NAKON VAŽEĆEG MOGUĆ I NOVI STAND BY ARANŽMAN S MMF-OM?

NAKON VAŽEĆEG MOGUĆ I NOVI STAND BY ARANŽMAN S MMF-OM? Hrvatsku krajem siječnja, početkom veljače očekuje završno preispitivanje stand by aranžmana s MMF-om, a usporedo s tim završnim razgovorima s misijom MMF-a moglo bi se razgovarati i o novom stand by aranžmanu, doznaje se iz pouzdanih Vladinih izvora. Mogućnost novog stand by aranžmana u ovoj godini najavio je još početkom prosinca Hans Flickenschild, voditelj misije MMF-a koja je krajem studenog i početkom prosinca boravila u preglednom posjetu. Iz visokih Vladinih krugova neslužbeno kažu da bi razgovori o novom aranžmanu mogli početi tijekom završnih razmatranja važećeg stand bya. U Hrvatskoj narodnoj banci, također neslužbeno, se doznaje da nikakva konačna odluka o načinu daljnje suradnje s MMF-om nije donesena. Prema Vladinim izvorima, radilo bi se o novoj vrsti stand by aranžmana, a hrvatska bi strana nastojala da u tom aranžmanu ne bude toliko puno referentnih točaka kao u postojećem. Težit će se, naime, da kontrolne točke ne budu do u detalje razrađene, već da to budu više strateške postavke i strateški ciljevi. Stand by aranžman MMF-a Hrvatskoj je odobren u ožujku 2001. i traje do svibnja ove godine. Preciziran je niz referentnih točaka koje su hrvatske vlasti trebale zadovoljiti. Makroekonomski ciljevi, kao što su rast BDP-a od oko 4 posto u prošloj godini, smanjenje fiskalnog deficita na 5,3 posto BDP-a, su zadovoljeni, a neki kao npr. o inflaciji i premašeni (plan je bio 4,5 posto, a inflacija je u prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2000. bila 2,6 posto). No, sadržavao je i niz drugih točaka, kao što su smanjenje mase plaća u javnom sektoru, otpuštanja u državnom sektoru, posebice sektoru obrane, rješenje pitanja Hrvatske poštanske banke i sl. koje još nisu ispunjene u cijelosti i zbog kojih je hrvatska strana krajem listopada zatražila produženje provedbe za jedno tromjesečje. Hrvatskoj novi stand by aranžman nije potreban zbog novca, jer je još i kod dogovaranja važećeg jasno naglašeno kako se predviđena sredstava od 250 milijuna dolara neće povlačiti. Aranžman je potreban, naglašavaju u Vladi, stoga što se njime osigurava daljnji kredibilitet države iz čega proizlazi i mogućnost povoljnijeg kreditiranja i zaduživanja na međunarodnim financijskim tržištima. A Hrvatskoj je to potrebno i zbog visoke razine inozemnog duga, koji je trenutno oko 11 milijardi dolara i njegov je udio u BDP-u veći od 55 posto. Samo ove godine Hrvatska treba vratiti 9,9 milijardi kuna obveza po inozemnom dugu, što je nešto manje od prošlogodišnjih 11 milijardi kuna. Udio otplata inozemnog duga tako je 25 do 26 posto državnog proračuna. Vladini dužnosnici mogućnost novog zaduženja najavljuju samo za otplatu postojećih obveza. Novim bi se zaduživanjem pod znatno povoljnijim uvjetima otplaćivali stari dugovi dobiveni pod puno nepovoljnijim uvjetima, ponavlja već duže vrijeme ministar financija Mato Crkvenac.