POSLOVNI PREGLED BROJ 242

POSLOVNI PREGLED broj 242 29. prosinca 2001. - 4. siječnja 2002. SADRŽAJ: ? RAČAN: NAJTEŽA VLADINA DIONICA JE ZAVRŠENA 2 ? RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 2 ? SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI 2 ? PORASLE ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KOD PROIZVOĐAČA 2 ? REKORDNI PRILJEV DEVIZA U BANKE 3 ? ZAGREBAČKA BANKA KUPILA OD HZZO-A 209.650 DIONICA PLIVE 3 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 3 ? ERICSSON NIKOLA TESLA POTPISAO GSM UGOVOR S JP PTT SARAJEVO 5 ? DIONIČKO DRUŠTVO KUTJEVO SPREMNO ZA PRIVATIZACIJU 5 ? NARODNE NOVINE USKORO DIO VJESNIKA? 5 ? EON I ADRIATICA.NET PROMOVIRAJU HRVATSKI TURIZAM 5 ? NOVI ZAKON ZA TRANSPARENTNOST JAVNIH NABAVA 6 ? OD 1. SIJEČNJA 78 POSTO VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE U REŽIMU SLOBODNE TRGOVINE 6 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RAČAN: NAJTEŽA VLADINA DIONICA JE ZAVRŠENA Premijer Ivica Račan ocijenio je u četvrtak da je na polovici Vladina mandata završena najteža dionica. Najteža dionica puta je iza nas. Koncipiranje i provođenje novih reformskih zahvata koji tek slijede ići će s manje otpora nego što je to dosad bio slučaj, izjavio je Račan u stanci sjednice na kojoj Vlada sagledava svoj dosadašnji rad. Svjesni smo da smo ponešto napravili odmičući se od provalije i žestine krize koja je prije dvije godine tresla Hrvatsku. Donijeli smo teške odluke da bismo osigurali razvoj, a rezultati povučenih poteza tek će doći, rekao je premijer govoreći o počecima rada svoje Vlade, izbornoj pobjedi koalicije 3. siječnja 2000., i imperativu promjena za koje su građani glasovali. Premijer ističe da je Vladin cilj i za ovu godinu očuvati visoku stopu rasta (oko 4 posto), pokazati da je bitka za zapošljavanje ušla u odlučujuću fazu. Najavio je nastavak započetih reformi u gospodarstvu, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, preustroj HV-a, reformu pravosuđa. Već u prvoj polovici ove godine Vlada očekuje da će se ukrstiti dva smjera aktivnosti na području zapošljavanja - ublažavanje nezaposlenosti s jedne, i ubrzanje novog zapošljavanja s druge strane. Vlada je sigurna da će time pokazati da je bitka za zapošljavanje ušla u odlučujuću fazu, rekao je premijer, najavivši da će neke nove poteze na tom području Vlada predstaviti idućeg tjedna. Najavio je nastavak i drugih strateških projekata - gradnju autoceste Zagreb - Split, ali i neke nove poteze. O čemu je riječ premijer nije otkrio, ali je najavio da će do konca siječnja građani saznati što u ovoj godini mogu očekivati od Vlade. Naveo je da Vlada iza zatvorenih vrata priprema kritičko izvješće o svom radu. Svi su njezini članovi, dodao je, odlučni nastaviti suradnju sa svijetom, sačuvati makroekonomsku stabilnost države, socijalnim partnerima pokazati da sklopljeni socijalni pakt nije samo papir. Zahvalio je građanima što su pokazali ustrajnost i razumijevanje za Vladine poteze, napominjući kako je upravo na njima najveći teret. Odgovarajući na novinarska pitanja, potvrdio je da je Hrvatskoj potreban stvarni konsenzus oko nekoliko strateških pitanja - suradnja sa svijetom, obrane neovisnosti države i oko razvoja. Sretna je okolnost da na ključnim pitanjima postoji stvarni konsenzus, zaključio je. Vlada ne raspravlja o promjeni svoga tehničkog ustroja jer se sredinom mandata ne rade koncepcijske promjene državne uprave i izvršne vlasti, rekao je odgovarajući na pitanja, dodajući da bi se s dubljim reformama počelo krajem godine.Uptitan za moguće kadrovske promjene u Vladi, ponovio je da ovise o stanju u koaliciji i pojedinim strankama, ali i dodao da o tome nije bilo govora. Vlada ne misli mijenjati stečena prava zaposlenih, ali će se govoriti o budućim oblicima fleksibilnijega zapošljavanja. Pred nama (socijalnim partnerima) je rasprava što napraviti da se poveća fleksibilnost rada, a ne zaustavi razvoj, te da svaki oblik rada bude mjerljiv i ne pripada sivoj ekonomiji, rekao je Račan, zamoljen da komentira prijedloge promjena u radnom zakonodavstvu. