POSLOVNI PREGLED BROJ 245

POSLOVNI PREGLED broj 245 19. - 25. siječnja 2002. SADRŽAJ: ? AUTOCISTERNE S NAFTOM SAMO PREKO ODREĐENIH GRANIČNIH PRIJELAZA 2 ? GOTOVO 50 TISUĆA ZAHTJEVA ZA NAGODBU O DUGOVIMA ZA POREZE I DOPRINOSE 2 ? HZMO PREDLAŽE POVEĆANJE OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA 2 ? SMANJEN IZNOS DOSPJELIH NEPODMIRENIH OBVEZA 3 ? SMANJEN HRVATSKI INOZEMNI DUG 3 ? DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 212 MILIJUNA USD 3 ? DEFICIT DRŽAVNOG PRORAČUNA U 11 MJESECI 2,2 MILIJARDE KN 3 ? UKUPNA AKTIVA BANKOVNOG SUSTAVA 130 MILIJARDI KUNA 3 ? SNAŽAN RAST DEVIZNIH DEPOZITA POTIČE KREDITNU AKTIVNOST BANAKA 3 ? HBOR POTPISAO SPORAZUM O SURADNJI SA SLOVAČKOM EXIMBANKE 4 ? HYPO BANKA - STAMBENI KREDITI BEZ JAMACA, NA ROK DO 25 GODINA 4 ? CROATIA BANKA:DUGOROČNI NENAMJENSKI KREDITI BEZ JAMACA 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 4 ? PROCJENA POSLOVANJA GRUPE PODRAVKA: RAST U 2001. GODINI 6 ? ZAGREBAČKA BURZA PREDLAŽE INTEGRACIJU HRVATSKOG TRŽIŠTA VRIJEDNOSNICA 6 ? VTV: STRATEGIJA JE JASNA - POSTATI BURZA 7 ? PROIZVODNJA U MESNOJ INDUSTRIJI DANICA ODGOVARA AMERIČKIM STANDARDIMA 7 ? KORPORATIVNE OBVEZNICE PLAVE LAGUNE 7 ? TVORNICA CEMENTA KOROMAČNO POVEĆALA PROIZVODNJU I IZVOZ 7 ? "PETROKEMIJA" PONOVNO UKLJUČENA U PLINOOPSKRBNI SUSTAV 7 ? PREDSTAVLJENE INTERNET STRANICE "EUROPAY HRVATSKA" 8 ? HRVATSKO IZASLANSTVO NA ROADSHOWU ZA PLASMAN EUROOBVEZNICA 8 ? RADNA SKUPINA ZA NUKLERAKU 8 ? UPRAVNI ODBOR UCTE U OŽUJKU U ZAGREBU 8 ? MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U MUENCHENU OD 14. DO 20. OŽUJKA 8 ? PROGRAM POTPORE INOVATORIMA "KOMERCIJALIZACIJA INOVACIJA" 8 ? JOŠ NIJE OSNOVANO TELEKOMUNIKACIJSKO VIJEĆE KORISNIKA USLUGA 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA AUTOCISTERNE S NAFTOM SAMO PREKO ODREĐENIH GRANIČNIH PRIJELAZA Autocisterne s naftom u Hrvatsku će moći ulaziti i izlaziti samo na točno određenim graničnim prijelazima, a kroz Hrvatsku će se moći kretati po točno utvrđenim koridorima. Odluku o tim i nizu drugih strogih mjera za prijevoz nafte i drugih opasnih tvari u četvrtak je donijela hrvatska Vlada. Te mjere u Banskim se dvorima tumače kao mjere za sprječavanje šverca, te očuvanje okoline. Vlada je odlučna zaoštriti kontrolu prijevoza opasnih tvari, naftne i naftnih derivata, to je legitimno pravo Hrvatske, želimo dobiti bitku s kriminalom i zaštititi okoliš, rekao je premijer Ivica Račan. Za tranzit nafte preko Hrvatske određena su tri granična prijelaza sa Slovenijom - Macelj Bregana i Dubrava Križevljanska, dva sa BiH - Stara Gradiška i Županja, dva sa Mađarskom - Goričan i Donji Miholjac, te Bajakovo sa SRJ. Hrvatska neće dopustiti prijevoz nafte i opasnih tvari kroz nacionalne parkove, primjerice Plitvička jezera. Mjere što ih je Vlada danas donijela predviđaju pojačan carinski nadzor uvoza, izvoza i provoza kroz Hrvatsku, npr. kontrolu autocisterni, obvezu da dokumentaciju potpisuju dva carinska službenika i voditelj smjene. Predviđen je i niz mjera pojačane kontrole policije na graničnim prijelazima, kao i na području cijele države. Na zatvorenoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske izmijenila je Uredbu o carinskoj tarifi za 2002. godinu tako da je privremeno ukinuta količinska carina za jabuke te je privremeno ukinuta carina na junad i umjetno gnojivo. Razlozi promjenama su kretanja na tržištu tj. prodane gotovo sve količine domaće jabuke do kraja 2001. godine te osiguravanje dovoljne količine utovljene junadi i dovoljne količine umjetnog gnojiva za sjetvu. Također je usvojen prijedlog Vladinih amandmana na Konačni prijedlog mjerila i uvjeta za provedbu privatizacije poljoprivrednog zemljišta. Vlada je usvojila prijedlog odluka o davanju ovlaštenja Ministarstvu prosvjete i športa za prijenos osnivačkih prava nad osnovnim i srednjim školama. Vlada je usvojila Odluku o izdavanju državnog činidbenog jamstva kao prilog Ugovoru o koncesiji za izgradnju i gospodarsko korištenje skladišta za soju na lučkom području luke Rijeka. Ugovor o koncesiji će 25. siječnja potpisati predsjednik Vlade RH Ivica Račan te predsjednik Vlade Republike Mađarske Viktor Orban. GOTOVO 50 TISUĆA ZAHTJEVA ZA NAGODBU O DUGOVIMA ZA POREZE I DOPRINOSE Područni uredi poreznih uprava zaprimili su 49.863 zahtjeva dužnika za nagodbu o plaćanju dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja po osnovi poreza, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, carine i državnih jamstava nastalih do konca 2000. Rok za podnošenje prijava kojima se izražava spremnost za nagodbu o starim dugovanjima istekao je u srijedu, 23. siječnja. Prema podatcima Ministarstva financija, najveći je broj zahtjeva