RFE 29. I. REFORMA HV-A

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 29. I. 2002. V. Cvrtila: reforma Hrvatske vojske primjerena demokratskim državama. S Vlatkom Cvrtilom, docentom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti razgovarao Nino Košutić. Kako urediti mirnodopsko upravljanje cjelokupnim sustavom vojske? Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš predstavio je 'Program tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja u Ministarstvu odbrane', kojim je, između ostalog, predviđeno otpuštanje ili umirovljenje više od polovine pripadnika Oružanih snaga i zaposlenih u tom ministarstvu do kraja 2005. godine. Radoš je rekao da će od sadašnjih 40.714 zaposlenih do kraja 2005. 'biti izdvojeno' 21.194 koji će otići u mirovinu ili će prihvatiti sporazumni prekid službe. Predstavljeni program predstavlja 'sidrište reforme oružanih snaga i nema alternative'. = Moram reći da posljednji događaji u Republici Hrvatskoj, ono što je Vlada, zapravo, pripremila pred slanje u Sabor, je nekoliko dokumenata koji su rezultat višegodišnjih pokušaja da se reformira sustav obrane i oružanih snaga Republike Hrvatske nakon pobjede u ratu, odnosno nakon završetka rata na ovim prostorima. Među tim dokumentima nalaze se strategija nacionalne sigurnosti, zatim obrambena strategija i nekoliko zakona koji, također, reguliraju organizaciju sustava obrane, odnosno reguliraju upravljanje time sustavom. Prije svega, tu je zakon o obrani, zakon o službi u oružanim snagama, zatim zakon koji će regulirati služenje pripadnika oružnih snaga Republike Hrvatske u mirovnim operacijama, dakle, jedan sklop zakonskih rješenja koji bi trebali, na neki način, usmjeriti budući razvoj oružanih snaga Republike Hrvatske, ali i cjelokupni sustav nacionalne sigurnosti. Ono što je bilo najspornije, recimo to tako, u posljednjih dvije godine od dolaska šesteročlane koalicije na vlast, je kako zapravo kako nakon ustavnih promjena urediti odnose u upravljanju samim sistemom, zato što je Vlada preuzela određene veće ovlasti u okviru izvršne vlasti, a predsjednik je i dalje ostao vrhovni zapovjednik i najspornije je pitanje bilo, zapravo, kako urediti to mirnodopsko upravljanje cjelokupnim sustavom. Jedna tema, dakle, u okviru svih tih priča koje se intenziviraju u zadnje vrijeme na poticaj Vlade, je dakle bilo upravljanje u sustavu, a druga je zapravo priča reforme ? reforma vojske, oružanih snaga, obrambenog sistema, kako bi se zadovoljili određeni kriteriji koji su primjereni za razvitak tih dijelova državnog sustava u demokratskim državama. - Možete li reći kako je riješeno upravljanje i gdje je postignut dogovor? = Upravljanje je riješeno na način da se u mirnodopsko vrijeme oko ključnih poteza u obrambenom sustavu dogovaraju, zapravo, i usuglašavaju tri strane: to su predsjednik države, Vlada Republike Hrvatske i ministar obrane. To znači, kada predsjednik države izda određenu naredbu, koja se spušta prema oružanim snagama, odnosno cijelom obrambenom sustavu, tada on, zapravo, tu naredbu prosljeđuje ministru obrane, koji je onda, u njegovo ime i u ime vlade, izvršava. U vrijeme rata, zapravo, ta linija preko ministra obrane bi se ukinula i vrhovni zapovjednik, odnosno predsjednik Republike bi izravno izdavao zapovijedi načelniku stožera. - Da li prije izvršavanja takve naredbe postoje neki dogovori, ili se ona neminovno izvršava? = Po principu i načelima kako funkcionira zapovijedanje i upravljanje u obrambenom sustavu, jednom kada ta naredba bude napisana, poslana od predsjednika, ona će se morati realizirati u samome sustavu. Naravno da tu postoji jedna opasnost, možda, na političkoj razini sporenja oko te odluke itd. ali tu, zapravo, ne bi trebalo biti ništa sporno, jer taj sustav upravljanja će, na neki način, prisiliti sve strane u procesu upravljanja obrambenim sustavom i oružanim snagama da se o ključnim potezima dogovaraju prije. - Možete li reći dokle su stigli razgovori, ili čak možda odluke oko profesionalizacije vojske? = To je jedna ideja koja je bila lansirana prije nekih godinu dana i, nažalost, ona je na neki način propala upravo zato što nije bila ekspertno podržana, odnosno Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane i sam ministar Radoš, koji je tu ideju iznio u javnost, nisu na određeni način dali odgovore na pitanje da li to, zapravo, Republika Hrvatska može ili ne može, da li je to potrebno raditi zbog nekakvog približavanja NATO-u ili novoj participaciji Republike Hrvatske u nekakvom sigurnosnom regionalnom kompleksu itd. Ali sama ideja, zapravo, nije odbačena i u ovom trenutku se o njoj ne razgovara, jer se razgovara o ovim pitanjima upravljanja i reforme cijeloga sustava, ali je kao ideja ostala kada Republika Hrvatska bude imala određene garancije iz međunarodne zajednice i garancije, prije svega, NATO-a da, u slučaju određenih oružanih sukoba u regiji, potencijalnih, ako bi se dogodili, da postoje određena sigurnosna jamstva, te da Republika Hrvatska u nekakvoj participaciji međunarodnim mirovnim snagama itd, bi zapravo trebala svoj sustav, oružane snage usmjeriti prema potpunoj profesionalizaciji u jednom broju koji će Republika Hrvatska moći financirati itd. a da, naravno, ne bude ugrožena nacionalna sigurnost. Prema tome, ta ideja ostaje i dalje, ali za sada se o njoj ne razgovara ozbiljno. (RFE)