ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) predlaže povećanje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje s 1.700 na 2.000 kuna, potvrdio je danas predstojnik Vladina ureda za
socijalno partnerstvo Vitomir Begović.
ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje (HZMO) predlaže povećanje osnovice za obračun doprinosa
za mirovinsko i zdravstveno osiguranje s 1.700 na 2.000 kuna,
potvrdio je danas predstojnik Vladina ureda za socijalno
partnerstvo Vitomir Begović.#L#
"HZMO je 3. siječnja uputio taj prijedlog sindikatima i Hrvatskoj
udruzi poslodavaca (HUP), tvrdeći da bi se time smanjila potreba za
namirivanjem sredstava za isplatu mirovina iz državnog proračuna",
izjavio je Begović Hini.
Socijalni partneri trebali bi se očitovati o mogućem povećanju
osnovice početkom veljače.
HUP je već prosvjedovao protiv te inicijative ocjenjujući da bi se
time povećala cijena rada i destimuliralo novo zapošljavanje.
Osim toga, upozorava HUP, na snazi je kolektivni ugovor iz 1998.
koji izjednačuje osnovicu za doprinose s najnižom plaćom, što znači
da bi i najniža plaća automatski porasla na 2.000 kuna.
Begović kaže da nema stvari koja se ne može promijeniti, ako se
socijalni partneri tako dogovore, pa bi sindikati i poslodavci
mogli ugovarati najnižu plaću za svaku gospodarsku granu posebno.
U Hrvatskoj već ima primjera granskog ugovaranja najnižih plaća,
podsjeća Begović, koje su za pojedine gospodarske sektore veće od
1.700 kuna.
Ured za socijalno partnerstvo također koordinira kolektivne
pregovore o dopunskom zdravstvenom osiguranju.
Nacrt kolektivnog ugovora predviđa da se poslodavci i Vlada obvežu
na plaćanje dodatnog zdravstvenog osiguranja Hrvatskom zavodu za
zdravstveno osiguranje (HZZO) za radnike, odnosno javne i državne
službenike.
Begović ocjenjuje kako bi takav model omogućio državi sigurne
prihode i nastavak reforme zdravstvenog sustava, a korisnicima
odgovarajuću razinu zdravstvene zaštite.
HUP je nacrt ugovora ocijenio neprihvatljivim, jer bi poslodavci
bili obvezni ugovoriti dopunsko osiguranje jedino s HZZO-om.
Time se poništava tržišna narav ugovaranja zdravstvenog
osiguranja, smatra HUP i podsjeća da Zakon o dopunskom zdravstvenom
osiguranju dozvoljava sklapanje ugovora s raznim
osiguravateljima.
Zakon propisuje da poslodavci mogu, ali ne moraju dodatno osigurati
svoje radnike, a i samo osiguranje privatna je stvar osiguranika, a
ne poslodavaca, napominje HUP.
Begović je rekao da se s Ministarstvom financija razmatra mogućnost
poreznih olakšica za poslodavce koji se ipak odluče na potpisivanje
ugovora.
(Hina) bcav md