ZAGREB/SANKT PETERBURG, 18. siječnja (Hina) - Ruski znanstvenici iz državnog muzeja Ermitaž zaključili su da je skitsko zlato koje je prošlog ljeta otkriveno u sibirskoj grobnici najstarije dosad pronađeno skitsko zlato te da na njemu
nema tragova grčkog utjecaja.
ZAGREB/SANKT PETERBURG, 18. siječnja (Hina) - Ruski znanstvenici
iz državnog muzeja Ermitaž zaključili su da je skitsko zlato koje je
prošlog ljeta otkriveno u sibirskoj grobnici najstarije dosad
pronađeno skitsko zlato te da na njemu nema tragova grčkog
utjecaja. #L#
Zahvaljujući tom otkriću znanstvenici će drukčije promatrati
nomadska plemena koja su naseljavala euroazijske stepe.
Na arheološkom nalazištu u blizini Kizila, glavnog grada sibirske
republike Tuve, otkriveno je gotovo 5.000 dekorativnih zlatnih
predmeta (naušnica, privjesaka) iz 5. ili 6. stoljeća prije Krista.
Uz zlatne predmete, koji teži dvadesetak kilograma, arheolozi su
pronašli i predmete od željeza, tirkiza, jantara i drva, piše "New
York Times".
"Pronašli smo i mnogo umjetničkih predmeta - kipove životinja,
ogrlice, broševe s likovima životinja ugraviranih u zlato", kazao
je dr. Mihail Pjotrovski, direktor muzeja Hermitage. "Posrijedi je
prava enciklopedija jer su na pronađenim predmetima prikazane sve
životinje koje su nekad nastanjivale ovo područje, od pantera i
lavova, do deva i jelena. Sve je izrađeno skitskim stilom, s
područja Altai, koje se protezalo do Crnog mora i stare Grčke. Taj
stil gotovo podsjeća na Art Nouveau."
Ruski i njemački arheolozi iskopali su skitsku grobnicu na području
koje stanovništvo već dugo naziva Dolinom kraljeva, jer sadrži
velik broj grobnica skitskih i drugih starih nomadskih kraljevskih
obitelji.
Skitska su plemena nekad najstanjivala euroazijsku stepu, od
sjeverne granice s Kinom pa do Crnog mora, od sedmog do trećeg
stoljeća prije naše ere. U četvrtom i petom stoljeću prije naše ere
susrela su se sa starim Grcima, koji su kolonizirali područje Crnog
mora, koje se danas nalazi u Ukrajini i južnoj Rusiji. Grčki je
utjecaj vidljiv na dosad otkrivenom skitskom zlatu, ali najnovije
otkriće potječe iz razdoblja prije kontakta s Grcima i iz srca
Sibira gdje, tvrde znanstvenici, kontakt s drugim narodima gotovo
sigurno nije bio moguć.
Istraživanje grobnice u Tuvi, poznate pod imenom Arzan 2, počelo je
još 1998. godine i, na iznenađenje znanstvenika, grob je pronađen
netaknut, iako su znakovi propalih pokušaja provale bili vidljivi
na metar i pol visokoj i 55 metara dugačkoj grobnici.
To je prvo takvo otkriće nakon početka 18. stoljeća, kad su ruski
istraživači caru Petru Velikom donijeli skitsko blago koje se danas
nalazi u muzeju Ermitaž. Sve grobnice pronađene nakon toga već su
bile opljačkane.
Kako bi izbjegli kontaminaciju, ruski i njemački arheolozi
najprije su u grobnicu spustili malu kameru na daljinsko
upravljanje. Tako su snimili točan razmještaj predmeta kako bi
mogli rekonstruirati pogrebni ritual.
Grobnicu je otkrio ruski arheolog Konstantin Čugonov, koji
brončano razdoblje i skitsku kulturu u Tuvi proučava već 20 godina.
U iskapanju su sudjelovali i njemači arheolozi predvođeni Hermanom
Parzingerom i Anatolijem Nagledom iz Njemačkog arheološkog
instituta u Berlinu.
Oko 25 posto kamene grobnice bilo je uništeno kad su sovjetske
vlasti gradile cestu kroz to područje šezdesetih godina 20.
stoljeća. Uz to, stanovnici su tijekom godinama uzimali kamenje
koje su rabili za gradnju kuća.
Blago iz grobnice poslano je u muzej Ermitaž, gdje će se
restaurirati i čuvati dok Tuva ne izgradi vlastiti muzej.
(Hina) jšk dgk