RUSIJA-N.GAZ. OD 30.1.02. RAZGOVOR S KOKOŠINOM

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 30.I.2002. 'Rusiji ostaje da bolje upotrijebi mozak' Marina Kalašnjikova razgovarala je s direktorom Instituta za međunarodnu sigurnost RAN-a (ruska akademija znanosti) i bivšim tajnikom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Andrejom Kokoškinom. Iz razgovora izdvajamo: " - Andreju Afanasjeviču, koliko je danas važno pitanje neširenja oružja za masovno uništenje u uvjetima opće borbe protiv terorizma? Kakvi se novi naglasci i prioriteti mogu pojaviti u američkoj politici na tom polju? = Prvo, mislim da je za rješavanje problema neširenja zainteresirana čitava međunarodna zajednica, a ne samo Sjedinjene Države. Možemo pretpostaviti da bi teroristi koji djeluju u Rusiji mogli u ovom ili onom obliku upotrijebiti oružje za masovno uništenje. Zato moramo biti vrlo zauzeti u rješavanju tog pitanja. Bez suradnje s Rusijom, čak ni SAD neće riješiti problem. No tu nije glavno 'dijeliti packe', proširivati liste i poduzimati neke policijske mjere. Važnije je početi ozbiljnu političku suradnju s državama koje su najveći potrošači proizvoda koji ulaze u režim neširenja. Primjerice, između Rusije, Kine i SAD-a nužna je suradnja u svezi sa Sjevernom Korejom; između Rusije, SAD-a i EU-a - u svezi s Iranom. Pa i Kina bi za to bila zainteresirana. U cjelini, problem neširenja moguće je riješiti ponajprije promjenom politike nekih država. - Američki je State Department nedavno objavio da uvodi sankcije protiv triju kineskih tvrtka zbog prodaje Iranu tehnologija oružja za masovno uništenje. Učinio je to samo tri tjedna prije posjeta predsjednika Busha Pekingu, ne plašeći se teškoća s tom velikom državom. Možete li komentirati taj američki potez? = To nije jako važan korak. Ipak, on upozorava Kinu i međunarodnu zajednicu da, unatoč važnosti skorog posjeta i američko-kineskih odnosa, Washington želi razgovarati s Kinom s određenog, po njegovu mišljenju, načelnog stajališta. Taj korak također svjedoči da je problem neširenja doista među najvećim prioritetima vlade predsjednika Busha. Može se tumačiti i kao neka vrsta odgovora na stanje spočetka prošle godine, kada su Kinezi demonstrativno zauzeli kruto stajalište u svezi s američkim izviđačkim zrakoplovom. Uhvativši tri kineske izgredničke tvrtke, SAD je pokazao spremnost na odlučan odgovor. Na koncu, to može biti i provjera Kineza. Čini se da će sadašnja američka uprava bezuvjetno nastojati da ih sustavno provjerava, izazivajući dodatne teškoće u odnosima, pa i manje krize kako bi provjerila 'čvrstoću' čelništva Narodne Republike Kine. - NATO se razmjerno nedavno ozbiljnije počeo baviti neširenjem. U kakve konkretne organizacijske oblike, uz rusko sudjelovanje, to može prerasti? = Koliko znam i prema onome što nam je ovdje govorio glavni tajnik NATO-a Lord Robertson kada je bio u Moskvi, on želi da to bude jedna od NATO-ovih zadaća, i ne samo NATO-ovih, već novog tijela 'dvadesetorice', uz punopravno sudjelovanje Rusije u rješavanju tih pitanja-zajedno s protuterorističkom borbom. No to je sa sumnjom prihvatio dio NATO-ovih čelnika. Sada se tamo vodi raspra jer neki misle da Rusiji ne treba dati takva prava, pa i za ograničen krug pitanja. - U uvjetima gospodarske, i što je još važnije, 'dolarske' ovisnosti, kakve mogućnosti pritiska u realnoj politici može imati Rusija? Možda bismo općenito trebali prekinuti sve političke nagodbe i negodovanje zbog jednostranih odluka SAD-a? = S pritiskom, dakako, nije lako. Rusiji preostaje da bolje upotrijebi mozak. Sva naša nada da sačuvamo svoje mjesto u svjetskoj politici i u gospodarstvu povezana je ponajprije s velikim intelektualnim naporom i visokom organiziranošću naše vanjske politike i politike nacionalne sigurnosti u cjelini."