ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Predstavnici mjerodavnih ministarstava i stručnjaci danas su zatražili da Vlada riješi pitanje ribnjaka, odnosno ribnjačarskih trgovačkih društava, tvrdeći da se time rješava i pitanje zaštite močvarnih
ekoloških sustava koji su važni kao ptičja staništa i prirodne vrijednosti.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Predstavnici mjerodavnih
ministarstava i stručnjaci danas su zatražili da Vlada riješi
pitanje ribnjaka, odnosno ribnjačarskih trgovačkih društava,
tvrdeći da se time rješava i pitanje zaštite močvarnih ekoloških
sustava koji su važni kao ptičja staništa i prirodne vrijednosti.
#L#
Na radnom sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog
uređenja rečeno je da su se teškoće u šaranskim ribnjacima
višestruko umnožile u zadnjem desetljeću zbog prelaska na tržišni
način poslovanja, vlasničke pretvorbe i gubitka tržišta te da je
prijeko potrebno naći najbolje rješenje da se sačuvaju ribnjaci.
Objasnili su da bi prestankom proizvodnje ribnjaci vrlo brzo
presušili, nestala bi ptičja staništa i hrana za ptice te da radi
zaštite prirode valja nastaviti proizvodnju. Hrvatsku na to
obvezuje i Ramsaska konvencija o močvarnim staništima, o biološkoj
raznolikosti i zaštiti migratornih vrsta divljih životinja.
Stručnjaci su naveli da je po analizama Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva uzrok teška stanja ribnjaka i ribnjačarskih trgovačkih
društava plaćanje naknada na vodno gospodarstvo (slijevna naknada,
naknada za uporabu voda, koncesija na vodama i javnom vodnom dobru
te naknada za zaštitu voda). Te naknade, kako su naveli, opterećuju
kilogram prodane ribe sa 7,23 posto (2000.-2001.), odnosno 15,69
posto (za 2005. i dalje). Zaključili su da je potrebno mijenjati
Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, tako da
se ukinu ili smanje pojedine naknade. Poduprli su i prijedlog da se
izmjenama zakonskih i podzakonskih propisa o vodnogospodarskim
naknadama, koje je Vladi uputilo Ministarstvo poljoprivrede u
ožujku prošle godine, ukinu sve naknade, osim slijevne, koja bi se
znatno smanjila. To bi ribnjacima omogućilo konkurentno poslovanje
na domaćem i inozemnom tržištu, pa bi se kilogram ribe opteretio s
0,16 kuna, odnosno 1,23 posto veleprodajne cijene.
Rečeno je da uzgajivači slatkovodne ribe u većini europskih zemalja
ne plaćaju vodne naknade, pa je i to jedan od razloga da hravtsko
ribnjačarstvo u tržišnim uvjetima ne može biti konkurentno.
Zaključeno je da se i od Državne uprave za vode zatraži ukidanje i
smanjenje vodnogospodarskih naknada na šaranskim ribnjacima.
(Hina) bma vkn