FINANCIJSKI BILTEN DO 20. DO 27. PROSINCA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN do 20. do 27. PROSINCA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Do 2005., u izgradnju novih autocesta uložit će se 16,2 milijarde kuna 9. VTV postaje burza 10. Dobit Slavonske banke u 2001. 17 milijuna kuna 11. U dvije stambene štedionice gotovo 150.000 sklopljenih ugovora ********************************************* SVIM NAŠIM KORISNICIMA ŽELIMO ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU POSLOVNI SERVISI - HINA ********************************************* 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 21. XII 17.000.000 17.000.000 2,68 13.000.000 4,27 24. XII 8.000.000 8.000.000 2,94 2.500.000 4,00 27. XII 3.000.000 3.000.000 2,00 10.000.000 6,00 Dnevni prosjek 9.333.000 9.333.000 2,54 8.500.000 4,75 Ovoga se tjedna, skraćenog zbog Božićnih blagdana, trgovanje na Tržištu novca odvijalo u tek tri dana. U te je dane, što je bilo i za očekivati, potražnja bila vrlo skromna dok je ponuda novca bila više no dobra. Tako je u dnevnom kreditiranju ovoga tjedna za podmirenje cjelokupno prijavljene potražnje iskorišteno tek oko šest posto ukupne ponude. Cijena pak novca kretala se uglavnom na prošlotjednim razinama zabilježivši prosječni rast od 0,49 postotna boda te je iznosila 2,54 posto. U prekonoćnom je, kao i u dnevnom trgovanju, obzirom na višestruko veću ponudu, podmirena cjelokupno prijavljena potražnja. Međutim, prosječna je cijena novca, u odnosu na prošlotjednu, značajnije porasla. Vjerojatno je to posljedica pozajmljivanja sredstava štedionicama. Kako bilo, cijena je novca porasla za gotovo 94 posto te je prosječno iznosila 4,75 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 27. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 405 410 405 1.030.762 Podravka 150 155 150 1.419.521 Zagrebačka banka 0 1.810 1.850 1.825 1.470.063 Arenaturist 44 44 44 2.998 Atlantska plovidba 30 48 48 26.694 Croatia osiguranje-R 2.300 2.600 2.600 533.080 Hotel Inter-Continental 129,90 130 130 38.724 Rabac ugost. i turizam 72 73 72 12.114 Istraturist 70 70 70 69.580 Jadran-turist 48 48 48 4.800 Karlovačka banka 60 60 60 15.000 Končar 65 65 65 11.635 Kraš 170 172,50 171,10 49.155 Lola Ribar 100,74 117,32 117,32 453.596 Privredna banka 170 171 171 450.526 Riječka banka 194,50 194,50 194,50 40.456 Riviera 135 136 135 155.690 Sunčani Hvar 46,90 49,90 47 334.250 Zagrebačka banka 1.130 1.400 1.130 25.640 PIF Dom 73,00 75,00 75,00 152.221 PIF Slavonski 40,00 41,99 41,99 38.553 DAB-O-03CA* 102,60 103,05 103,00 7.311.475 DAB-O-05CA** 105,50 105,90 105,90 11.697.655 HZZO-O-047A*** 104,70 105,00 105,05 4.212.527 RHMJ-O-49A**** 100,25 100,25 100,25 3.437.195 RHMJ-O-08CA**** 99,00 99,00 99,00 3.760.419 RHMF-A-A+ 40,00 40,00 40,00 240.000 36.994.340 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale *** Prava ministarstva financija - cijena u % nominale + Prava ministarstva graditeljstva - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna, unatoč skraćenog tjedna zbog božićnih blagdana, ostvaren promet od čak 36,9 milijuna kuna. Tako velik promet u samo dva dana ostvaren je zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama DAB05 (11,6 milijuna), DAB 03 (7,3 milijuna), HZZO (4,2 milijuna), RHMF08 (3,7 milijuna), RHMF049 (3,4 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke, dionicama Podravke (po 1,4 milijuna) i Plive (milijun kuna). