BRUXELLES, 29. siječnja (Hina) - Prema najnovijim podacima Europske komisije, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u čak 52 od 56 regija u zemljama kandidatima niži je od 75 posto prosjeka bruto domaćeg proizvoda, ako se u obzir
uzmu sve zemlje članice Europske unije zajedno s deset najizglednijih kandidata za skorašnje članstvo.
BRUXELLES, 29. siječnja (Hina) - Prema najnovijim podacima
Europske komisije, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u čak
52 od 56 regija u zemljama kandidatima niži je od 75 posto prosjeka
bruto domaćeg proizvoda, ako se u obzir uzmu sve zemlje članice
Europske unije zajedno s deset najizglednijih kandidata za
skorašnje članstvo.#L#
Riječ je o podacima koji obuhvaćaju razdoblje od 1997. do 1999. a
zemlje kandidati (Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Litva,
Latvija, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka) dostavili su ih
Europskoj komisiji u prosincu 2001. godine.
U najrazvijenije regije ubrajaju se praška regija (134 posto
prosjeka), bratislavska regija (108 posto), Cipar (92 posto),
budimpeštanska regija (80 posto) te Slovenija (74 posto) koja je
kao i Cipar uzeta kao jedna regionalna cjelina.
Prema takvim pokazateljima, samo četiri regije s prosjekom iznad 75
posto ne bi stekle pravo na pomoć Europske unije iz regionalnog i
strukturalnih razvojnih fondova nakon proširenja.
Ne čudi stoga da je belgijski ministar vanjskih poslova Louis
Michel na jučerašnjem sastanku Vijeća ministara EU-a ponovno
upozorio da bi tek trebalo do kraja raspraviti pitanje troškova
proširenja, a o tome bi ovoga tjedna pred europskim parlamentom
trebao govoriti i europski povjerenik za proširenje Guenther
Verheugen.
Osim četiri regije s prosjekom iznad 75 posto, 12 ih ima bruto
domaći proizvod po glavi stanovnika između 50 i 75 posto, 21 između
35 i 50 posto, a 19 niži od 35 posto.
Među 12 regija s prosjekom bruto domaćeg proizvoda između 50 i 75
posto 7 ih je u Češkoj, dvije u Mađarskoj a ostale su regija poljskog
glavnog grada Varšave, zatim Malta i Slovenija.
Sve bugarske i rumunjske regije izuzev Bukurešta nalaze se na
prosjeku od ispod 35 posto.
U nekim zemljama pak uočljiva je velika regionalna razlika u
razvijenosti. Područje Praga tako je dva i po puta razvijenije od
najsiromašnije regije u Češkoj a bratislavska regija ima sličan
odnos s najnerazvijenijim područjem Slovačke.
(Hina) ii maš