podnijet u Zagrebu (13.485), zatim Splitu (4.728), Rijeci (3.782), Pazinu (3.051), Osijeku (2.432), Sisku (2.404), Vukovaru (2.178), a po oko dvije tisuće prijava zaprimljeno je i u Koprivnici, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Bjelovaru. U Ministarstvu procjenjuju da će broj prijava dužnika koji žele postići nagodbu o podmirenju svojih starih dugovanja biti i veći, jer je dio dužnika svoje prijave izravno podnosio zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za poreze, doprinose, carine i jamstva nastala do 31. prosinca 2000. oko 19.400 tvrtki, te više od sto tisuća fizičkih osoba državi duguje oko 23,5 milijardi kuna. Procjene su pak Ministarstva financija da bi u ovoj godini mogli naplatiti 2,5 milijardi kuna starih dugovanja. Nakon što su na vrijeme prijavili svoju namjeru, dužnici bi svu ostalu potrebnu dokumentaciju, u suradnji s poreznicima, trebali pribaviti u idućih mjesec dana. HZMO PREDLAŽE POVEĆANJE OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) predlaže povećanje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje s 1.700 na 2.000 kuna, potvrdio je u utorak predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. "HZMO je 3. siječnja uputio taj prijedlog sindikatima i Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), tvrdeći da bi se time smanjila potreba za namirivanjem sredstava za isplatu mirovina iz državnog proračuna", izjavio je Begović Hini. Socijalni partneri trebali bi se očitovati o mogućem povećanju osnovice početkom veljače. HUP je već prosvjedovao protiv te inicijative ocjenjujući da bi se time povećala cijena rada i destimuliralo novo zapošljavanje. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI SMANJEN IZNOS DOSPJELIH NEPODMIRENIH OBVEZA Nepodmireni nalozi za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj su krajem prošlogodišnjeg listopada iznosili nešto više od 18,1 milijardu kuna, što je za 581,8 milijuna kuna ili 3,1 posto manje nego u mjesecu prije. To je ujedno najveće mjesečno smanjenje iznosa dospjelih nepodmirenih dugovanja pravnih osoba u prošloj godini. Time je ukupno smanjenje iznosa nepomirenih naloga za plaćanje u prvih deset mjeseci 2001., u odnosu na kraj 2000. godine, iznosilo 2,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Zavoda za platni promet koje prenose "Gospodarska kretanja" HGK. U usporedbi pak sa listopadom 2000. iznos nepomirenih naloga za plaćanje u istom je mjesecu prošle godine bio manji za 3,2 milijarde kuna. Broj pravnih osoba s blokiranim računima i nadalje se kreće oko 33 tisuće. U listopadu je zabilježeno blago smanjenje - za 0,3 posto u odnosu na mjesec prije. Tako je krajem desetog prošlogodišnjeg mjeseca u blokadi bilo 32.819 pravnih osoba, a te insolventne tvrtke zapošljavaju ukupno 98.264 radnika. SMANJEN HRVATSKI INOZEMNI DUG Hrvatski inozemni dug krajem studenoga prošle godine iznosio je nešto više od 11,1 milijardu američkih dolara (11.131 milijun USD), što je za 44 milijuna dolara manje nego u mjesecu prije a za 517 milijuna dolara manje nego u rujnu, podaci su iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. U usporedbi pak sa krajem 2000. godine ukupni inozemni dug krajem prošlogodišnjeg studenoga bio je veći za 145 milijuna dolara ili za 1,3 posto. Tijekom studenoga lani gotovo svi su sektori smanjili svoje inozemno zaduženje, jedino se kod sektora banaka pokazuje manje povećanje. U ukupnom dugu prema inozemstvu na dug države odnosi se 4,97 milijardi dolara, ili 44,7 posto. Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo) iskazuju ukupan dug od 3,12 milijarde USD, što čini 28 posto od ukupnog dugovanja prema inozemstvu. Dugovanja banaka prema inozemstvu su 1,8 milijardi dolara, što predstavlja udio od 16,2 posto u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu. Na izravna ulaganja odnosi se 1,1 milijarda USD ili 9,9 posto. Procjenjuje se da udio ukupnog inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu iznosi 54 posto. DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 212 MILIJUNA USD Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske za prvih devet mjeseci prošle godine iznosio je 212,5 milijuna američkih dolara, dok je u istom razdoblju godine prije ostvaren suficit od 120 milijuna dolara. Ovi podaci Hrvatske narodne banke upućuju na zaključak da će i pored većeg deviznog prihoda od turizma deficit tekućeg računa u 2001. znatno premašiti razinu iz 2000. Takvo je stanje prije svega posljedica velikog deficita u robnoj razmjeni sa inozemstvom koji je u prvih devet prošlogodišnjim mjeseci iznosio više od tri milijarde dolara, što predstavlja povećanje za 39,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. U