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je njih devet izgubilo dok ih je osam dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je na vrijednosti, 19,5 kuna, izgubila obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije je, 17,16 kuna ili gotovo 13 posto, potonula cijena dionice Lole Ribara. Slijedila ju je, s padom cijene od deset kuna, dionica Plive, dok je cijena dionice Slavonskog fonda niža 5,01 kunu ili gotovo 11 posto. Dionica pak Podravke pojeftinila je dvije, Kraša 1,9, a Dom fonda jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od deset lipa, našle su se dionice Arenaturista i Riviere. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine niža je 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Među dobitnicama najviše je, čak 400 kuna ili gotovo 19 posto, skočila cijena redovne dionice Croatia osiguranja. Značajnije je, 30 kuna ili 30 posto, porasla cijena dionice Hotela Inter- Continental. Također je značajniji rast cijene, deset kuna ili 20 posto, zabilježila dionica Karlovačke banke. Dionice pak Atlantske plovidbe i Jadran-turista poskupile su po osam kuna, dok je dionica Istraturista skuplja 4,9, a Končara četiri kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našla se dionica Privredne banke. Na vrijednosti su, jedan postotni bod od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB- a porasla je 0,1, a obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Plive, Zagrebačke banke serije 0 i Podravke, CROBEX indeks pao je ovoga tjedna 11 bodova - na 1.024 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21. do 27. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 470 470 470 2.820 Anita 1.650 1.650 1.650 13.200 Dilj Vinkovci 421 421 421 15.577 Ericsson-Tesla 186 194,90 190 167.256 Hoteli Rabac 72 72 72 43.128 Istarska banka 1.400 1.400 1.400 2.800 Inkop 37,50 37,50 37,50 2.701.425 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 40.700 Podravska banka-R 150 190 190 734.257 Razvitak 40 40 40 40.000 Tehnomont Pula 94 94 94 11.876.242 PPK Valpovo 80 80 80 9.920 ZIF Breza Invest 51 51 51 25.500 PIF Dom 72,99 75,60 73,50 821.716 PIF Expandia 56,00 57,90 56,36 884.934 PIF Pleter 46,01 48,03 46,01 260.904 PIF Slavonski 40,00 42,85 42,50 489.078 PIF Sunce 33,00 35,98 33,50 255.137 PIF Središnji nacionalni 70,56 74,00 72,00 1.204.833 PIF Velebit 62,50 64,94 64,94 1.000.023 RHMF-A-A* 39,00 40,00 40,00 1.043.301 21.450.757 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 21,4 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Tehnomonta iz Pule (11,8), Inkopa iz Pozanoveca (2,7 milijuna) i PIF-ova (4,9 milijuna) te Pravima RHMF (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je njih sedam izgubilo dok ih je šest dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je, čak 72,22 kune ili više od 45 posto, potonula cijena dionice Tehnomonta iz Pule. I dionice šest PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Tako je 2,02 kune pojeftinila dionica fonda Pleter, dok su dionice Dom i Središnjeg nacionalnog fonda jeftinije dvije, a Expandia fonda 1,31 kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od šest odnosno jedne lipe, našle su se dionice Velebit fonda i fonda Sunce. Među dobitnicama pak najviše je, čak 660 kuna ili više od 89 posto, profitirala dionica Istarske banke. Značajnije je, 40 kuna ili gotovo 27 posto, porasla cijena redovne dionice Podravske banke. Slijedila ju je, s dobitkom od 20 kuna, dionica Dilja iz Vinkovaca. Dionica pak ZIF Breza investa poskupila je jednu kunu, dok je dionica Hotela Rabac skuplja 90, a Slavonskog fonda 50 lipa. Na vrijednosti su, premda minimalnih 0,01 postotni bod od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP- a Ministarstva financija. Zahvaljujući ponajviše