ZAGREB, 1. veljače (Hina) - U svijetu je 1111 međunarodno zaštićenih močvarnih područja, a u Hrvatskoj se, kao jedna od najvećih vrijednosti biološke i prirodne raznolikosti u Europi, nalaze čak četiri: Lonjsko i Mokro polje, Kopački
rit, donji tok Neretve i Ribnjaci Crna Mlaka.
ZAGREB, 1. veljače (Hina) - U svijetu je 1111 međunarodno
zaštićenih močvarnih područja, a u Hrvatskoj se, kao jedna od
najvećih vrijednosti biološke i prirodne raznolikosti u Europi,
nalaze čak četiri: Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok
Neretve i Ribnjaci Crna Mlaka.#L#
U Hrvatskoj i u svijetu sutra se obilježava Međunarodni dan zaštite
močvarnih staništa, kao sjećanje na 2. veljače 1971., kad je u
Ramsaru u Iranu potpisana UN-ova Ramsarska konvencija o močvarama
međunarodne važnosti. Danas taj dan obilježava 130 zemalja
potpisnica Konvencije koja je močvare proglasila međunarodno
važnim zbog ptičjih staništa i prirodne raznolikosti.
Ove godine velika je pozornost Ministarstva zaštite okoliša i
poljoprivrede i šumarstva usmjerena na šaranske ribnjake sa
staništima koja su najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj jer
im se površina u zadnjem desetljeću smanjila s oko 13.000 na 11.082
hektara (2001.). Oko 11.000 hektara šaranskih ribnjaka u sjevernom
dijelu Hrvatske umjetna su močvarna staništa goleme prirodne i
ornitološke vrijednosti, posebice za ptice močvarice ugrožene u
Europi. Od 15 preostalih većih ribnjaka čak devet je pojedinačno
ili u sklopu prostranijih zaštićenih područja uvršteno u popis
ornitološki važnih područja u Europi koja su vrednovana kao moguća
ramsarska područja - močvarna staništa međunarodne važnosti.
Stoga je održanje ekstenzivne i poluintenzivne proizvodnje u
šaranskim ribnjacima preduvjet zaštite prirode - opstanka brojnih
ugroženih i rijetkih ptica močvarica, od kojih se neke i gnijezde na
ribnjacima.
Predstavnici ministarstava zaštite okoliša i poljoprivrede i
šumarstva te stručnjaci zatražili su stoga od Vlade da riješi
pitanje ribnjaka, odnosno ribnjačarskih trgovačkih društava.
Najvećom zaprekom njihovu razvoju smatraju plaćanje velikog broja
naknada na vodno gospodarstvo, a drže da se važno nagoditi s
ribnjačarstvima o štetama od kormorana, osmisliti ekoturističke
programe i predstaviti uzgojne ribe kao "zdravu hranu". Zalažu se i
za posebne poticaje za ribnjake koji gospodare u skladu sa zaštitom
prirode.
(Hina) bma ln