ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Hrvatsku krajem siječnja, početkom veljače očekuje završno preispitivanje stand by aranžmana s MMF-om, a usporedo s tim završnim razgovorima s misijom MMF-a moglo bi se razgovarati i o novom stand by
aranžmanu, doznaje se iz pouzdanih Vladinih izvora.
ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Hrvatsku krajem siječnja, početkom
veljače očekuje završno preispitivanje stand by aranžmana s MMF-
om, a usporedo s tim završnim razgovorima s misijom MMF-a moglo bi
se razgovarati i o novom stand by aranžmanu, doznaje se iz pouzdanih
Vladinih izvora. #L#
Mogućnost novog stand by aranžmana u ovoj godini najavio je još
početkom prosinca Hans Flickenschild, voditelj misije MMF-a koja
je krajem studenog i početkom prosinca boravila u preglednom
posjetu.
Iz visokih Vladinih krugova neslužbeno kažu da bi razgovori o novom
aranžmanu mogli početi tijekom završnih razmatranja važećeg stand
bya. U Hrvatskoj narodnoj banci, također neslužbeno, se doznaje da
nikakva konačna odluka o načinu daljnje suradnje s MMF-om nije
donesena.
Prema Vladinim izvorima, radilo bi se o novoj vrsti stand by
aranžmana, a hrvatska bi strana nastojala da u tom aranžmanu ne bude
toliko puno referentnih točaka kao u postojećem. Težit će se,
naime, da kontrolne točke ne budu do u detalje razrađene, već da to
budu više strateške postavke i strateški ciljevi.
Stand by aranžman MMF-a Hrvatskoj je odobren u ožujku 2001. i traje
do svibnja ove godine. Preciziran je niz referentnih točaka koje su
hrvatske vlasti trebale zadovoljiti. Makroekonomski ciljevi, kao
što su rast BDP-a od oko 4 posto u prošloj godini, smanjenje
fiskalnog deficita na 5,3 posto BDP-a, su zadovoljeni, a neki kao
npr. o inflaciji i premašeni (plan je bio 4,5 posto, a inflacija je u
prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2000. bila 2,6 posto).
No, sadržavao je i niz drugih točaka, kao što su smanjenje mase
plaća u javnom sektoru, otpuštanja u državnom sektoru, posebice
sektoru obrane, rješenje pitanja Hrvatske poštanske banke i sl.
koje još nisu ispunjene u cijelosti i zbog kojih je hrvatska strana
krajem listopada zatražila produženje provedbe za jedno
tromjesečje.
Hrvatskoj novi stand by aranžman nije potreban zbog novca, jer je
još i kod dogovaranja važećeg jasno naglašeno kako se predviđena
sredstava od 250 milijuna dolara neće povlačiti.
Aranžman je potreban, naglašavaju u Vladi, stoga što se njime
osigurava daljnji kredibilitet države iz čega proizlazi i
mogućnost povoljnijeg kreditiranja i zaduživanja na međunarodnim
financijskim tržištima.
A Hrvatskoj je to potrebno i zbog visoke razine inozemnog duga, koji
je trenutno oko 11 milijardi dolara i njegov je udio u BDP-u veći od
55 posto. Samo ove godine Hrvatska treba vratiti 9,9 milijardi kuna
obveza po inozemnom dugu, što je nešto manje od prošlogodišnjih 11
milijardi kuna. Udio otplata inozemnog duga tako je 25 do 26 posto
državnog proračuna.
Vladini dužnosnici mogućnost novog zaduženja najavljuju samo za
otplatu postojećih obveza. Novim bi se zaduživanjem pod znatno
povoljnijim uvjetima otplaćivali stari dugovi dobiveni pod puno
nepovoljnijim uvjetima, ponavlja već duže vrijeme ministar
financija Mato Crkvenac.
(Hina) bn db