RFE 24. I. KOLONIZIRA LI MMF HRVATSKU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 24. I. 2002. Kolonizira li MMF Hrvatsku? Željko Lovrinčević, znanstveni suradnik zagrebačkog Ekonomskog instituta razgovarao s Ninom Košutićem. - Bura u medijima, koja se podigla pred dolazak misije Međunarodnog monetarnog fonda u Zagreb, glavnom se svodi na pitanje jesu li zahtjevi MMF-a prema Hrvatskoj u njenom interesu, ili vode nekoj svojevrsnoj kolonizaciji Hrvatske. Za mišljenje smo zamolili znanstvenog suradnika Ekonomskog instituta u Zagrebu, Željka Lovrinčevića: = Naime, najavljen dolazak misije MMF-a je u potpunosti uzburkao, odnosno, na neki način aktualizirao ponovno polemiku među ekonomistima, a i građanima Republike Hrvatske, oko svrsishodnosti potpisanog aranžmana sa MMF-om, odnosno eventualnim njegovim nastavkom za sljedećih godinu dana koji bi mogao uslijediti tijekom svibnja, odnosno lipnja, ukoliko se postigne novi aranžman. Ja, primarno, vidim problem, zapravo, u strukturi potpisanog aranžmana. Naime, aranžman je po svojoj prirodi vrlo detaljan, čak predetaljan. Zemlje u tranziciji, ili zemlje koje su imale aranžman s MMF-om nisu u pravilu imale tako detaljan aranžman, već se zadaju samo globalne smjernice, određeni prolazi i parametri. A Hrvatska je u aranžmanu, u početku, u trenutku potpisivanja, unijela predetaljne elemente kao kriterije izvršenja. Hrvatska je, zapravo, postavila sebi ograničenja - i na politici plaća, i na broju zaposlenih, i na socijalnim transferima, i na ukupnom deficitu. Hrvatska vlada je, naime, sama kriva jer je ona ponudila upravo takav aranžman s previše check-pointa za koje je bilo jasno u početku da će ih biti vrlo teško sve ostvariti, a to se sada pokazuje kao točno. Ali gledano u cjelini ekonomska politika je bila uspješna i u potpunosti u smjernicama i u duhu aranžmana. Na razini godine, Hrvatska je i premašila zadane kriterije, tako da, ponavljam još jednom, problem je nastao, zapravo, u trenutku potpisivanja aranžmana koji je napravljen na takav način da je bilo jasno da neće biti moguće ostvariti sve check-pointe u startu i takvi se aranžmani, u pravilu, ne potpisuju. Inače, držim osobno da aranžman treba zaključiti, jer to će biti vrlo značajan pozitivan signal za financijska tržišta. - Kako, međutim, tumačite da se MMF suprotstavlja izgradnji auto- ceste Zagreb - Split, smatrajući da to neće izdržati proračun? = Gledajte, na pojedine elemente koje je u posljednje vrijeme povukla u ekonomskoj politici Hrvatska vlada ili najavila, kao što je izgradnja ceste Zagreb ? Split, kao što je osnivanje izvanproračunskih fondova koji u potpunosti čine javne financije netransparentnima, kao ponovnu najavu o ugovaranju kolektivnih ugovora za obrazovanje ili za zdravstvo, ili, posebice, povećanje subvencija unutra. To nisu bili elementi koji su bili u duhu aranžmana i to je ono što frustrira MMF i ljude koji to promatraju jer oni, zapravo, traže vrlo transparentan, jasan, gotovo sustav postavljen po određenoj špranci unutra. I Hrvatska vlada je od toga odstupila. Što se tiče ceste, problem je u tome što u Hrvatskoj još uvijek postoji određeni fiskalni rizik, posebice sa započinjanjem mirovinske reforme. Deficit javnog sektora je još uvijek značajan, restruktuiranje javnih poduzeća je tek na početku i zato MMF ne želi dopustiti da Hrvatska uđe u neki aranžman u nepoznato glede gradnje ceste, jer to je golema brojka za hrvatski proračun i smatra da zapravo nije pravi trenutak za takav jedan projekt. A problem Hrvatske je, zapravo, što su u potpunosti zapostavljeni ostali oblici prijevoza i transporta, dakle željeznički i zračni. Problem cestovnog prometa se ogleda u tome što su, zapravo, prometnice zapuštene, neodržavane. I sad, vi idete u novi projekt, a zapravo nemate dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture. Rentabilnost tog pravca nije bila ekonomski opravdana, ali je Hrvatska vlada uporno branila svoj stav činjenicom da su tzv. indirektne ili posredne koristi toga pravca puno, puno veće. Međutim, taj stav nije bio prihvaćen od strane ni Svjetske banke u ono vrijeme, ni prije nekih pet ili šest godina, već su se ponovili u ovom razdoblju, niti od strane EBRD-a, već se zagovarala varijanta nekakvog by-passa, odnosno proširenja i poboljšanja postojećih prometnica i jednog dijela dogradnje postojećih prometnica prema moru, a ne izgradnja punoga profila auto-ceste Zagreb - Split, kao što ima nakanu Vlada u ovom projektu učiniti. (RFE)