WT 21.I. ARGENTINA - RIZIK ZARAZE

cije/savezi SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 21. I. 2002. Argentina, rizik od zaraze "Argentinci su nedavno zamijenili demokratski izabranu vladu koja se zalagala za slobodno tržište s njenom ideološkom suprotnosti. Kako bi ugušio nemire, novi predsjednik, peronist Eudardo Duhalde, silovito je kritizirao argentinsku politiku slobodnog tržišta. Za peroniste je tipično da se prilagođavaju bilo kojoj ideologiji koja je u trendu i mogli bi se promijeniti baš kao što se promijenio i predsjednik Menem. Ako opstane, međutim, ovaj povratak populizmu mogao bi poništiti politički i gospodarski napredak koji je uz tako mnogo muke ostvaren 1990-tih. Iako zaraza tržišta novca ne djeluje kao veliki rizik, politička zaraza sada je pomolila svoju ružnu glavu. Politički čelnici u hemisferi pomno prate stanje dok se širi strah da će revolt naroda u Argentini potaknuti slične reakcije i u drugim zemljama kao što je Brazil, koji će ove jeseni održati predsjedničke izbore. Konačna cijena koju bi trebao platiti SAD bio bi gubitak regionalnog prioriteta Bushove vlade: trgovačke inicijative FTAA (The Free Trade of the Americas- slobodna trgovina obiju Amerika). Kriza u Argentini rezultat je krivog vođenja financija i strukturalnih manjkavosti u njenom političkom sustavu. Neki argentinski političari i drugi za opće stanje u zemlji krive neo- liberalni gospodarski model slobodnog tržišta. Međutim, gospodarski raspad mogao je biti izbjegnut da su Argentinci na vrijeme smanjili preveliku potrošnju pokrajinskih i federalnih vlada i prilagodili monetarnu politiku kako bi se bolje mogli natjecati s Brazilom, Čileom i drugim trgovinskim i ulagačkim suparnicima. Na zakonodavnim izborima održanima prošlog listopada, Argentinci su poslali jasnu poruku odbijajući elitnu političku klasu. Prosječno je 17 posto glasača u čitavoj zemlji predalo krivotvorene glasačke listiće, dok je u nekim pokrajinama ta brojka iznosila 40 posto. Anketa koju je u studenom 2001. godine proveo dnevnik La Nacion iz Buenos Airesa, otkrila je kako se samo 10 posto Argentinaca uzda u političke stranke i samo 11 posto podupire Kongres. Argentinci bi trebali uzeti u obzir barem dvije političke reforme kako bi premostili ovu opasnu odvojenost glasača i političkog čelništva. (...) Argentinski narod ne zna tko su njihovi federalni izaslanici i senatori pa tako ne znaju ni kako ih pojedinačno držati odgovornima. Lijek za ovu manjkavost bio bi prihvaćanje sustava u kojem bi jedan kotar imao jednog predstavnika, što bi stvorilo i zahtjeve za boljom političkom komunikacijom s biračima. Rečeno nam je da postoji tržište, posebice među mlađom generacijom i srednjom klasom, za stvaranje nacionalne političke stranke širokog opsega, koja bi podupirala demokraciju, prava na privatnu imovinu i slobodna tržišta. Takva politička stranka koja bi ispunjavala sve ove kriterije trenutno ne postoji, no ako bude stvorena, mogla bi biti istinski odgovorna za pozitivnije težnje argentinskog naroda(...). Kako bi pomogao Argentini da ostvari takve gospodarske i političke promjene, Washington treba uvesti reda u svoju južnoameričku politiku. Vlada je popunila mjesto pomoćnika tajnika za pitanja zapadne hemisfere u State Departmentu, što će pomoći upravljanju regionalnom politikom. Imenovanje Otta Reicha nepotrebno se odlagalo mjesecima, što je ostavilo kritičnu rupu u sposobnosti Bushove vlade da formulira i izvršava svoju politiku. Odnosi SAD-a s Argentinom zahtijevaju holistički pristup koji integrira američku financijsku, političku i trgovačku diplomaciju u učinkoviti strateški instrument koji će podržavati i američki kongres. Tako bi Bushova vlada mogla imenovati posebnog izaslanika za Argentinu koji bi osigurao izravnu političku komunikaciju na visokoj razini između Washingtona i Buenos Airesa, kako bi učinkovito integrirali one često neskladne kanale politike, koji prolaze kroz odjele State Departmenta, Državne pričuve, Ministarstva trgovine, američkog trgovinskog predstavnika i Nacionalnog vijeća sigurnosti. Nadamo se da će Duhaldeova vlada ipak shvatiti važnost razvoja modernog gospodarstva slobodnog tržišta, umjesto da ga krivi za probleme u zemlji. U međuvremenu, Washington bi mogao pozvati nevladine organizacije i civilno društvo da razviju programe za obrazovanje Argentinaca o tome što principi slobodnog tržišta zaista znače u kontekstu njihovih individualnih sloboda pod demokracijom. Argentina je imala velikih koristi od tih principa tijekom 1990-tih, kao što su to pokazali nekoć brojna i snažna srednja klasa i poduzetnici. Sada je vrijeme da argentinsko- američko partnerstvo dokaže kako će ih preusmjeravanje na protekcionističko gospodarstvo kojim dominira država spriječiti da poluče prave rezultate koje mogu uz njihove sposobnosti, kreativne potencijale i prirodne resurse. Buenos Aires i Washington imaju priliku ponovno podići Argentinu na noge i svesti rizik od širenja zaraze na američku slobodnu trgovinu i demokratski plan na najmanju moguću mjeru. Nadajmo se da su obje voljne učiniti ono što je potrebno da se to i ostvari", piše George A. Folsom.