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine porasla je 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rudarstvu i vađenju zabilježen je rast proizvodnje od 5,7 posto, u prerađivačkoj industriji od 5,6 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom od 6,1 posto. U razdoblju od rujna do studenoga prošle godine u usporedbi s razdobljem od lipnja do kolovoza iste godine ukupna je industrijska proizvodnja smanjena za 1,2 posto. Po NKD-u, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 2,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,1 posto. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je smanjena 1,2 posto. SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI Broj zaposlenih radnika u industriji u studenom prošle godine bio je 0,4 posto manji nego u prethodnom mjesecu, dok je prema studenom prethodne godine smanjen 2,7 posto. Istodobno, proizvodnost rada u prvih je jedanaest prošlogodišnjih mjeseci povećana 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavio je Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u studenom je prema mjesecu ranije porastao 0,2 posto, a prema studenom 2000. za 3,8 posto. Proizvodnost rada smanjena je 2,2 posto. U prerađivačkoj, pak, industriji broj zaposlenih smanjen je 0,4 posto u odnosu na listopad te 3,3 posto prema studenom prethodne godine, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilo zaposleno radnika isto kao i u listopadu. Prema studenom 2000. njihov se broj smanjio 0,5 posto. Proizvodnost rada u prerađivačkoj je industriji povećana 10,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 4,2 posto. Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u prvih je jedanaest mjeseci 2001. smanjen 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. PORASLE ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KOD PROIZVOĐAČA Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju studenoga prošle godine bile su 2,4 posto veće u usporedbi sa zalihama istih proizvoda na kraju listopada, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na studeni 2000. godine zalihe gotovih proizvoda u industriji porasle su 3,6 posto. Prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2000. godini iznosilo je oko 70 posto prosječne mjesečne prodaje u istoj godini. U prerađivačkoj industriji zalihe gotovih industrijskih proizvoda porasle su 2,5 posto prema listopadu te 3,9 posto u odnosu na studeni 2000. godine. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE REKORDNI PRILJEV DEVIZA U BANKE Sudeći po povijesno rekordnim iznosima pologa deviza i velikim gužvama u bankama zadnjih dana hrvatski su građani u "čarapama" držali, ukupno gledajući, impozantne svote stranih valuta, prvenstveno njemačkih maraka. Zamjena valuta zemalja Europske monetarne unije u euro 'premjestila' je te devize iz 'kućnih trezora' na račune u banke što je za građane najjednostavniji način konverzije bez ikakvih troškova. Iz većine banaka najavili su da će konverziju u euro valuta zemalja EMU koje građani polože na devizne i štedne račune obavljati bez provizije do kraja veljače iduće godine. Po procjenama bankara oko dvije trećine deviza pristiglih iz "čarapa" na devizne i štedne račune ostat će u depozitnoj sferi banaka. Rezultati pak nekih anketa o štednji pokazuju da je među ispitanicima koji su izjasnili kao štediše, njih nešto više od jedne trećine odgovorilo da svoju ušteđevinu čuvaju kod kuće. Stalan porast deviznih depozita u hrvatskim bankama, ističu bankari, pokazuje povjerenje građana u bankovni sustav. Rast ukupnih deviznih depozita u poslovnim bankama u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je realno 30 posto, krajem studenoga devizni depoziti iznosili su oko 63,5 milijardi kuna, od čega su oko 85 posto depoziti stanovništva. Procjenjuje se pak da su devizni depoziti sada već gotovo dostigli 70 milijardi kuna. ZAGREBAČKA BANKA KUPILA OD HZZO-A 209.650 DIONICA PLIVE Zagrebačka banka kupila je prošloga petka u izvanburzovnoj transakciji 209.650 dionica Plive od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Zagrebačka banka kao kupac i HZZO kao prodavatelj, sklopili su izvanburzovnu transakciju koja se odnosi na 209.650 dionica Plive, što čini 1,1276 posto temeljnog kapitala Plive. Transakcija je realizirana po cijeni od 413,60 kuna za dionicu. Riječ je o transkaciji u ukupnom iznosu od oko 86,71 milijun kuna. