OPATIJA, 6. veljače (Hina) - Ministar kulture Antun Vujić predstavio je danas, sudjelujući na okruglom stolu "Kakav zakon o javnom informiranju želimo", teze za izradu novoga, jedinstvenog zakona o medijima.
OPATIJA, 6. veljače (Hina) - Ministar kulture Antun Vujić
predstavio je danas, sudjelujući na okruglom stolu "Kakav zakon o
javnom informiranju želimo", teze za izradu novoga, jedinstvenog
zakona o medijima.#L#
Taj bi zakon, uz područje koje pokriva Zakon o javnom priopćavanju,
regulirao i pitanja ostalih medijskih područja, sada obrađenih u
zakonima o telekomunikacijama, HRT-u i Hini, rekao je ministar
Vujić.
Radni materijal, što ga je uz pomoć medijskih stručnjaka pripremilo
Ministarstvo kulture, donosi niz novina koje bi ušle u budući zakon
o medijima.
"No, taj materijal još uvijek nema status prijedloga zakona iako
ima Vladinu potporu", rekao je ministar Vujić, dometnuvši da bi se
usvajanjem novoga zakona neki od postojećih morali prilagođavati
ili čak i ukinuti.
Teze, kako je istaknuo, imaju ishodište u načelima da se medijima,
kao bitnom elementu civilnoga društva, nizom novih rješenja stvore
povoljni uvjeti za neovisnost te da se osigura javni interes u
procesu informiranja i izgradnji demokratskog društva.
Time se medije želi odvojiti od nadzora i sustava politike kao i
pritisaka u ime ekonomske moći, te pojednostaviti dostupnost
izvorima inoformacija, rekao je.
Tezama su razrađena i načela koja jamče punu slobodu nakladnika da
slobodno pokreću medije i određuju njihovu programsku osnovu.
Novine u tezama o zakonu o medijima, u odnosu na postojeće zakone
koji uređuju medijski prostor, odnose se na elektronske
publikacije te na nove oblike medija, a predlaže se i osnivanje
Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Nadalje, dionice ili udjeli u nakladničkim kućama morat će glasiti
na ime vlasnika, čime se želi spriječiti prikrivanje vlasništva.
Isto tako, prije imenovanja ili razrješenja glavnog urednika
nakladnik mora zatražiti mišljenje redakcije, radi ostvarivanja
prava sudjelovanja novinara u odlučivanju.
Svi bi se mediji, prema tezama, trebali uvesti u jedinstveni
registar a, uz niz predloženih rješenja transparentnosti vlasničke
strukture, uvodi se i obveza nakladnika da utvrdi programsku osnovu
medija.
Utvrđena je i takozvana klauzula savijesti koja novinare štiti u
slučaju da zbog promjene u vlasničkoj strukturi dođe do bitnih
promjena u programskoj orijentaciji medija.
Važna novina u odnosu na postojeće zakone odnosi se na pravo
ispravka i odgovora.
Tako je predloženo da se sporovi o naknadi štete vrate u redoviti
sudski postupak dok je za sporove o objavi ispravka predložen hitan
sudski postupak.
Teze po prvi puta uspostavljaju i ograničenja vlasničke strukture,
a, među inim, navodi se i da neka osoba ili tvrtka istovremeno ne
može imati koncesiju za radijsku i televizijsku djelatnost.
Također, predlaže se osnivanje neovisnih regulatornih tijela,
vijeća za tisak i vijeća za radio i televiziju.
Iako Vijeće za radio i televiziju već postoji, u ovom bi se slučaju
radilo o tijelu istoga naziva ali drugačijeg sastava i djelokruga,
ustvrdio je Vujić.
U tezama se utvrđuju i načini distribucije i kolportaže tiskanih
medija.
Predložena rješenja zasnivaju na iskustvima i modelima drugih
zemalja u tranziciji ili onih razvijenih demokracija, ustvrdio je
ministar Vujić.
(Hina) am vl