padu cijena većine dionica iz PIF kotacije, VIN indeks pao je ovoga tjedna osam bodova - na 805 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 20. prosinca 27. prosinca Promjena u % New York/DJIA 9.985,18 10.131,31 1,46 Tokyo/Nikkei 10.434,52 10.224,41 -2,01 London/FTSE-100 5.080,20 5.213,20 2,61 Frankfurt/DAX 30 4.934,14 5.117,13 3,70 Ulagači na svjetskim tržištima kapitala očekuju iduće godine blag oporavak cijena dionica, kako će Sjedinjene Američke Države (SAD) izlaziti iz recesije. Oporavak burzi ipak će biti umjeren, zbog posljedica koje će recesija ostaviti na zaradama kompanija, sporog gospodarskog oporavka te vjerojatnog ponovnog rasta kamatnih stopa. Na američkim burzama ulagači očekuju umjeren rast cijena u 2002. Pozitivna 2002., pri čemu će većina dobitaka biti zabilježena u drugoj polovini godini, trebala bi značiti oporavak cijena dionica nakon najlošijeg dvogodišnjeg razdoblja zabilježenog nakon 1973- 1974. Ipak, analitičari tvrde da ne treba očekivati burzovni oporavak u stilu 1990-tih, kad su cijene dionica dosezale nebeske visine. Povrat kapitala uloženog u dionice u 2002. trebao bi u prosjeku iznositi 10 posto, kažu. "Boom" ili nešto slično tome može se očekivati najranije 2003., a možda i kasnije. "Ulagači nas sada pitaju hoće li u 2002. napokon biti prekinut lanac negativnih prinosa. Mi mislimo da hoće, ali nemojte planirati da će tehnološki Nasdaq indeks ponovno dosegnuti magičnih 5.000 bodova", ocijenio je vrhunski analitičar Morgan Stanleya Steve Galbraith. Europske burze u 2002. bi također trebale bilježiti dobitke, no oni će najvjerojatnije biti umjereni. "Mislim da će trend cijena na tim tržištima kapitala biti viši zbog gospodarskog oporavka. Vjerujem da je tržište dotaknulo samo dno", smatra manager Lombard Odier fonda Matthew Leeman. Ipak, prvi tjedni nove godine neće biti baš ugodni ulagačima. Posebno se to odnosi na veljaču, kada će kompanije s obje strane Atlantika objavljivati svoje rezultate poslovanja u posljednjem tromjesečju 2001., te ukupne godišnje rezultate. "Mislim da to neće biti ugodne vijesti za nas. Burze će sigurno zabilježiti novi pad cijena prije nego što započne njihov oporavak", ocijenio je analitičar Bank of America Robert Kerr. Analitičari predviđaju da će zarade europskih kompanija u 2001. biti otprilike 10 posto manje nego godinu ranije, te će se u nadolazećoj oporaviti pet posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 20. prosinca 27. prosinca Promjena u % Euro/USD 0,9002 0,8829 -1,92 Euro/JPY 115,67 116,18 0,44 USD/JPY 128,54 131,63 2,40 Trebat će mnogo više od službenog stavljanja u optjecaj kovanica i novčanica eura od 1. siječnja 2002. da bi njegov tečaj ojačao prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama. Za nekoliko dana 300 milijuna Europljana primit će u svoje ruke po prvi puta novu valutu, koja je dosad postojala samo u virtualnom obliku. Do ožujka njemačke marke, francuski franci, talijanske lire i ostale valute 12 zemalja članica eurozone prestat će biti legalno sredstvo plaćanja. Iako će to zasigurno potaknuti gospodarski rast kroz porast potrošnje i povećanje konkurentnosti, euro će, kažu analitičari, i dalje trpjeti od bolesti koje ga prate od njegova rođenja. Od svog uvođenja euro je izgubio 12 posto prema britanskoj funti, 9 posto prema švicarskom franku i 13 posto prema jenu. Ove godine njegova se vrijednost spustila 4,8 posto prema dolaru, unatoč klizanju američkog gospodarstva u recesiju te najvećeg terorističkog napada na njezinu terenu povijesti. Većina analitičara očekuje da će njegov tečaj u prvom tromjesečju 