mjesecima poslije deficit u robnoj razmjeni još je povećan tako da je u prvih jedanaest mjeseci 2001. manjak u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom premašio iznos od četiri milijarde dolara. Tako i visoko povećanje suficita na račun usluga, prije svega kod prihoda od turizma, nije bilo dovoljno za pokrivanje manjka u saldu robne razmjene. Suficit na računu usluga u prvih devet mjeseci lani iznosio je 2,62 milijarde dolara i bio je veći za 29,6 posto u usporedbi sa istim vremenom 2000. Tako je u prva tri tromjesečja prošle godine suficit usluga pokrivao 85,4 posto robnog deficita, a u istom vremenu 2000. godine 91,6 posto. Zbog povećanih kamata na zaduženja u inozemstvu deficit tekućeg računa je generirao i negativni saldo računa dohodaka koji je u prva tri prošlogodišnja kvartala povećan za 33,1 posto, na 478 milijuna dolara. Kod salda računa tekućih transfera pak iskazuje se suficit od 715 milijuna dolara, što je za 7,7 posto više nego u prvih devet mjeseci godine prije. DEFICIT DRŽAVNOG PRORAČUNA U 11 MJESECI 2,2 MILIJARDE KN Hrvatski državni proračun od siječnja do studenoga prošle godine ostvario je ukupno 48,15 milijardi kuna prihoda i 50,38 milijardi kuna rashoda, pa je zabilježen ukupan deficit proračuna od 2,23 milijarde kuna, objavilo je Ministarstvo financija. Ukupni su prihodi proračuna u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci porasli 18,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije prvenstveno zbog uključivanja u središnji državni proračun doprinosa za mirovinsko osiguranje od srpnja prošle godine, a potom i zahvaljujući nešto većem ostvarenju privatizacijskih prihoda nego prethodne godine. Ukupni rashodi središnjeg državnog proračuna u razdoblju od siječnja do studenoga lani porasli su 10,2 posto u odnosu na isto vrijeme godine prije. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UKUPNA AKTIVA BANKOVNOG SUSTAVA 130 MILIJARDI KUNA Ukupna aktiva 43 poslovne banke u Hrvatskoj krajem trećeg tromjesečja prošle godine iznosila je nešto više od 130 milijardi kuna, što je za 16,4 posto više nego krajem 2000. Podaci pak o vlasničkoj strukturi banaka, koje je na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka, pokazuju da je 88,5 posto od ukupne imovine u hrvatskom bankovnom sustavu u vlasništvu stranih banaka. Na privatne domaće banke otpada 6,1 posto, a na banke u državnom vlasništvu 5,5 posto ukupne aktive bankovnog sustava, po podacima sa kraja trećeg tromjesečja 2001. Od 43 banke 23 su strane, 17 je privatnih domaćih banaka a tri su u državnom vlasništvu, što se već sada smanjuje na dvije nakon prošlotjedne objave DAB-a o prihvaćanju ponude za kupnju Dubrovačke banke (od strane Chalemagne Capitala iz Londona ). Podaci o indeksu koncentracije pokazuju da je udio u ukupnoj aktivi dvije najveće banke krajem trećeg tromjesečja lani iznosio 45 posto, a četiri najveće 60 posto. SNAŽAN RAST DEVIZNIH DEPOZITA POTIČE KREDITNU AKTIVNOST BANAKA Monetarna kretanja u Hrvatskoj je u posljednjem tromjesečju prošle godine obilježio snažan rast deviznih depozita stanovništva, a priljev sredstava u banke potiče daljnji rast kreditne aktivnosti poslovnih banka. Krajem studenoga lani plasmani banaka ostalim sektorima iznosili su 74 milijarde kuna. Na godišnjoj razini rast plasmana iznosio je 24,8 posto, dok je u 2000. bio 8,9 posto, podaci su iz siječanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. U studenom lani nastavljen je rast kreditne aktivnosti banaka koji traje od četvrtog tromjesečja 2000. Studeni je i drugi mjesec zaredom u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu, a to se ogleda u značajnoj investicijskoj aktivnosti i rastu proizvodnje, napominju analitičari središnje banke. Krajem studenog 2001. krediti poduzećima iznosili su 38,1 milijardu kuna, što je za 20,5 posto više nego u istom mjesecu 2000., dok su krediti stanovništvu iznosili 30,0 milijardi kuna uz godišnji rast od 32,5 posto. Devizni depoziti stanovništva imaju najznačajniji utjecaj na kretanja ukupnih monetarnih agregata. Snažno su rasli zbog priljeva devizne efektive na račune građana čime se osigurava konverzija u euro bez plaćanja naknade. Krajem studenoga ukupni devizni depoziti iznosili su 63,3 milijarde kuna, što je godišnji rast od 37,3 posto. Isključivanjem učinka promjene tečaja, godišnji rast deviznih depozita iznosi oko 40 posto, dok je taj rast u 2000. bio 25 posto. Pritom je izrazito ubrzanje rasta deviznih depozita prema kraju prošle godine. Nakon 3,5 postotnog rasta u listopadu, tijekom studenog realno su povećani za više od 5 posto, a rast za prosinac je rekordan. Procjenjuje se da su devizni depoziti u prosincu