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. prosinca do 03. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 410 420 415 1.176.842 Podravka 150 155 154,90 986.141 Viktor Lenac 105 105 105 36.958 Zagrebačka banka 0 1.841 1.856 1.852 1.232.296 Arenaturist 46 46 46 460 Atlantska plovidba 31 170 31 154.635 Croatia osiguranje-R 2.700 2.950 2.950 377.950 Hotel Inter-Continental 135 135 135 6.210 Rabac ugost. i turizam 72 72 72 84.895 Istraturist 72 72 72 14.544 Jadranski naftovod 2.500 2.600 2.500 97.990 Karlovačka banka 55 55 55 2.750 Karlovačka pivovara 500 510 510 127.200 Končar 61,05 70 69 256.614 Kraš 165 172 172 881.383 Lola Ribar 117,32 117,32 117,32 526.884 Plava laguna 530 530 530 2.120 Privredna banka 165 175 175 603.983 Riječka banka 190 191 191 169.588 Riviera 125 135 132 213.234 Slavonska banka 655 655 655 19.650 Štedionica Sonic 107 107 107 3.210 Splitska banka 275 275 275 274.450 Sunčani Hvar 47 49 49 1.045.922 Zagrebačka banka 1.130 1.190 1.150 3.470 Zlatni rat 36 37 36 11.000 PIF Dom 74,00 75,00 75,00 113.484 PIF Pleter 48,00 48,00 48,00 179.136 PIF Središnji nacionalni 74,00 74,00 74,00 37.592 DAB-O-03CA* 102,80 103,15 102,80 6.059.746 DAB-O-05CA** 105,90 106,55 106,55 6.643.745 HZZO-O-047A*** 104,90 104,90 104,90 3.859.781 RHMJ-O-49A**** 100,25 100,60 100,55 4.651.845 RHMJ-O-08CA***** 99,05 101,00 100,75 6.464.187 36.323.616 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. prosinca do 03. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.650 1.650 1.650 3.300 Belišće 65 65 65 1.950 Ericsson-Tesla 178 178 178 10.680 Hoteli Rabac 70 75 75 27.665 Industrogradnja 600 1.100 1.100 386.200 Kraš 170 170 170 34.001 Laguna 165 200 200 29.900 MTČ Holding 60 60 60 4.674.000 MTČ Tv. rublja Čakovec 600 600 600 16.124.400 Riadria banka 110 110 110 6.490 Riviera 135 135 135 13.500 Veterinarska stanica Var. 245 245 245 741.554 ZIF Breza Invest 52 53 53 79.005 PIF Dom 72,40 76,00 75,20 1.734.072 PIF Expandia 56,70 59,19 59,00 1.576.786 PIF Pleter 43,03 48,00 47,50 240.125 PIF Slavonski 41,98 43,50 43,00 754.070 PIF Sunce 33,80 38,50 38,00 593.321 PIF Središnji nacionalni 71,51 76,00 76,00 2.250.486 PIF Velebit 63,49 64,93 64,00 1.774.067 RHMF-A-A* 38,00 39,50 39,00 884.400 RHMJ-A-A** 39,01 39,01 39,01 72.753 32.012.735 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 28. XII 100.000.000 72.000.000 0,81 117.500.000 1,18 31. XII 95.000.000 95.000.000 0,89 0 0 02. I 150.000.000 89.500.000 1,23 91.700.000 1,10 03. I 72.000.000 72.000.000 1,49 93.500.000 1,09 Dnevni prosjek 104.250.000 81.125.000 0,84 100.900.000 1,12 5. TVRTKE ERICSSON NIKOLA TESLA POTPISAO GSM UGOVOR S JP PTT SARAJEVO Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je zadnjeg dana prošle godine GSM ugovor s JP PTT Sarajevo vrijedan devet milijuna eura, objavili su iz te kompanije. Ugovor obuhvaća isporuku i implementaciju GSM baznih stanica s pratećom telekomunikacijskom opremom, a posao će se realizirati po principu "ključ u ruke". U Ericsson Nikoli Tesli su istaknuli kako će spomenuti posao dodatno poboljšati već ionako pozitivne pokazatelje poslovanja kompanije za 2001. godinu. Inače, Ericsson Nikola Tesla nedavno je realizirao projekt proširenja GSM mreže u BiH, a spomenuti ugovor s JP PTT Sarajevo nastavak je suradnje započete u lipnju prošle godine kada je Ericssonova lokalna kompanija u Hrvatskoj u sklopu korporacije dobila odgovornost za