2002. biti oko 90 američkih centi, a do kraja godine 92 centa. Ulagači tvrde da snaga dolara leži u tome što američka središnja banka radi mnogo više nego ECB na poticanju gospodarskog rasta. Muči ih i to što europska gospodarstva dosad nisu uspjela deregulirati tržišta. S izborima najavljenim u Francuskoj i Njemačkoj za proljeće, nacionalni vođe vjerojatnije će štititi nacionalne interese nego raditi na jednostavnijem postupku otpuštanja radnika. "Ne postoje strukturalne reforme u europskom gospodarstvu koje bi ulagače uvjerile da će ona nuditi isto poslovno okruženje kao u SAD-u. Nedostaje prottržišnih, prorazvojnih strategija iz ECB-a" , ocijenio je analitičar Merrill lyncha Neil Mackinnon. Ključan za odnos tečaja eura i dolara sad će biti odgovor na pitanje hoće li snižavanje kamatnih stopa osigurati željeni oporavak gospodarstva. "Bilo kakvo razočaranje ulagača gospodarskim rastom SAD-a rezultirat će slabljenjem dolara", tvrdi analitičar Nikko Global Asset Managementa Stuart Kinnersley. Japanski jen klizi u proteklih nešto više od mjesec dana prema američkoj i europskoj valuti, budući japanski dužnosnici ocjenjuju da je domaća valuta "presnažna", te podupiru tako očekivanja tržišta da će japanska vlada nastojati spustiti njegovu vrijednost što više. Ove godine vrijednost jena spustila se nešto više od 11 posto prema dolaru, a na najnižim je razinama u posljednje dvije godine prema euru i britanskoj funti. "Japanski je jen prejak obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u toj zemlji. Vlasti sada aktivno potiču snižavanje njegove vrijednosti. Sve dok je takva politika na snazi, tečaj jena će kliziti", ocijenio je manager Julius Baer Investmenta Andrew Snowball, dodajući kako bi uskoro mogao dosegnuti i 140 jena za dolar. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 20.12.01 USLIB 1,83 1,93 1,90 1,98 20.12.01 EULIB 3,36 3,44 3,35 3,26 27.12.01 USLIB 2,13 1,93 1,90 1,98 27.12.01 EULIB 3,73 3,44 3,34 3,26 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 21. do 28. prosinca 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 21. prosinca 28. prosinca u % Euro 1 7,3729 7,3589 -0,19 DEM 1 3,7697 3,7625 -0,19 USD 1 8,2186 8,3416 1,49 GBP 1 11,8708 12,0916 1,86 JPY 100 6,4096 6,3417 -1,05 ATS 1 0,5358 0,5347 -0,20 ITL 100 0,3807 0,3800 -0,18 CHF 1 5,0255 4,9632 -1,23 SIT 100 3,3867 3,4227 1,06 Tečaj kune u odnosu na euro i tečajeve zemalja euro zone u četiri je tjedna porastao 0,97 posto. Vrijednost pak kune u odnosu na japanski jen porasla je u šest tjedana čak 7,11 posto. Kuna je ovoga tjedna u odnosu na švicarski franak ojačala 1,23. S druge je pak strane ovoga tjedna u odnosu na kunu, britanska funta ojačala 1,86, američki dolar 1,49, dok je u dva tjedna slovenski tolar poskupio 1,4 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u ponedjeljak, planirani iznos izdanja iznosio je 200 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na 234 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 143,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 105 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,627 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,25 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,605 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,45 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,627 kuna, uz kamatu od 3,25 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 140 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 100 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,964 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,2 