ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Knjiga "Hrvatska tradicijska kultura - na razmeđu svjetova i epoha" na hrvatskome jeziku, koja donosi pregled života i tekovina hrvatskoga seljaštva potkraj 19. i u početku 20. st., kao i film istoga
naslova predstavljeni su večeras u Austrijskome kulturnom institutu u Zagrebu.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Knjiga "Hrvatska tradicijska kultura
- na razmeđu svjetova i epoha" na hrvatskome jeziku, koja donosi
pregled života i tekovina hrvatskoga seljaštva potkraj 19. i u
početku 20. st., kao i film istoga naslova predstavljeni su večeras
u Austrijskome kulturnom institutu u Zagrebu.#L#
Na više od pola tisuće stranica u knjizi je okupljeno 30 članaka,
autori kojih su 23 ugledna hrvatska etnologa i folklorista.
Urednički je potpisuju dvije znanstvene savjetnice zagrebačkoga
Instituta za etnologiju i folkloristiku - Zorica Vitez i Aleksandra
Muraj - koje su knjigu i predstavile. Tiskanjem te knjige na neki je
način "zaokružen" projekt "Hrvatska etnografska baština" koji je
pokrenulo Ministarstvo kulture 1998. sa svrhom da se hrvatska
tradicijska kultura predstavi izvan Hrvatske, objasnila je Zorica
Vitez koja je i voditeljica projekta.
Zato je, podsjetila je, hrvatskomu izdanju prethodilo
objavljivanje opsežne monografije na engleskomu jeziku "Croatian
Folk Culture: At the Crossroads of Worlds and Eras" (Hrvatska
tradicijska kultura: na raskrižjima svjetova i era) koja je pratila
veliku izložbu i videozapis istoga naziva. Ta je pak izložba prvi
put predstavljena javnosti u Budimpešti u siječnju 2000., a iste
godine u ožujku izložbu je u Umjetničkome paviljonu mogla vidjeti i
zagrebačka publika.
Knjiga "Hrvatska tradicijska kultura" tek je nešto promijenjeno
izdanje spomenute monografije na engleskomu jeziku. Sadržajno je
koncipirana tako da obuhvaća sve sastavnice svagdašnjega života
hrvatskoga seljaka, istaknula je Aleksandra Muraj. Objasnila je da
se to odnosi na oblikovanje kuća i okućnica, opremanje kuća, način
stanovanja i privrjeđivanja, kao i na pokušaj davanja odgovora na
to kako se svetkovalo te na analizu društvene strukture i
funkcioniranja obitelji i bratovština.
Osim tekstova u knjizi je objavljeno i gotovo 500 ilustracija,
pretežito crnobijelih koje su, rekla je Muraj, velike dokumentarne
vrijednosti, a najstarija fotografija je iz 1870.
Po njezinim riječima knjigom se javnosti htio približiti znatan dio
hrvatske kulturne baštine u vrijeme kad se suočavamo sa snažnim
globalizacijskim procesima.
Kako su istaknule urednice, knjiga je "ugledala svjetlo dana"
zahvaljujući potpori što su je Institutu za etnologiju i
folkloristiku dala ministarstva kulture, znanosti i tehnologije,
Zaklada HAZU te Ured za kulturu grada Zagreba.
(Hina) ip vkn