GS: HUP PREDSTAVIO PRIORITETE SVOG DJELOVANJA U POLJOPRIVREDI, TRGOVINI I INFORMATICI

ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Poticaji u poljoprivredi nisu postigli svoju svrhu - povećanje proizvodnje i smanjenja cijene, a zbog izostanka takvog efekta proizlazi da se poticajima uzalud rasipa novac, ocijenio je Stipan Bilić, ravnatelj Udruge poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva i Udruge trgovine, u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).#L# HUP je na konferenciji za novinare iznio danas prioritete svoga djelovanja u sektorima poljoprivrede, trgovine i informatike, a uz Bilića, o tomu je govorio i predsjednik Predsjedništva Udruge informacijske i komunikacijske djelatnosti Ante Mandić. On je na čelu najmlađe granske udruge u HUP-u, koju je početkom prosinca prošle godine osnovalo 50-ak vodećih informatičkih tvrtki u Hrvatskoj. Kao prioritete u radu Udruge poljoprivrede Bilić je naveo aktivnosti na reformi zemljišne politike, sustava poticaja i politike cijena. U sektoru trgovine ocijenio je da treba donijeti strategiju razvoja te grane i snažnije je povezati s hrvatskim industrijskim poduzećima. Poljoprivreda u Hrvatskoj, smatra Bilić, nerazvijena i nitko njom nije zadovoljan. Dodao je da je Hrvatska prije 90. izvozila poljoprivrednih proizvoda vrijednih oko 350 milijuna američkih dolara i na temelju toga u vanjskoj trgovini, kada se oduzme uvoz, ostvarivala suficit oko 120 milijuna dolara, a danas ostvaruje veliki deficit. Iznio je podatak da u Hrvatskoj ima oko 530 tisuća seoskih domaćinstava s imanjima oko 2,7 hektara, dok je u Europi 59 posto poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu imanja većih od 50 hektara. Bilić rješenje stoga vidi u okrupnjavanju temeljnog poljoprivrednog imanja i kvalitetnije i jeftinije proizvodnje. Tvrtke iz informatičke i komunikacijske djelatnosti dosad su u javnosti bile više zastupljene strukovno, a manje poslovno, rekao je Mandić. Dodao je da kroz HUP žele afirmirati poslovni aspekt informatičke djelatnosti, koja bi i u Hrvatskoj trebala postati industrijska grana, kako je to u razvijenom svijetu, u kojoj se obrće najviše novaca. Iznio je i da je, po nekim procjenama, hrvatsko informatičko tržište vrijedno oko 350 milijuna američkih dolara, te da u 1.700 informatičkih tvrtki u Hrvatskoj radi između sedam i osam tisuća zaposlenika. (Hina) nz db