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,952 kune, uz kamatu od 4,25 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,964 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,2 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 29 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,615 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,9 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,496 kuna, uz kamatu od 5,15 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,496 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,15 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,159 milijardi kuna. Od toga je 324,1 milijun kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,356 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,478 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 31. prosinca. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 8. Vlada: Do 2005., u izgradnju novih autocesta uložit će se 16,2 milijarde kuna U izgradnju novih autocesta u Hrvatskoj u razdoblju 2001.-2004. uložit će se 15,3 milijarde kuna, a doda li se tome i 2005. u kojoj treba biti završena i autocesta Zagreb-Split taj se iznos penje na 16,2 milijarde kuna, istaknuo je direktor Hrvatskih Auto Cesta (HAC) Stanko Kovač u četvrtak na sjednici Vlade. Vlada je prihvatila izmjene i dopune plana građenja i održavanja auto-cesta do 2004., a s obzirom na Vladinu odluku o ubrzanoj izgradnji auto-ceste Zagreb-Split. Cestogradnja je bila središnja tema posljednje ovogodišnje sjednice Vlade, koja je ujedno bila i prva elektronska Vladina sjednica. Uz već spomenuti dokument Vlada je prihvatila i planove izgradnje i održavanja auto-cesta, te državnih cesta u 2002. Kovač je iznio i podatke da se u sanaciju auto-cesta u iduće četiri godine planira uložiti 1,1 milijarda kuna, a u tekuće i pojačano održavanje auto-cesta 1,2 milijarde kuna. Tako će se do 2004. u sanaciju, održavanje i izgradnju novih autocesta uložiti ukupno 17 milijardi kuna. Direktor HAC-a iznio je i pregled financiranja izgradnje i sanacije auto-cesta preračunato u eure jer će veliki dio sredstava trebati namaknuti kreditima. Za to bi u iduće četiri godine trebalo 2,86 milijardi eura. Od tog iznosa HAC će raspolagati sa 1,1 milijardu eura vlastitih prihoda (od cestarina i naknada na naftne derivate) dok će 1,75 milijardi eura trebati osigurati kreditima. Ministar javnih radova Radimir Čačić ističe da novi model financiranja cestogradnje osigurava stabilno i dugoročno financiranje. Prosječan trošak kapitala za već osigurane kredite je 24 posto, a kalkulacije su rađene s troškom od 42 posto. Razlika koja se time financijski otvara je oko 280 milijuna eura, izračunao je Čačić. Ističe da u trenutku kada država preuzima odgovornost za financiranje cestogradnje od tvrtki traži samo poštivanje rokova, cijena i kvalitetu. To omogućuje da poslove ove gradnje dobiju domaće tvrtke, a samo iznimno stranci, objasnio je. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posebno je istaknuo važnost cestovnog povezivanja Hrvatske s Europom, izgradnju i uređenje graničnih prijelaza, te preporučio da se napravi analiza opravdanosti uvođenja vinjeta kao oblika naplate cestarina, po uzoru na Austriju. Vlada je prihvatila i plan građenja i održavanja državnih cesta na što se u idućoj godini planira utrošiti ukupno 1,7 milijardi kuna. U iduće 4 godine Hrvatske Ceste u građenje i održavanje državnih cesta uložit će ukupno 7,5 milijardi kuna, kazao je direktor Hrvatskih Cesta Vladimir Bizjak. Upozorio je na problem dugogodišnjeg neulaganja u održavanje cesta iznoseći podatak da je tek 25 posto kolnika u dobrom stanju. Premijer Ivica Račan naglasio je da je Vlada poklonila veliku pažnju cestogradnji jer taj ambiciozni program omogućava upošljavanje domaće građevinske operative. Najavio je da će već početkom iduće godine Vladi biti podnijeto izviješće o do sada napravljenom u ostvarivanju Vladine odluke o ubrzanoj izgradnji auto-ceste Zagreb-Split. 