mobilnu telefoniju na BiH tržištu. DIONIČKO DRUŠTVO KUTJEVO SPREMNO ZA PRIVATIZACIJU Nakon što je Vlada uspješno završila sanaciju, u dioničkom društvu Kutjevo može započeti privatizacija te tvrtke koja je sada u 96,5 postotnom vlasništvu države. Prošlu poslovnu godinu taj je veliki slavonski poljoprivredni div, koji zapošljava više od tisuću radnika, završio s dobiti nešto većoj od 3 milijuna kuna, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare Dragan Kovačević, predsjednik Nadzornog odbora Kutjeva. Kovačević je dodao da sada slijedi i financijska konsolidacija jer dovršenjem sanacijskog procesa ipak nisu riješeni i svi financijski problemi tog dioničkog društva. "U pregovorima smo s jednom velikom bankarskom kućom koja je voljna napraviti zamjenu trenutno nepovoljnih kreditnih linija s vrlo povoljnim i pristupačnim kreditnim izvorima sredstava. Intenzivno se radi na smanjenju kompenzacijskih poslova te svih ulaznih troškova i to do 30 posto što će pridonijeti stabilnoj financisjkoj situaciji" kazao je Kovačević. Najavio je da će Kutjevo i u idućem razdoblju otvarati radna mjesta kroz povećanje proizvodnje i realizaciju dobrih projekata i programa koji će biti preduvjet daljnje privatizacije. Rekao je kako će se Kutjevo razvijati u onim segmentima kao što je primjerice sjemenarstvo ili vinogradarstvo s ciljem osvajanja tržišta u vinskoj industriji i kupnji još nekoliko manjih vinarija i podruma kako bi još više učvrstili prvo mjesto na tržištu vina. NARODNE NOVINE USKORO DIO VJESNIKA? Velika javna poduzeća, kao INA, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske željeznice i iduće će godine biti nositelji investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, a Vlada će jednu posebnu sjednicu u siječnju posvetiti upravo trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. INA, HEP i HŽ svoje će investicije u idućoj godini pokriti dijelom iz vlastite emisije, a dijelom i povećanjem svoje razine zaduženosti. Upravo zbog planiranih visokih investicija u infrastrukturi, kao npr. cestogradnji i energetici, u Vladi procjenjuju da se recesija na svjetskom tržištu ne bi toliko trebala odraziti na Hrvatsku. No, jedno od važnih pitanja kada je riječ o javnim poduzećima o kojemu će Vlada uskoro odlučivati je i pitanje Narodnih novina, poduzeća u kojem se tiska i istoimeni službeni list Republike Hrvatske, te razni obrasci i tiskanice. U Vladi ne žele takvu vrstu monopola, jer se npr. neke tiskanice tiskaju čak u Sloveniji. Tako neke neslužbene informacije iz Vlade govore da bi se Narodne novine, kao službeni list, priključile Vjesniku, dok bi se tiskara Narodnih novina privatizirala. U slučaju da Vlada prihvati taj prijedlog, Narodne novine izlazile bi kao poseban prilog lista Vjesnik. Inače, kao službeni list Narodne novine izlaze dva puta tjedno, a ove će godine izići oko 120 brojeva. Narodne novine tiskaju se u više od 23.000 primjeraka, a u njima se objavljuju svi doneseni zakoni, rješenja i odluke Hrvatskog sabora i Vlade, odluke Ustavnog suda, i slično. Narodne novine posluju dosta uspješno, ali na poslovanje se odrazio i gubitak monopola u tiskanju tiskanica. Tako su npr. Narodne novine 1999. ostvarile skoro 30 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, ali je dobit pala na 12,8 milijuna kuna u prošloj godini. Prvi komentari govore da bi priključenje Narodnih novina Vjesniku bilo dobro rješenje i za Vjesnik, list u državnom vlasništvu kojega Vlada nema namjeru privatizirati. Država će, nakon sanacije, biti i većinski vlasnik Slobodne Dalmacije. Vlada je, naime, u listopadu na sjednici u Splitu donijela odluku o dokapitalizaciji Slobodne, a po posljednjim informacijama Uprava se u najvećoj mjeri uspjela nagoditi sa svim vjerovnicima. Ostaje ipak problem malih dioničara i zaposlenika, odnosno sudskih sporova koji će biti i najveći problem za konačno rješenje. U Banskim dvorima namjeravaju nakon konsolidacije ponuditi dio dionica malim