porasli za oko 9 milijardi kuna. HBOR POTPISAO SPORAZUM O SURADNJI SA SLOVAČKOM EXIMBANKE Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Export Import Banke Republike Slovačke (Eximbanke SR) u utorak su u Bratislavi potpisale bilateralni Sporazum o suradnji. Sporazum su potpisali predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i guverner Eximbanke SR Ludomir Šlahor. Sporazum se temelji na jačanju poslovnih odnosa dviju srodnih institucija, a u cilju poticanja gospodarske suradnje dviju država. Suradnja obuhvaća razmjenu informacija vezanih na poslove od zajedničkog interesa, posebno u području financiranja te osiguranja izvoznih poslova i osiguranja investicija; sudjelovanje u zajedničkim projektima u trećim zemljama; organizaciju seminara i školovanje kadrova, te razmjenu iskustava. HYPO BANKA - STAMBENI KREDITI BEZ JAMACA, NA ROK DO 25 GODINA Hypo Alpe-Adria-Bank Zagreb od 1. veljače odobravat će stambene kredite po novim, povoljnijim uvjetima - rokom otplate do 25 godina, uz kamatne stope od 7,5 posto do 9,5 posto, te bez jamaca. Kako su izvijestili iz Hypo Alpe-Adria-Banke, na nove, posebne uvjete za svoj strateški proizvod - stambeni kredit, odlučili su se uvažavajući tržišne prilike (povećana likvidnost u zemlji i sve bolji rejting Hrvatske u svijetu). I uvođenje eura dovelo je do velikih promjena u Hrvatskoj i povećanja štednje građana i više od očekivanja. Tako je i Hypo ostvarila vrlo dobre rezultate i porast štednje od 170 posto, a većina je depozita zadržana na računima. Kako stambeno kreditiranje predstavlja važan segment poslovanja Hypo Alpe-Adria-Banke iz Banke najavljuju da će stambene kredite od 1. veljače odobravati uz rok otplate koji se produljuje do 25 godina, te nove kamatne stope koje se kreću od 7,5 do 9,5 posto. Za odobrenje kredita nije potreban status štediše, a kredit je moguće uzeti bez depozita, ili depozit izdvojiti iz kredita. Povrh toga više nisu potrebni jamci. Iz Hypo Alpe-Adria-Banke također ističu da su u prošloj godini ostvarili dobre rezultate što će dovesti i do postupnih promjena uvjeta i za ostale proizvode. Prema preliminarnim rezultatima poslovanja, u prošloj je godini aktiva Hypo Alpe-Adria-Banke iznosila 6,4 milijarde kuna, što je porast od 65 posto u odnosu na godinu ranije (3,8 milijardi kuna), a poslovni će rezultat (dobit prije rezervacija i oporezivanja) premašiti 200 milijuna kuna, što je 50 posto više nego godinu ranije (2000. je poslovni rezultat bio 135 milijuna kuna). Prema preliminarnim rezultatima, u Hypo Alpe-Adria-Banci očekuju da bi dobit prije oporezivanja u prošloj godini premašila 150 milijuna kuna, što je 90 posto više nego 2000. kada je dobit prije oporezivanja iznosila 79 milijuna kuna. CROATIA BANKA:DUGOROČNI NENAMJENSKI KREDITI BEZ JAMACA Croatia banka odobrava dugoročne nenamjenske kredite bez jamaca, objavili su u utorak iz te banke. Riječ je o kreditima do 2500 eura u kunskoj protuvrijednosti, na rok do tri godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 11 posto godišnje (efektivna kamatna stopa - EKS 14,23 posto). Umjesto jamaca korisnici mogu uplatiti naknadu za osiguranje kredita. Ukoliko klijenti imaju potrebu za većim iznosom kredita Banka odobrava i nenamjenske kredite do 6000 eura u kunskoj protuvrijednosti uz jednog jamca, na rok do tri godine i s fiksnom kamatom od 11 posto godišnje (EKS 13,84 posto). 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18. do 24. siječnja (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Pliva? 459? 485? 485? 12.696.212? ? Podravka? 164,15? 174? 171,50? 13.580.956? ? Viktor Lenac? 100? 105? 105? 225.901? ? Zagrebačka banka 0? 1.901? 1.980? 1.980? 10.550.638? ? Arenaturist? 50,50? 58? 50,85? 17.170? ? Badel 1862? 40? 40? 40? 2.680? ? Croatia osiguranje-P? 2.200? 3.000? 3.000? 112.000? ? Croatia osiguranje-R? 2.230? 3.350? 3.160? 583.483? ? Elka? 55? 55? 55? 5.500? ? Rabac ugostit. i turizam? 87? 90? 90? 172.723? ? Istraturist? 80,15? 84,50? 84? 418.553? ? Jadran-turist? 42? 47? 42? 5.175? ? Jadranski naftovod? 2.550? 2.551? 2.500? 452.960? ? Karlovačka banka? 60? 65? 65? 39.029? ? Karlovačka pivovara? 590? 590? 590? 56.050? ? Končar? 73? 78? 73? 226.254? ? Kraš? 180? 184,50? 180,50? 1.492.779? ? Privredna banka? 205? 219? 210? 636.640? ? Plava laguna? 581? 670? 629? 145.534? ? Riječka banka? 220? 230? 220? 1.167.282? ? Riviera ? 135? 145? 142? 1.012.645? ? Splitska banka? 272? 280? 274? 352.181? ? Sunčani Hvar? 50,13? 59? 57? 390.397? ? Varaždinska banka? 165? 200? 200? 114.299? ? Varteks? 40? 50? 40? 43.320? ? Zagrebačka banka C? 1.215? 1.250? 1.250? 11.190? ? PIF Dom? 59,11? 70? 59,11? 206.566? ? PIF Expandia? 48? 48? 48? 55.872? ? PIF Pleter? 