DE-CZ-DEKRETI-Politika NJ 30.I.-DPA-BENEŠEVI DEKRETI NJEMAČKADPA30. I. 2002.Natuknica: Beneševi dekreti"Beneševe dekrete donio je malo poslije svršetka Drugog svjetskog rata bivši predsjednik ČSP Edvard Beneš (1884.-1948.) zbog
ponovne uspostave ustavnog poretka u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Dekreti s karakterom zakona otada pripadaju među najprijepornije europske pravne akte. Na temelju pet od tih odredaba oko tri su milijuna Nijemaca koji su živjeli u zemlji i mađarska manjina koja je pretežno živjela u Slovačkoj, ostali bez političkih prava i gospodarskih uvjeta za život.Istodobno su stvorene pretpostavke za istjerivanje njemačke manjine iz Čehoslovačke, odobrene 2. kolovoza 1945. Potsdamskim sporazumom. Njemački i austrijski pravnici dekrete koji su još na snazi, drže protivnim ljudskim pravima jer se temelje na načelu kolektivne krivnje i krše načelo nedodirljivosti privatne imovine.Beneš je ukupno tijekom i poslije rata potpisao oko stotinu dekreta koje je parlament odobrio 1946. bez nove provjere pa su time dobili snagu zakona. Savezni kancelar Gerhard Schroeder i češki
NJEMAČKA
DPA
30. I. 2002.
Natuknica: Beneševi dekreti
"Beneševe dekrete donio je malo poslije svršetka Drugog svjetskog
rata bivši predsjednik ČSP Edvard Beneš (1884.-1948.) zbog ponovne
uspostave ustavnog poretka u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Dekreti s
karakterom zakona otada pripadaju među najprijepornije europske
pravne akte. Na temelju pet od tih odredaba oko tri su milijuna
Nijemaca koji su živjeli u zemlji i mađarska manjina koja je
pretežno živjela u Slovačkoj, ostali bez političkih prava i
gospodarskih uvjeta za život.
Istodobno su stvorene pretpostavke za istjerivanje njemačke
manjine iz Čehoslovačke, odobrene 2. kolovoza 1945. Potsdamskim
sporazumom. Njemački i austrijski pravnici dekrete koji su još na
snazi, drže protivnim ljudskim pravima jer se temelje na načelu
kolektivne krivnje i krše načelo nedodirljivosti privatne
imovine.
Beneš je ukupno tijekom i poslije rata potpisao oko stotinu dekreta
koje je parlament odobrio 1946. bez nove provjere pa su time dobili
snagu zakona. Savezni kancelar Gerhard Schroeder i češki
predsjednik vlade Miloš Zeman za jednog susreta u Bonnu 1999.
usuglasili su se da su se dekreti danas pravno 'ugasili'. No to i
češki pravnici drže nedovoljnim kompromisom."