FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAGREB: ARLOVIĆ I EWE RAZGOVARALI O IZBORNOM ZAKONODAVSTVU

ZAGREB, 30. siječnja (Hina)- Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović razgovarao je u srijedu sa šefom Ureda promatračke misije Europske unije u Hrvatskoj Hansom Eweom o izradi novog hrvatskog izbornog zakonodavstva, te novog Ustavnog zakona koji razrađuje položaj manjina.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina)- Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović razgovarao je u srijedu sa šefom Ureda promatračke misije Europske unije u Hrvatskoj Hansom Eweom o izradi novog hrvatskog izbornog zakonodavstva, te novog Ustavnog zakona koji razrađuje položaj manjina.#L# Arlović je istaknuo da za promjenu izbornog zakonodavstva ima više razloga - formalne i političke prirode. Formalni razlog su ustavne promjene kojima je ukinut Županijski dom kao predstavničko tijelo lokalnih zajednica, rekao je Arlović. Drugi razlog je političke prirode. Naime dosada je političko rukovodstvo imalo presudnu ulogu prilikom utvrđivanja izbornih lista, što bi se novim izbornim zakonodavstvom mijenjalo, istaknuo je potpredsjednik Hrvatskog sabora. Arlović je podsjetio da su ustavne promjene ukinule polupredsjednički sustav po kojemu je predsjednik države mogao biti i predsjednik jedne stranke, te je mogao imenovati zastupnike u Županijski dom. Arlović je ocijenio da bi se novim izbornim zakonodavstvom ojačao položaj građana, naime, glasalo bi se za određenu listu, ali bi građani imali pravo i izabrati raspored kandidata na listi. Ova vlast zastupa model tzv. "otvorenih lista", gdje građanin bira i stranku i raspored zastupnika na listi, rekao je Arlović, dodajući da je interes i smanjiti broj političkih stranaka, koji je prevelik s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj. U Hrvatskoj, u kojoj živi 4,3 milijuna stanovnika, registrirano je 85 političkih stranaka. Arlović je rekao da bi cijela Hrvatska trebala biti jedna izborna jedinica, a treba razmotriti i da se zastupnici biraju po okruzima. Najidealniji bi bio tzv. mješoviti sustav gdje bi petina zastupnika, tj. 10-20 posto, bili birani po okruzima zbog regionalnog principa, rekao je. Novim izbornim zakonodavstvom drugačije bi se regulirao i položaj građana s dvojnim državljanstvom. Naime, više ne bi imali posebnu izbornu jedinicu, a trebalo bi propisati i minimalno vrijeme u toku jedne godine u kojem trebaju boraviti u Hrvatskoj, da bi imali pravo glasovati na izborima. To bi bilo vjerojatno 3 mjeseca, rekao je Arlović. On se isto tako založio da se broj zastupnika nacionalnih manjina poveća s 5 na 7, te da se ukupan broj zastupnika smanji sa 151 na 120. Također treba građanima, pripadnicima nacionalnih manjina, omogućiti da biraju sa svoje liste, a također i sa liste izborne jedinice, da imaju dva glasa, rekao je Arlović. Arlović je s Eweom razgovarao i o novom Ustavnom zakonu koji regulira položaj manjina. On je rekao da će Vlada formirati ad hoc radnu grupu koja bi trebala pristupiti izradi potpuno novog Ustavnog zakona. Naglasio je da neće biti umanjivanja prava manjina utvrđenih Ustavom RH. Ustavni zakon se mora uskladiti s našim Ustavom i međunarodnim konvencijama o ljudskim i manjinskim parvima, i ne može doći do diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi, rekao je Arlović. Ewea je zanimao je i rad na Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica. Arlović rekao je da je taj Zakon prošao prvo čitanje u Saboru, a da je najznačajnije što su po njemu sve vjerske zajednice ravnopravne, da uživaju isti status i iste slobode. (Hina) pp/dv dh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