37? 40? 40? 83.160? ? PIF Slavonski? 32? 38? 33? 243.360? ? PIF Sunce? 35? 35,50? 35,50? 23.464? ? PIF Središnji nacionalni? 52? 62? 52? 102.811? ? DAB-O-05CA*? 107,30? 107,30? 107,30? 178.600? ? HZZO-O-047A**? 106,20? 106,50? 106,20? 561.530? ? RHMF-O049A***? 101,50? 101,90? 101,50? 3.830.970? ? RHMF-O-08CA****? 102,10? 102,10? 102,10? 77.022? ? BLSC-O-051A*+? 100,00? 100,00? 100,00? 981.257? ? RHMF-A-A+? 38,00? 38,00? 38,00? 21.160? ? ? ? ? ? 50.877.348? ? *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale *+Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale +Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18. do 24. siječnja (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Anita? 1.650? 1.650? 1.650? 59.400? ? Croatia osiguranje-R? 3.170? 3.170? 3.170? 190.200? ? Dilj Vinkovci? 421? 421? 421? 56.835? ? Elektropromet? 34? 34? 34? 18.501? ? Ericsson-Tesla? 203? 215? 215? 453.082? ? Hoteli Rabac? 85? 90? 90? 154.400? ? Jadranka? 600? 600? 600? 5.400? ? Jadrankamen? 49,23? 49,23? 49,23? 1.069.915? ? Jadroplov? 25? 25? 25? 2.050? ? Kraš? 180? 180? 180? 201.960? ? Laguna? 206? 240? 240? 250.360? ? Ledo? 260? 260? 260? 8.320? ? MGP-Pack? 25? 26? 25? 40.283? ? Podravka? 165? 172? 172? 70.600? ? Pristanište i skladišta Sisak? 96,95? 96,95? 96,95? 3.624.863? ? Riviera? 140? 140? 140? 21.280? ? PPK Valpovo? 80? 80? 80? 2.480? ? Viadukt? 40? 40? 40? 4.000? ? Velebit Otočac? 187,80? 187,80? 187,80? 207.331? ? PIF Dom? 58,05? 69,50? 60,00? 3.885.466? ? PIF Expandia? 43,00? 53,50? 46,00? 2.791.886? ? PIF Pleter? 36,12? 45,00? 39,98? 992.787? ? PIF Slavonski? 31,11? 39,00? 32,15? 2.652.890? ? PIF Sunce? 28,02? 36,07? 30,00? 1.994.123? ? PIF Središnji nacionalni? 50,00? 72,50? 54,00? 6.635.651? ? PIF Velebit ? 42,70? 63,00? 47,98? 4.081.545? ? RHMF-A-A*? 39,99? 40,00? 40,00? 447.562? ? RHMJ-A-A**? 38,05? 39,50? 39,50? 112.731? ? ? ? ? ? 30.035.921? ? *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet? Noćni promet? ? Datum? Potražnja u kunama? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? ? 18. I? 50.000.000? -? -? 22.000.000? 0,41? ? 21. I? 32.000.000? 32.000.000? 1,92? 169.500.000? 1,37? ? 22. I? -? -? -? 154.800.000? 1,34? ? 23. I? 110.000.000? 110.000.000? 1,26? 60.000.000? 1,57? ? 24. I? 5.000.000? 5.000.000? 1,50? 112.300.000? 1,15? ? Dnevni prosjek? 49.250.000? 49.000.000? 1,56? 103.720.000? 1,16? ? 5. TVRTKE PROCJENA POSLOVANJA GRUPE PODRAVKA: RAST U 2001. GODINI Prehrambena industrija Podravka u prošloj je godini, prema dosad dobivenim podacima, zabilježila rast prodaje na inozemnim tržištima, kao i rast ukupnog poslovanja, objavili su iz te tvrtke. Pozitivni trendovi koji su bili prisutni tijekom prvih šest prošlogodišnjih mjeseci na tržištima srednje, istočne i jugoistočne Europe su nastavljeni te se procjenjuje rast od sedam posto na poljskom tržištu, od 22 posto na tržištu BiH, od 63 posto na ruskom tržištu te od 20 posto na češkom tržištu. Također, procjenjuje se da je ostvaren rast od 35 posto na tržištu Jugoslavije, od pet posto na mađarskom tržištu te rast od 26 posto na tržištu Njemačke. Kako su istaknuli u Podravki, ti su podaci neslužbeni, odnosno, predstavljaju procjenu na temelju dosad obrađenih podataka. Financijska izvješća na temelju kojih su navedene procjene napravljene nisu konsolidirana niti revidirana od strane revizora. ZAGREBAČKA BURZA PREDLAŽE INTEGRACIJU HRVATSKOG TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA Ukoliko inicijativa Zagrebačke burze za pokretanjem postupka objedinjavanja postojećih organiziranih tržišta vrijednosnih papira i formiranja jedinstvenog Hrvatskog tržišta vrijednosnih papira ne bude prihvaćena, biti će to pogubno za ubrzani rast i razvoj hrvatskog tržišta kapitala, ocijenio je Marinko Papuga, direktor Zagrebačke burze. Papuga je u srijedu na konferenciji za novinare dodatno pojasnio motive za taj prijedlog objedinjavanja tržišta kapitala - Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Ističući kako je u Hrvatskoj tržište vrijednosnih papira malo i nedovoljno razvijeno, napomenuo je da je tim važnije pitanje smanjenja transakcijskih troškova. I uz rast konkurencije između dva tržišta, po njegovoj ocjeni, neće doći do značajnijeg ukupnog smanjivanja troškova financijskog posredovanja na tržištu već će se oni samo preraspodjeliti na različite grupe korisnika. Pošto Zagrebačka burza i Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) imaju više od 95 posto zajedničkih vlasnika, smatramo racionalnim, kazao je Papuga, da se uspostavi samo jedno tržište. Tek u tom slučaju će biti vidljivi rezultati racionalizacije troškova i onda se može govoriti da će svi korisnici i sudionici