarskih stranaka koje čine
koaliciju na vlasti. Tu je činjenicu njihov koalicijski kolega,
bivši ministar vanjskih poslova i predsjednik Stranke građanske
sloge Pavol Gamžik, nazvao 'otvorenim očitovanjem nelojalnosti
prema Slovačkoj'.
Problem koji se spočetka mnogima činio kao bura u čaši vode, sada je
narastao do razmjera ozbiljnog međudržavnog prijepora koji, hoćeš-
nećeš, utječe na susjedne zemlje koje su s Mađarskom i Slovačkom
povezane zajedničkim regionalnim ustrojima i zajedničkim
planovima za ulazak u euroatlantske integracije.
Za sada se nitko od susjeda ne želi miješati u rješavanje tako
osjetljivog pitanja, ali su bruxelleski europovjerenici stranama u
prijeporu već dali do znanja da sve oštriji ton u prepirci može
dovesti Bratislavu i Budimpeštu u političku slijepu ulicu, sličnu
onoj u kojoj su bile 1990-ih. Mnogi se, primjerice, još sjećaju kako
je tadašnji premijer Mečiar, kao odgovor na mađarsku kupnju lovaca
MiG-29 u Rusiji, na račun otplate ruskog duga, požurio učiniti
isto, shvativši tobože postupak Budimpešte kao prijetnju za svoju
zemlju. Sada, dakako, stvar neće doći do tako strašnih 'reveransa',
ali će sukob novih Ivana Ivanoviča i Ivana Nikiforoviča na mnoge u
regiji ipak ostaviti neugodan dojam.
Možda bi se političari u obje zemlje već odavno dogovorili da nije
tako važnog čimbenika kao što su skori parlamentarni izbori. Mađari
će glasovati već u travnju, a Slovaci u rujnu. Zato se i najmanji
ustupak u tako zapetljanoj stvari može biračima činiti kao
očitovanje slabosti i dovesti do toga da oni na vlasti izgube
glasove, tj. i samu vlast. Zato se na Dunavu i dalje čuje preprika
koja ne dolikuje demokratskim političarima", piše Aleksandr
Kuranov.