ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Reorganizacijom bolničke djelatnosti na temelju koje će se od 1. ožujka ugovarati zdravstvena zaštita s bolnicama predviđa se smanjiti broj akutnih i kroničnih bolničkih kreveta, najavio je danas ministar
zdravstva Andro Vlahušić.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Reorganizacijom bolničke djelatnosti
na temelju koje će se od 1. ožujka ugovarati zdravstvena zaštita s
bolnicama predviđa se smanjiti broj akutnih i kroničnih bolničkih
kreveta, najavio je danas ministar zdravstva Andro Vlahušić.#L#
Broj akutnih bolničkih kreveta u idućih mjesec dana smanjit će se sa
sadašnjih 16.814 na 15.236, a kroničnih sa sadašnjih 6.494 kreveta
na 6.340, rekao je Vlahušić na konferenciji za novinare.
Broj akutnih kreveta u ovoj će se godini smanjiti sa četiri na 3,6 na
1.000 stanovnika, a kroničnih s 1,54 na 1,5 na 1.000 stanovnika.
Istodobno se prosječno trajanje liječenja u bolnicama namjerava
smanjiti s 10 na osam dana.
Do 2005. godine predviđa se da će dolaziti tri kreveta na 1.000
stanovnika i da će liječenje u bolnici trajati sedam dana, a do
2010. godine 2,5 kreveta na 1.000 stanovnika i prosječno trajanje
liječenja od pet do šest dana.
Po Vlahušićevim riječima, kategorizacija bolničkih djelatnosti i
smanjenje broja kreveta omogućit će veću dostupnost zdravstvene
zaštite u svim dijelovima Hrvatske, veću efikasnost i kvalitetu
zdravstvenih usluga, kao i niže troškove.
Broj gerijatrijskih kreveta se zbog sve većeg broja starijeg
stanovništva planira povećati s 0,24 na 0,35 na 1.000 stanovnika,
rekao je Vlahušić istaknuvši kao novost liječenje gerijatrijskih
bolesnika u posebnim ustanova za dugotrajni smještaj.
Ministarstvo zdravstva neće određivati koje djelatnosti i odjeli
trebaju postojati u određenoj bolnici ni koliki treba biti broj
kreveta, već će tu odluku prepustiti struci, najavio je Vlahušić.
Ako će bolnice htjeti veći broj bolesničkih kreveta od predviđenog,
pojedini odjeli morat će brojem kirurških zahvata i iskorištenošću
kreveta u deset vodećih dijagnoza dokazati opravdanost svojih
zahtjeva. Dio odgovornosti i troškova preuzet će i županije, dodao
je.
Moguće je da se u bolnice s viškom kapaciteta, kakav ima primjerice
KB Dubrava, preseli dio djelatnosti iz ostalih bolnica. O tome se
moraju dogovoriti sami ravnatelji bolnica, ističe Vlahušić.
Osim toga, po uzoru na svjetske standarde, predviđa se organizacija
dnevnih bolnica koje će raditi medicinske zahvate bez da pacijenti
leže u bolnici.
Za reorganizaciju bolničkog sustava potrebno je godišnje izdvojiti
pet milijardi kuna, rečeno je na konferenciji.
Vlahušić je također najavio izradu plana broja potrebnih liječnika
i drugog medicinskog osoblja kako bi se mogao planirati razvoj
bolnica te broj specijalizacija, podspecijalizacija i upisne kvote
na Medicinske fakultete.
Okvirni standard je 1,7 do 1,9 djelatnika na jedan krevet u općim
bolnicama te 2,1 do 2,4 djelatnika po krevetu u kliničkim
bolnicama.
Hrvatska si ne može priuštiti gubitak više od dva milijuna kuna po
studentu koji će nakon školovanja biti nezaposlen. Trenutno je u
Hrvatskoj 900 nezaposlenih liječnika, rekao je Vlahušić.
(Hina) mp md