ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević izjavio je danas da su močvare najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj.
ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja Božo Kovačević izjavio je danas da su močvare
najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. #L#
Na konferenciji za novinare u povodu 2. veljače - Međunarodnog dana
zaštite močvarnih staništa, Kovačević je rekao da se do sada
zaboravljalo da su močvare, koje su bogatstvo Hrvatske zbog
biološke i krajobrazne raznolikosti doista najugorženije.
Močvarna staništa posebno su značajna zbog činjenice da se uz njih
ekološki veže više od 40 posto biljnih i životinjskih vrsta.
Najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa je
Ramsarska konvencija, donijeta 1971. u iranskom gradu Ramsaru.
Konvencija su potpisale 123 zemlje, uključujući i Hrvatsku, a
obvezuje ih na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju kao i
na posebne obveze vezane uz močvarna staništa od međunarodne
važnosti koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis.
Do danas su države-stranke Konvencije upisale više od tisuću
močvarnih područja u Ramsarski popis.
Budući da je preporuka Odbora Ramsarske Konvencije ove godine -
naglasak na odnosu čovjeka i močvarnih (vlažnih) područja,
Ministarstvo je tiskalo letke i plakete te provelo natječaj za
najbolji likovni rad učenika osnovnih škola na temu močvara.
Pristiglo je 300 radova iz 130 škola, a najboljim je proglašen rad
Maria Horvatića, učenika petog razreda osnovne škole "Franje
Viktora Šignjara" iz Virja.
Dječak Mario poručio je odraslima da ne bi smjeli zatrpavati
močvarna područja.
U Hrvatskoj je izraženo bogatstvo močvarnih staništa, osobito onih
čiji je postanak vezan uz rijeke. Rijeke crnomorskog sliva nizinske
su rijeke uz koje se razvilo niz močvarnih staništa, a upravo su
takvi tipovi staništa među najugroženijim u Europi.
U Ramsarskom su popisu - Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, donji
tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka.
Močvarna staništa u Kopačkom ritu poznata su po bogatstvu ptičjeg
svijeta, a njegove prirodne poplavne ravnice uz rijeke danas se
ubrajaju među najugroženija europska staništa. Lonjsko i Mokro
polje osigurava očuvanje oko 50.000 hektara raznolikih vlažnih
staništa, a tu je i jedno do najvećih mrijestiliša riba dunavskoga
slijeva.
Dolina donjega toka Neretve sadrži najveće i najvrijednije ostatke
sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedna je od malobrojnih koje su
preostale u Europi. U sjevernom dijelu Hrvatske postoji i oko
13.000 hektara šaranskih ribnjaka koji kao umjetna močvarna
staništa imaju izuzetnu krajobraznu i ornitološku vrijednost.
Jedan od njih - ribnjaci Crna Mlaka, pokraj Zagreba upisani su u
Ramsarski popis kao predstavnik ornitološke vrijednosti šaranskih
ribnjaka koji udomljuje više od 235 ptičjih vrsta.
Kovačević je istaknuo da Ministarstvo trenutno radi na tri projekta
zaštite močvarnih staništa - na donjem toku Neretve koji Hrvatska
provodi zajedno sa BiH, projektu revitalizacije močvara Kolanskog
blata na otoku Pagu i na projektu očuvanja šaranskih ribnjaka.
(Hina) bma sšh