OREŠKOVIĆ: OD 1. TRAVNJA NOVI NAČIN PLAĆANJA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

piše: Mirna Puklin ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Od 1. travnja u Hrvatskoj se uvodi novi način plaćanja liječnika primarne zdravstvene zaštite, najavljuje direktor projekta reforme zdravstva dr. Stipe Orešković.#L# Umjesto da se u cijelosti financiraju putem glavarina liječnici primarne zdravstvene zaštite ubuduće će primati 75 posto sredstava preko glavarina, i to na osnovu novih izračuna za rizičnije dobne skupine građana, kao što su starije osobe i djeca. Ostalih 25 posto primat će za ciljane preventivne programe i dodatne zdravstvene usluge, poput manjih kirurških intervencija i sl., rekao je Orešković u razgovoru za Hinu. Iz sredstava za zdravstvo bit će izdvojeno dodatnih četiri do pet posto sredstava za edukaciju i kompjuterizaciju liječnika primarne zdravstvene zaštite, a predviđen je i projekt specijalizacije primarne zaštite kroz idućih 15 godina za sve liječnike mlađe od 50 godina. Najavljene promjene provode se u okviru projekta reforme hrvatskog zdravstvenog sustava koji financira Svjetska banka s 29 milijuna američkih dolara. Osim toga, u sklopu reforme ovoga će mjeseca u Zagrebu početi s radom novi satelitski sustav komunikacije u hitnoj službi, koji će objediniti sva vozila i centre hitne službe i time smanjiti vrijeme dolaska do bolesnika, a u prvoj polovici godine otvorit će se i dva nova kardiološka laboratorija. Nakon dvije godine Hrvatska je na pola puta do uspješne realizacije projekta reforme zdravstvenog sustava, za razliku od Slovenije koja sličan projekt, također financiran od Svjetske banke s 29 milijuna dolara, nije uspjela ni pokrenuti, ocijenio je Orešković. Slovenija i Hrvatska često se uspoređuju zbog sličnog broja bolničkih kreveta i liječnika, organizacije bolnica i zdravstvene reforme, no, iako Slovenija na zdravstvo troši više od 1.000 dolara godišnje po glavi stanovnika, što je dvostruko više od Hrvatske, nema dvostruko kvalitetnije zdravstvo. U Sloveniji su počeli ubrzano rasti gubici za zdravstveno osiguranje, a troškovi za lijekove u godinu dana porasli su 25 posto, pa je zato došlo do smanjivanja prava osiguranika, kaže Orešković. Uvođenje dodatnog zdravstvenog osiguranja nije lijek za rješavanje problema gubitaka, što se pokazalo na primjeru Slovenije u kojoj gubici nisu smanjeni niti pet godina nakon uvođenja dodatnog osiguranja. Gubici u slovenskom zdravstvu mogu se pripisati prevelikom broju kreveta, lošem rasporedu bolnica, predugom ležanju u bolnicama, lošoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nedovoljnoj kontroli kvalitete usluga, kao i sukobu slovenskog ministra zdravstva i direktora Zavoda za zdravstveno osiguranje, što je dovelo do nekoordinirane zdravstvene politike. Slične probleme ima i Hrvatska pa je zato, upozorava Orešković, paralelno s uvođenjem dodatnog zdravstvenog osiguranja neophodno započeti strukturnu prilagodbu sustava zdravstva, reformu primarne zdravstvene zaštite, restrukturiranje bolnica i smanjenje broja kreveta. Osim toga, za uspjeh reforme bitno je osigurati jedinstveno vođenje zdravstvene politike. Stoga je dobro što će uskoro biti razriješen sukob čelnih ljudi Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je u zadnje dvije godine stvarao probleme pri provedbi reforme, ističe Orešković. (Hina) mp md