na hrvatskom tržištu kapitala imati proporcionalno niže troškove. Na Zagrebačkoj burzi procjenjuju kako bi godišnja ušteda na razini cijelog tržišta iznosila više od 500 tisuća eura. Istaknuli su također kako bi se integracijom Zagrebačke burze i VTV-a cjelokupno tržište učinilo znatno transparentnijim i likvidnijim što bi ga učinilo znatno konkurentnijim u odnosu na druga tržišta, osobito tranzicijskih zemalja. Osobito je to značajno, kazali su na Burzi, u kontekstu očekivane liberalizacije pružanja financijskih usluga koje od Hrvatske očekuje Svjetska trgovinska organizacija i Europska unija. VTV: STRATEGIJA JE JASNA - POSTATI BURZA Strategija Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) je jasna - postati međunarodno priznata burza i ništa nas neće spriječiti da nastavimo ići ka tome cilju. Istaknula je to u srijedu direktorica VTV-a Melita Marčeta Racanović na konferenciji za novinare u Zagrebu, što je ujedno i odgovor na inicijativu Zagrebačke burze o objedinjavanju organiziranih tržišta vrijednosnica u Hrvatskoj. Ostati tržište znači postupno gašenje tvrtke, dok preregistracijom u burzu VTV ima šansu sudjelovanja u tržišnoj utakmici. Stoga je formiranje burze za nas jedino logično rješenje, rekla je. Što se tiče inicijative Zagrebačke burze o integraciji tržišta vrijednosnih papira u Hrvatskoj kazala je kako je VTV spreman razmotriti sve nove poslovne prijedloge pa tako i prijedlog Zagrebačke burze. No, istaknula je Marčeta Racanović, "ne podržavamo način poticanja prijedloga koji je prvo iznesen u javnost, umjesto da je sukladno pravoj poslovnoj logici prvo prezentiran VTV-u s kojim se želi spajati". Ona je pritom izrazila sumnju u iskrenost motiva Zagrebačke burze za spajanjem (smanjivanje troškova, povećanje kvaliteta usluga), primjećujući kako je zanimljivo da se ova inicijativa događa u razdoblju kada VTV ostvaruje najbolje financijske rezultate od osnivanja. Ocijenila je kako Zagrebačka burza želi spriječiti prerastanje VTV-a u burzu. Zanimljivo je također, kažu na VTV-u, kako je inicijativa Zagrebačke burze pokrenuta upravo na dan održavanja Glavne skupštine VTV-a (dan ranije), koja je trebala donijeti odluku o preregistriranju VTV-a u Varaždinsku burzu. Skupština je opozvana, nova će se održati krajem veljače i s VTV-a procjenjuju kako će imati više od 75 posto glasova potrebnih za donošenje pozitivne odluke. Marčeta Racanović je istaknula i kako je prije nekoliko dana VTV razmatrao ponude Zagrebačke i Ljubljanske burze za računalni sustav. Za očekivati je bilo, kaže, da ponuda Zagrebačke burze bude povoljnija, no nije tako. "Isti oni ljudi koji žele smanjiti ukupne troškove trgovanja vrijednosnim papirima te između ostalog i troškove razvoja računalnih sustava tražili su iznimno visoke iznose za kupnju njihovog trgovinskog sustava, čak 40 posto više od ponude Ljubljanske burze", istaknula je. Stoga s se VTV odlučio za softwer Ljubljanske burze. PROIZVODNJA U MESNOJ INDUSTRIJI DANICA ODGOVARA AMERIČKIM STANDARDIMA Proizvodnja u Podravkinoj mesnoj industriji Danica i dalje odgovara visokim američkim standardima te će i dalje koristiti svoj izvozni broj. Utvrdili su to stručnjaci iz Službe za zdravstvenu ispravnost hrane i inspekciju mesa američkog Ministarstva poljoprivrede, a nakon pregleda dokumentacije vezane za inspekcijski sustav i pregleda tvornice Danica, izvješteno je Podravke. Američki su inspektori obavili redovnu godišnju inspekciju tvornice Danica nakon čega su i službeno verificirali usklađenost hrvatskog inspekcijskog sustava za meso s onima u SAD- u. Time Mesna industrija Danica i dalje ima mogućnost izvoza u SAD, ali i u druge države budući će rezultat ocjene biti objavljen i na Internetu. Obzirom da su američki propisi za uvoz mesa najrigorozniji u svijetu iz Podravke napominju da svi budući kupci njihovih mesnih proizvoda mogu biti sigurni da će dobiti zdravu hranu. KORPORATIVNE OBVEZNICE PLAVE LAGUNE Porečka Plava laguna izdavatelj je korporativnih obveznica u vrijednosti 12 milijuna eura, a aranžer izdanja je Privredna banka Zagreb (PBZ), izvijestili su iz PBZ-a. Obveznice su s rokom dospijeća 25. kolovoza 2004. godine i nominalnom kamatnom stopom od 6,75 posto. Kamate se isplaćuju 25. kolovoza tijekom iduće tri godine, a zajedno s trećim, posljednjim kuponom isplaćuje se i glavnica. Datum izdanja obveznica Plave lagune je 5. veljače ove godine. To izdanje korporacijskih obveznica najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u PBZ-u. Prve hrvatske korporacijske obveznice su obveznice tvrtke Belišće koje su prošloga tjedna uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke burze. Obveznice Belišća izdane su 17. siječnja