ZAGREB, 30. siječnja (Hina)- Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović razgovarao je u srijedu sa šefom Ureda promatračke misije Europske unije u Hrvatskoj Hansom Eweom o izradi novog hrvatskog izbornog zakonodavstva, te novog
Ustavnog zakona koji razrađuje položaj manjina.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina)- Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato
Arlović razgovarao je u srijedu sa šefom Ureda promatračke misije
Europske unije u Hrvatskoj Hansom Eweom o izradi novog hrvatskog
izbornog zakonodavstva, te novog Ustavnog zakona koji razrađuje
položaj manjina.#L#
Arlović je istaknuo da za promjenu izbornog zakonodavstva ima više
razloga - formalne i političke prirode.
Formalni razlog su ustavne promjene kojima je ukinut Županijski dom
kao predstavničko tijelo lokalnih zajednica, rekao je Arlović.
Drugi razlog je političke prirode. Naime dosada je političko
rukovodstvo imalo presudnu ulogu prilikom utvrđivanja izbornih
lista, što bi se novim izbornim zakonodavstvom mijenjalo, istaknuo
je potpredsjednik Hrvatskog sabora.
Arlović je podsjetio da su ustavne promjene ukinule
polupredsjednički sustav po kojemu je predsjednik države mogao
biti i predsjednik jedne stranke, te je mogao imenovati zastupnike
u Županijski dom.
Arlović je ocijenio da bi se novim izbornim zakonodavstvom ojačao
položaj građana, naime, glasalo bi se za određenu listu, ali bi
građani imali pravo i izabrati raspored kandidata na listi.
Ova vlast zastupa model tzv. "otvorenih lista", gdje građanin bira
i stranku i raspored zastupnika na listi, rekao je Arlović,
dodajući da je interes i smanjiti broj političkih stranaka, koji je
prevelik s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj, u kojoj živi 4,3 milijuna stanovnika, registrirano je
85 političkih stranaka.
Arlović je rekao da bi cijela Hrvatska trebala biti jedna izborna
jedinica, a treba razmotriti i da se zastupnici biraju po okruzima.
Najidealniji bi bio tzv. mješoviti sustav gdje bi petina
zastupnika, tj. 10-20 posto, bili birani po okruzima zbog
regionalnog principa, rekao je.
Novim izbornim zakonodavstvom drugačije bi se regulirao i položaj
građana s dvojnim državljanstvom. Naime, više ne bi imali posebnu
izbornu jedinicu, a trebalo bi propisati i minimalno vrijeme u toku
jedne godine u kojem trebaju boraviti u Hrvatskoj, da bi imali pravo
glasovati na izborima. To bi bilo vjerojatno 3 mjeseca, rekao je
Arlović.
On se isto tako založio da se broj zastupnika nacionalnih manjina
poveća s 5 na 7, te da se ukupan broj zastupnika smanji sa 151 na 120.
Također treba građanima, pripadnicima nacionalnih manjina,
omogućiti da biraju sa svoje liste, a također i sa liste izborne
jedinice, da imaju dva glasa, rekao je Arlović.
Arlović je s Eweom razgovarao i o novom Ustavnom zakonu koji
regulira položaj manjina. On je rekao da će Vlada formirati ad hoc
radnu grupu koja bi trebala pristupiti izradi potpuno novog
Ustavnog zakona. Naglasio je da neće biti umanjivanja prava manjina
utvrđenih Ustavom RH.
Ustavni zakon se mora uskladiti s našim Ustavom i međunarodnim
konvencijama o ljudskim i manjinskim parvima, i ne može doći do
diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi, rekao je Arlović.
Ewea je zanimao je i rad na Zakonu o pravnom položaju vjerskih
zajednica. Arlović rekao je da je taj Zakon prošao prvo čitanje u
Saboru, a da je najznačajnije što su po njemu sve vjerske zajednice
ravnopravne, da uživaju isti status i iste slobode.
(Hina) pp/dv dh