RADIO RUSIJE 18. II. TERORIZAM I HAAŠKI SUD

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 18. II. 2002. Petar Iskenderov: tko financira haaški sud? U ponedjeljak haaški sud nastavlja sudski proces protiv Slobodana Miloševića koji će zasigurno biti dug i skupo stajati ovo tijelo. Uhićenja i saslušavanja optuženika, prikupljanje i obrada dokaza, brojna putovanja sudaca i tužitelja povezani su s većim troškovima. Tko realno financira aktivnosti haaškog suda? Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje treba se osvrnuti na godišnje izvještaje koje njegov predsjednik šalje glavnom tajniku UN-a. 14. rujna 1993. godine Glavna skupština UN-a usvojila je rezoluciju br. 47/235. U njoj su zemlje-članice ove organizacije i, citiramo, 'druge zainteresirane strane' pozivane da daju dobrovoljne priloge za izdržavanje osoblja haaškog suda. Zainteresirane strane su se odmah prijavile. Mađarska, Irska, Španjolska, Kanada, Lichtenstein, Malezija, Namibija, Novi Zeland i Pakistan bili su prvi dobrovoljni donatori suda. U razdoblju između studenog 1993. i srpnja 1994. godine ovih 9 zemalja doznačilo je na njegov račun 3 208 900 dolara. Dvije države, Malezija i Pakistan, bile su najvelikodušnije. Prva je izdvojila 2, a druga milijun dolara. Vodeće zapadne zemlje, inicijatori stvaranja suda, u početku nisu bile baš darežljive. SAD su, na primjer, samo opremile računalnim sustavom ured glavnog tužitelja i pomogle u osposobljavanju 22 njegova suradnika. Velika Britanija se ograničila na isporuku računala u ukupnoj vrijednosti od oko 20 tisuća funti sterlinga, odnosno približno 30 tisuća dolara. Jednako je tako skromna bila financijska pomoć Francuske 1994. i 1995. godine. Riječ je o 6 automobila, od kojih je 5 stavljeno na raspolaganje suradnicima predstavništva glavnog tužitelja u Sarajevu. Nešto kasnije se, 1997. i 1998. godine, u financiranju haaškoga suda aktivno angažirala Saudijska Arabija, čelnica muslimanskog svijeta i, usput rečeno, domovina međunarodnog teroriste br. 1 Osame bin Ladena. Tada je Rijad izdvojio 300 tisuća dolara. A Malezija je i dalje bila u prednosti s iznosom od 2,5 milijuna dolara, dakle, ispred Nizozemske gdje se nalazi sjedište suda. Pada u oči činjenica da su muslimanske zemlje glavni njegovi donatori. Posljednjih godina utvrđeno je da sve ove države imaju veze s međunarodnim terorističkim organizacijama islamista. Islamski ekstremisti su, između ostalog, aktivno sudjelovali u poznatim događajima u Bosni i na Kosovu. Od balkanskih država jedino je Slovenija izdvojila za sud 10 tisuća dolara. Izgleda da je na području financiranja haaški sud organizacija koju izdržavaju vodeće zemlje islamskog sveta. Lako je pogoditi zbog čega to čine. Zato je retoričko pitanje o stupnju objektivnosti ovog sudskog organa u pogledu Srba, s jedne, te bosanskih Muslimana i kosovskih Albanaca, s druge strane. U izvještaju predsjednika haaškog suda za prošlu godinu već se primjećuje nedostatak sredstava. Potreban je, naime, duplo veći iznos za planirano okončanje njegovog rada krajem 2007. godine. Čija će sredstva biti angažirana ovoga puta ? Pakistana, Saudijske Arabije ili, možda, same Al Kaide čiji su pripadnici aktivno sudjelovali u sukobima na tlu prijašnje Jugoslavije? (RGR)