u ukupnom iznosu od 17 milijuna eura, a cjelokupni posao oko izdavanja realizirala je također PBZ. TVORNICA CEMENTA KOROMAČNO POVEĆALA PROIZVODNJU I IZVOZ Tvornica cementa Koromačno prošle je godine proizvela oko 470 tisuća tona cementa i 486 tisuća tona klinkera, što predstavlja 17 postotno povećanje proizvodnje cementa i 36 postotno povećanje proizvodnje klinkera u usporedbi sa 2000. godinom, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare član Uprave te tvrtke Jadranko Garilović. Poslovni je to uspjeh respektabilan ne samo za cijelu Hrvatsku već i kompletnu švicarsku korporaciju Holcim koja posluje po čitavom svijetu i u čijem je vlasništvu 99,8 posto dionica cementare u Koromačnom, naglasio je Garilović. Najavio je kako će se ove godine proizvodnja cementa povećati na 690 tisuća tona s time što bi se proizvodnja u Koromačnu zadržala na lanjskoj, dok bi se razlika proizvela u Tvornici cementa u Umagu, čijom proizvodnjom od 1. siječnja ove godine upravlja Tvornica cementa Koromačno. "PETROKEMIJA" PONOVNO UKLJUČENA U PLINOOPSKRBNI SUSTAV Kutinska je "Petrokemija" u ponedjeljak u podne nakon četrdesetak dana prekida ponovno uključena u plinoopskrbni sustav. "Petrokemiji" je zbog niskih temperatura i poremećaja u plinoopskrbi 10. prosinca prekinut dotok plina, osnovne sirovine za proizvodnju mineralnih gnojiva. Budući da je danas temperatura porasla iznad pet Celzijusovih stupnjeva, plinoopskrba se normalizirala pa je Ina tvornici mogla dostaviti prve količine plina. Postrojenja mineralnih gnojiva spremna su za početak rada, a zaokružen proizvodni ciklus očekuje se sljedećih dana. Kako ne bi uzmanjkalo mineralnih gnojiva, posebno za proljetnu sjetvu na domaćem tržištu, "Petrokemija" se složila i s privremenim ukidanjem carina za mogući uvoz gnojiva kana i uree. "Vjerujemo da će kao i prijašnjih godina tvornica proizvesti dostatne količine gnojiva i omogućiti redovitu proljetnu sjetvu", izjavio je nakon dostave plina predsjednik Uprave "Petrokemije" Boris Mesarić. Po podatcima od prošlog tjedna, zbog prekida u proizvodnji gubitak kutinske Petrokemije veći je od 190 milijuna kuna. PREDSTAVLJENE INTERNET STRANICE "EUROPAY HRVATSKA" Službene internet stranice poslovnog udruženja hrvatskih banaka - Europay Hrvatska predstavljene su u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Adresa stranice je www.europay.hr, a sadrži rubrike o pregledima aktivnosti Europay Hrvatska, korisničke rubrike vezane uz kartice Eurocard/MasterCard i Maestro, kao i dodatne informacije namijenjene poslovnoj javnosti i medijima. Osim spomenutih rubrika, za novinare je posebno priređena i rubrika Press Centar. Predsjednik Uprave Europay Hrvatska Zvonimir Jurjević istaknuo je kako je cilj bio napraviti stranice za sve kategorije korisnika, odnosno, vlasnike Eurocard/MasterCard i Maestro kartica, medije i poslovnu javnost. Želja je bila, dodao je, napraviti informativne i pregledne stranice koje će se konstantno nadograđivati novim sadržajima. Europay Hrvatska poslovno je udruženje hrvatskih banaka, članica Europay International - vodećeg europskog platežnog sustava koji ima ekskluzivno pravo na licence za kartice EuroCard/MasterCard, Maestro, Cirrus i Eurocheque. Članovi Europay Hrvatska su Erste&Steiermarkische banka, Hrvatska poštanska banka, PBZ, Raiffeisenbank Austria, Riječka banka, Splitska, Varaždinska i Zagrebačka banka. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKO IZASLANSTVO NA ROADSHOWU ZA PLASMAN EUROOBVEZNICA Ministar financija dr. Mato Crkvenac i hrvatsko izaslanstvo u utorak su, u okviru roadshow programa predstavljanja hrvatskog gospodarstva zbog plasmana euro obveznica, održali prezentacije investitorima u Kopenhagenu i Rotterdamu, priopćeno je iz Ministarstva. Predstavljanje hrvatskog gospodarstva započelo je u ponedjeljak prezentacijama u Madridu i Milanu, za sutra su najavljene prezentacije u Amsterdamu i Muenchenu, a krajem tjedna u Frankfurtu i Londonu. Očekuje se da će se početkom idućeg tjedna znati cijena plasmana nove emisije hrvatskih euro obveznica, za očekivani ukupni iznos od 500 milijuna eura. RADNA SKUPINA ZA NUKLERAKU Radna skupina za pripremu podloga za održavanje osnivačke skupštine i provedbu ostalih pripremnih aktivnosti za početak rada nove tvrtke Nuklearna elektrana Krško d.o.o (NEK d.o.o.) održala je u utorak u Krškom prvi radni sastanak, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede. Hrvatsko-slovenska radna skupina time je počela pripreme za sazivanje prve skupštine NE Krško d.o.o. Kako je priopćeno, radna se skupina "u konstruktivnom ozračju dogovorila o nadležnostima i o sadržaju dnevnog reda prve skupštine NEK d.o.o., te Upravi NEK-a