FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 21.1.02. INTEGRACIJA NA PROSTORU BIVŠEG SSSR-A

RU-integracije-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 21.1.02. INTEGRACIJA NA PROSTORU BIVŠEG SSSR-A RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA21.I.2002.U izgledu je euroazijski savez"Prošlo je deset godina otkako se raspao SSSR i danas smo svjedoci naglog širenja djelatnosti integracijskih saveza na poslijesovjetskom prostoru. Koncem godine održala se sjednica vijeća šefova država i vlada ZND-a. Nešto ranije utemeljena je međuparlamentarna skupština Euroazijske gospodarske zajednice. Na koncu se u Moskvi održao susret članova visokog državnog vijeća Savezne države - Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka.Ti su događaji potvrdili da integracijski procesi na poslijesovjetskom prostoru nisu mrtvi, već se, naprotiv, i dalje snažno, iako ne uvijek uspješno, razvijaju u svim pravcima takozvane integracije na različitim razinama.Ne trebamo se čuditi snazi razvoja integracijskih procesa. Na koncu, naši narodi nemaju kamo pobjeći od zajedničke povijesti, zajedničkog zemljopisa, zajedničkog gospodarstva i zajedničke kulture (jednom riječju od zajedničke sudbine). A pitanje zašto poslijesovjetski integracijski procesi nisu nimalo uspješni, zaslužuje, čini se, posebnu pozornost.
RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 21.I.2002. U izgledu je euroazijski savez "Prošlo je deset godina otkako se raspao SSSR i danas smo svjedoci naglog širenja djelatnosti integracijskih saveza na poslijesovjetskom prostoru. Koncem godine održala se sjednica vijeća šefova država i vlada ZND-a. Nešto ranije utemeljena je međuparlamentarna skupština Euroazijske gospodarske zajednice. Na koncu se u Moskvi održao susret članova visokog državnog vijeća Savezne države - Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka. Ti su događaji potvrdili da integracijski procesi na poslijesovjetskom prostoru nisu mrtvi, već se, naprotiv, i dalje snažno, iako ne uvijek uspješno, razvijaju u svim pravcima takozvane integracije na različitim razinama. Ne trebamo se čuditi snazi razvoja integracijskih procesa. Na koncu, naši narodi nemaju kamo pobjeći od zajedničke povijesti, zajedničkog zemljopisa, zajedničkog gospodarstva i zajedničke kulture (jednom riječju od zajedničke sudbine). A pitanje zašto poslijesovjetski integracijski procesi nisu nimalo uspješni, zaslužuje, čini se, posebnu pozornost. Počnimo sa ZND-om. Kao što je poznato, najveća je vrlina Zajednice kao oblika integracije to što ima prilično velik (ako ne najveći mogući) broj članova - dvanaest od petnaest bivših saveznih republika. Ipak, tu vrlinu gotovo u potpunosti potire golemi nedostatak - nitko (pa ni sami narodi i vlade zemalja ZND-a) ne mogu reći zašto postoji ZND. Ideologija, ustroji, institucije i djelatnost Zajednice omogućili su da se SSSR ne raspadne po jugoslavenskom scenariju, a brojni su međunacionalni sukobi na području ZND-a uglavnom zaustavljeni u prve dvije do tri godine postojanja Zajednice. No ne dopustivši da se raspad najveće nuklearne države svijeta pretvori u krvavi kaos, ZND nije mogao prerasti u djelotvoran sustav reintegracije bivših saveznih republika na novoj osnovi. Upravo je zato predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev još 1994. iznio prijedlog o osnutku Euroazijskog saveza. On se trebao temeljiti na prvenstvu zajedničkih interesa poslijesovjetskih država nad njihovim pojedinačnim interesima. Zamisao o stvaranju tog integracijskog saveza doživjela je, kao što je poznato, mnoge promjene - od 'integracijske četvorke' preko carinskog saveza do Euroazijske gospodarske zajednice (EuroAzES) koja je jesenas utemeljna. Moglo bi se pomisliti - eto organizacije koja će biti temelj euroazijske integracije. No problem je što su organizacijski ustroj zajednice i pravni sustav euroazijske integracije u temeljnim dokumentima EuroAzES-a utvrđeni vrlo općenito. Takvog nedostatka nemaju ustroji rusko-bjeloruske integracije - rusko-bjeloruske Zajednice, Saveza Rusije i Bjelorusije i Savezne države proglašene u prosincu 1999. U temeljnim dokumentima tih organizacija vrlo su jasno i potanko utvrđeni njihova struktura i pravni mehanizmi. No, kao što znamo, prilično kruti okviri i oblik rusko-bjeloruske integracije ne samo da odbija druge poslijesovjetske države, već i u samim državama koje se integriraju stvara raspoloženje koje sprječava stvarnu integraciju. Dakle, da skratimo. ZND ima dosta sudionika, ali nema prave zamisli ni volje. EuroAzES ima pravu zamisao i volju, ali nema mogućnosti za realizaciju. U integracijskim ustrojima Rusije i Bjelorusije takve mogućnosti postoje. No jesu li za potpunu integraciju dovoljni okviri, oblik i skup sudionika? (...) 'Mnoge zemlje ZND-a nikada se neće odreći svoje neovisnosti', reći će neki. No ukrajinski predsjednik Leonid Kučma nedavno je izjavio da će njegova zemlja možda ući u EuroAzES koji se temelji na prvenstvu zajedničkih interesa. A upravo je Kijev najviše isticao da neovisnost ima prednost pred obvezama u sklopu ZND-a. 'Bjeloruski se predsjednik nikada neće odreći svog čeda' - reći će drugi. No Aleksandr Lukašenko nedavno je sam izjavio da je spreman, bude li potrebno, preispitati oblike integracije. A upravo se sadašnji bjeloruski predsjednik očitovao kao vrlo gorljiv pristaša ubrzane i pojačane reintegracije na platformi bivšeg SSSR-a koju je sam predložio. U ovom je slučaju pitanje mogućnosti tek pitanje koja će zemlja pozvati u borbu za novu etapu u poslijesovjetskoj integraciji. Odavno je prihvaćen aksiom: Rusija je okosnica svih pozitivnih integracijskih procesa na poslijesovjetskom prostoru. Upravo zato poziv na ujedinjenje ZND-a, EuroAzES-a i rusko-bjeloruskih integracijskih saveza u jedinstveni Euroazijski savez treba doći iz Rusije", piše Vadim Balitnjikov, član stručnog vijeća u odboru Vijeća Federacije za pitanja federacije, federativni ugovor i područnu politiku.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