9. VTV postaje burza Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) s novom godinom kreće u realizaciju velikog projekta - sa izmjenom djelatnosti iz uređenog javnog tržišta u burzu, objavljeno je sa VTV-a. Na izvanrednoj glavnoj skupštini VTV-a, koja je prema objavi u Narodnim novinama sazvana za 22. siječnja 2002., dioničarima će biti predložene izmjene i dopune Statuta Društva koja će poslovati pod nazivom Varaždinska burza, dioničko društvo. Varaždinsko tržište vrijednosnica razvijalo se zajedno sa hrvatskim tržištem kapitala dokazavši da je njegov sastavni i neodvojivi dio, ističu sa VTV-a najavljujući svoje prerastanje u burzu. 10. Dobit Slavonske banke u 2001. 17 milijuna kuna Poslovnu 2001. Slavonska će banka iz Osijeka, po očekivanjima, završiti s dobiti od 17 milijuna kuna, dok se za iduću godinu planira dobit od 42 milijuna kuna, izvijestila je u petak Uprava banke. U dosadašnjem dijelu godine Banka je ukupno plasirala 740 milijuna kuna kredita, od čega 78 posto dugoročnih, a za iduću godinu očekuje se porast kreditnih aktivnosti za 22 posto, kazao je predsjednik uprave Ivan Mihaljević na današnjem predstavljanju poslovanja banke u Osijeku. Krajem 2002. ili tijekom 2003. godine Slavonska banka pripojit će se svojem većinskom vlasniku austrijskoj Hypobanci, ali će nastaviti svoju orijentaciju na tržište i gospodarstvo Slavonije i Baranje, dodao je Mihaljević. Po njegovim riječima, Banka je dobila suglasnost Hrvatske narodne banke (HNB) za vođenje poslova domaćega platnog prometa i s tim aktivnostima započet će u drugom kvartalu iduće godine. Uz nastavak poslovanja s poduzećima iz područja agrara Uprava banke iduće godine najavljuje i posebne kredite za poljoprivrednike kao i otvaranje novih podružnica u Požegi, Virovitici i Novoj Gradiški. 11. U dvije stambene štedionice gotovo 150.000 sklopljenih ugovora U dvije najveće stambene štedionice u Hrvatskoj, Raiffeisen stambenoj štedionici (RSŠ) i Prvoj stambenoj štedionici (PSŠ) od početka godine do kraja studenoga ove godine sklopljeno je 70.000 novih ugovora o stambenoj štednji, što čini ukupno sklopljenih 146.000 ugovora, a uplaćeni depozit iznosi više od 725,6 milijuna kuna. Broj sklopljenih ugovora o stambenoj štednji u Raiffeisen stambenoj štedionici od početka godine do kraja studenoga povećan je za 42.000, a ukupan ugovorni iznos premašio je 600 milijuna njemačkih maraka. Time je ukupan broj ugovora dosegnuo 86.000, s ugovorenim ciljanim iznosom od 1,28 milijarde njemačkih maraka i uplaćenih 389,6 milijuna kuna štednih depozita. U Prvoj stambenoj štedionici Zagrebačke banke pak od početka godine do 30. studenoga sklopljeno je 30.000 novih ugovora, pa je broj ugovora od početka poslovanja dosegnuo 60.000. Prosječan ciljani iznos po ugovor je 16.000 DEM, a tri četvrtine svih ugovora sklopljeno je na rok od 5 godina. Dvije stambene štedionice drže više od 75 posto tržišta stambene štednje, pri čemu je na prvom mjestu Raiffeisen stambena štedionica. U Hrvatskoj djeluju još dvije stambene štedionice, Wuestenrot stambena štedionica te Hrvatska štedionica, u kojoj bi, temeljem nedavne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Varaždinska banka mogla postati jedinim vlasnikom te štedionice.