predložila da u roku od 15 dana pripremi prijedlog gospodarskog plana za drugo polugodište ove godine". Sljedeći sastanak radne skupine predviđen je za 14. veljače. UPRAVNI ODBOR UCTE U OŽUJKU U ZAGREBU Upravni odbor UCTE-a, najviše tijelo te europske udruge za koordinaciju prijenosa električne energije, odlučilo je u četvrtak da će svoj sljedeći sastanak održati u Zagrebu, 12. ožujka ove godine, u organizaciji Hrvatske elektroprivrede. Odluka je donesena na sastanku Upravnog odbora UCTE-a u Bruxellesu. Kako je priopćeno iz HEP-a, sastanak u Zagrebu potvrdit će važnost dvaju velikih projekata - izgradnje Trafostanice Žerjavinec kod Zagreba i obnove Trafostanice Ernestinovo kod Osijeka - ne samo za hrvatski prijenosni sustav i sigurnost opskrbe električnom energijom na području Hrvatske, već i za jedinstveni europski sustav za prijenos električne energije. 7. SAJMOVI MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U MUENCHENU OD 14. DO 20. OŽUJKA Najveći europski obrtnički sajam, 54. međunarodni sajam obrtništva "Novi sajam Muenchen" održat će se od 14. do 20. ožujka u Muenchenu, najavili su u utorak predstavnici tog sajma na konferenciji za novinare u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). Tijekom sedam sajamskih dana biti će prikazani novi trendovi, tehnike budućnosti i širok asortiman proizvoda za obrtništvo. Kako je najavljeno, svoje će proizvode i ponudu na sajmu predstaviti više od 1900 izlagača iz 45 zemalja. Za hrvatske obrtnike ovo će biti jubilarna, deseta godina otkako organizirano nastupaju na Muenchenskom sajmu. HOK će ove godine hrvatskim obrtnicima sufinancirati 70 posto ukupnih troškova, a Muenchenski je sajam za hrvatske obrtnike odobrio i popust od 15 posto za izložbenu površinu pa troškovi za četvorni metar iznose 110 eura. 8. UDRUGE PROGRAM POTPORE INOVATORIMA "KOMERCIJALIZACIJA INOVACIJA" Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) u zadnje dvije godine dodijelilo je 4,2 milijuna kuna potpore hrvatskim inovatorima te poduzetničkim projektima koji se temelje na inovacijama, a u sklopu programa "Komercijalizacija inovacija" čiji su rezultati predstavljeni u ponedjeljak u tom ministarstvu. U ovoj godini za program "Komercijalizacije inovacija" Ministarstvo je predvidilo 2,5 milijuna kuna. Program "Komercijalizacija inovacija" to je ministarstvo pokrenulo 2000. godine, u suradnji sa Hrvatskim savezom inovatora, a namijenjen je poticanju razvoja inovatorstva u Hrvatskoj te plasiranju novih proizvoda na tržište. Program se provodi putem odobravanja bespovratnih potpora inovatorima te putem posebne kreditne linije potencijala 20 milijuna kuna. Uz to, iz tog se programa financiraju i odlasci na međunarodne izložbe, na kojima, kako se na predstavljanju čulo od predsjednika Hrvatskog saveza inovatora Darka Roglića, hrvatski inovatori postižu odlične rezultate. Tijekom 2000. godine, kada je program pokrenut, na natječaj za potpore stigla su 132 zahtjeva, od čega je odobrena 71 potpora u ukupnom iznosu od 2,23 milijuna kuna. Prošle godine, 2001., MOMSP je inovatorima ukupno dodijelilo 1,95 milijuna kuna, od čega 1,4 milijuna kuna za 64 zahtjeva te 455,9 tisuća kuna za predstavljanje hrvatskih inovatora na najvećim svjetskim izložbama inovacija. Od 64 odobrena zahtjeva za 23 je plaćena zaštita intelektualnog vlasništva, za 10 inovacija je plaćena tehničko-tehnološka dokumentacija, za tri su plaćeni nastupi na komercijalnim sajmovima, dok su za 28 inovacija sufinancirani troškovi izrade prototipa. JOŠ NIJE OSNOVANO TELEKOMUNIKACIJSKO VIJEĆE KORISNIKA USLUGA Još uvijek nije osnovano Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga iako to propisuje odredba Zakona o telekomunikacijama, koja je na snazi već dvije i pol godine, upozorilo je u četvrtak Društvo za zaštitu potrošača "Potrošač". Zašto ministar pomorstva, prometa i veza nije ispunio svoju zakonsku obvezu i osnovao Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga i na taj način spriječio pojave zloporabe monopola na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu, pita "Potrošač" u priopćenju. Tko će odgovarati za dosadašnje propuste u rješavanju iznimno velikoga broja spornih pitanja između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga i dokad će korisnici stajati pred zidom neeuropskog modela "HT je uvijek u pravu", dodaje se u priopćenju. Zbog takvih pitanja, drži "Potrošač", nužno je hitno donošenje Zakona o zaštiti potrošača u koji bi bila ugrađena norma EU-a da "potrošači preko svojih udruga imenuju najmanje dva člana i njihove zamjenike u Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga, koji ravnopravno sudjeluju u radu i odlučivanju Vijeća".