dioničarima i zaposlenicima, a ostatak prodati. Postoji i mogućnost da mali dioničari i zaposlenici postanu i većinski vlasnici, ako se npr. njima nakon konsolidacije ponudi 25 posto dionica, a potom iskoriste i mogućnost osnivanja zatvorenog investicijskog fonda i tako kupe još 25 posto dionica. No ne bude li spremnosti za takva rješenja, spominje se mogućnost stečaja i potom prodaje Slobodne. U stečajnom bi se postupku, naime, riješio niz naslijeđenih problema Slobodne Dalmacije, kao i problem sudskih tužbi koje bi, inače, opterećivale i bile velika nesigurnost za budućeg kupca. EON I ADRIATICA.NET PROMOVIRAJU HRVATSKI TURIZAM Hrvatska online turistička agencija adriatica.net i slovenski Eon sklopili su strateško partnerstvo na području prodaje turističkih usluga na slovenskom tržištu, objavili su iz adriatica.net-a. Povezivanje je temeljeno zbog činjenice da gotovo 40 posto Slovenaca ljetuje u Hrvatskoj, a Internet postaje sve omiljenije sredstvo upoznavanja turističkih ponuda te za online rezervacije i plaćanja turističkih aranžmana. Dobri poslovni rezultati adriatica.net-a u protekloj turističkoj sezoni, brojni gosti iz Slovenije te najveća ponuda smještaja na Jadranu predstavljena na osam jezika, razlog su zbog čega je ta tvrtka potražila strateškog partnera na slovenskom tržištu. Za Eon se, kažu, odlučila budući ta tvrtka s Matkurjom i portalom Eon pokriva više od 70 posto slovenskog tržišta. 6. POSEBAN PRILOG NOVI ZAKON ZA TRANSPARENTNOST JAVNIH NABAVA Sa 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o javnoj nabavi, kojim se reformira sustav javne nabave, popunjavaju nedostatci ranijeg Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova, koji se primjenjuje od ožujka 1998. Stari Zakon i njegova primjena, tumače u Ministarstvu financija, postali su upitni u novonastalim međunarodnim okolnostima i uvjetima, ali i zbog stalnih poteškoća uvjetovanih mnoštvom primjedbi i traženjem tumačenja. Prema tom zakonu, cenzus za javnu nabavu bile su robe i usluge iznad 400.000 kuna, a sve ispod toga obavljano je bez javnog nadmetanja. Novim zakonom je uvedeno cjelovito rješenje javnog nadmetanja za sve nabave istovrsne robe, radova i usluga veće od 200.000 kuna, a za manje vrijednosti postupak bi se propisao posebnom uredbom Vlade. Propisano je da se zakon primjenjuje za sve korisnike proračuna i pravne osobe na koje se primjenjuje Zakon o državnoj reviziji i koje obavljaju djelatnost od javnog interesa. Uvodi se, dakle, primjena Zakona na potpuno novo područje - pravne osobe koje obavljaju subjekti djelatnosti javnog sektora, vodoopskrbe, energetike, prijevoza i telekomunikacije. Zakon daje i jasne kriterije za odabir najpovoljnijih ponuditelja te zaštitu prava sudionika nadmetanja, kao i decentralizaciju nabave. Sve je to vezano i uz hrvatsko opredjeljenje pridruživanju Europskoj uniji i članstvu u međunarodnim institucijama, zbog čega je bilo potrebno i područje javnih nabava urediti na svijetu prepoznatljiv način i u skladu sa smjernicama EU. Novost je da se nabava ne ograničava samo na postupak odabira najpovoljnije ponude već se odnosi na cjelokupan tijek nabave: planiranje, nadmetanje, odabir, ugovoranje i izvršenje ugovora. Tako se, među ostalim, navodi da se ugovori o nabavi moraju sklapati sukladno pravilima koja se odnose na obavijesti o nadmetanjima, uz dovoljno duge rokove za podnošenje ponuda, uporabu europskih standarda za definiranje tehničkih specifikacija, izbor postupaka koji osiguravaju najšire moguće nadmetanje i izbor kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuditelja. Pritom je odabir načina nabave pravo naručitelja, ali je i njegova odgovornost potpuna i razmjerna danim pravima. Stoga je i odgovornost proširena i za prekršaje u postupku nabave prije sklapanja ugovora, a proširen je i opis prekršaja kako pravnih osoba tako i odgovornih osoba u pravnim osobama zbog postupanja ili nepostupanja sukladno Zakonu. Provedbeni propisi sačinjeni su prema modelima zapadnoeuropskoga zakonodavstva, a odnose se na tipske obrace dokumentacije za nadmetanje i provedbene propise za specifične uvjete nabave roba i usluga te ustupanje radove. Navode se jasne odredbe u vezi naručitelja, ali i podisporučitelja te se onemogućava preprodaja poslova. Zakonom se uvodi obveza izrade godišnjega plana nabave za sve subjekte iz Zakona, povezanost nabave s riznicom i proračunom odnosno financijskim planom te potrošnja u okvirima osiguranih i planiranih sredstava. Uvodi se i javno objavljivanje nadmetanja i sklapanja ugovora u Narodnim novinama i u Službenom listu Europske zajednice, kada se za to stektnu uvjeti, te objavljivanje svih podataka o nabavi u posebnom prilogu i (besplatno) na Internet stranici Narodnih novina i Uprave za javnu nabavu. Oglasne stranice javne nabave, kao poseban prilog Narodnih novina, tiskat će se jednom tjedno i bit će dostupne neovisno od pretplate na Narodne novine, pojašnjavaju iz Ministarstva financija. Doznaje se kako je uz zakon pripremljen paket provedbenih propisa, koji se odnose na predmete nabave, posebno za robe, posebno za usluge, posebno za radove, te posebne Uredbe hrvatske Vlade za nabave manje vrijednosti od 200.000 kuna kao i Uredba o metodologiji za pripremu, ocjenu i izvedbu investicijskih projekata, koja je izravno povezana sa pripremom i izradom proračuna. OD 1. SIJEČNJA 78 POSTO VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE U REŽIMU SLOBODNE TRGOVINE Od 1. siječnja oko 78 posto vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske odvijat će se po principu slobodne trgovine, što znači da će se većina industrijskih proizvoda izvoziti i uvoziti uz nultu stopu carine, dok će se trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima odvijati uz međusobne koncesije. U 2002. godinu Hrvatska ulazi s potpisanih 10 ugovora o slobodnoj trgovini sa 27 zemalja. Još ranije potpisani su i primjenjuju se takvi ugovori sa Slovenijom, Makedonijom i BiH, a ove je godine Hrvatska postigla svojevrsni rekord u potpisivanju ugovora o slobodnoj trgovini. Potpisani su, naime, ugovori s Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Bugarskom, Poljskom, zemljama EFTA-e, te Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a većina njih počinje se privremeno primjenjivati od 1. siječnja 2002. Ugovori o slobodnoj trgovini značajan su doprinos hrvatske Vlade liberalizaciji vanjskotrgovinske razmjene, oni daju mogućnost za povećanje hrvatskog izvoza, te za poticanje interesa stranih investitora za Hrvatsku, ocjenjuje pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Prema njenim riječima, u 2002. se planira punopravno članstvo u CEFTA-i, sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini sa SR Jugoslavijom, te konzultacije o sklapanju ugovora s Izraelom i baltičkim zemljama. Početak 2002. početak je primjene i nove Uredbe o carinskoj tarifi, s jednakim tarifnim oznakama i pravilima koja vrijede u cijeloj Europi. U carinskoj tarifi prva je kolona sa stopama tzv. WTO carina, odnosno za zemlje s kojima Hrvatska nema sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini, a za svaku zemlju s kojom je sklopljen takav ugovor u posebnom je stupcu dana i važeća carinska stopa. Uredbu o carinskoj tarifi prati i Uredba o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Značajna je novina i činjenica da od 1. siječnja 2002. Ministarstvo gospodarstva nije više nadležno za raspodjelu kvota, već je to prešlo u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Spevec pritom ističe da svi zainteresirani za raspodjelu kvota moraju do 15. siječnja podnijeti zahtjev Ministarstvu poljoprivrede. Po riječima pomoćnice ministra gospodarstva, otvaranje tržišta već je u ovoj godini donijelo nižu stopu inflacije, koja za jedanaest mjeseci iznosi 2,8 posto. Za očekivati je da u 2002. inflacija ne bude viša, da se cijene stabiliziraju, a postoji prostor i da one budu niže nego sada, procjenjuje Spevec.