FRANCUSKA-LE MONDE OD 17.1.02. SPOROST MEĐUNARODNOG PRAVOSUĐA

FRANCUSKA LE MONDE 17.I.2002. Bivša Jugoslavija: sporost međunarodnog pravosuđa "'Uspostava demokratske države znači da krivci, bez obzira na podrijetlo i na uvjerenja, moraju na sudu položiti račun za svoje zločine', rekao je nedavno Jacques Chirac u govoru održanom u Beogradu, pozivajući Saveznu Republiku Jugoslaviju na suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju iz Den Haaga (ICTY) ('Le Monde' od 12.XII.2001.). Pitanje ICTY-ja važno je iz nekoliko razloga. Prvo, zato što predsjednik Koštunica nipošto ne dijeli mišljenje francuskog kolege. Nasljednik Slobodana Miloševića uporno naziva sud 'političkim oruđem' koje može 'ugroziti' stabilnost njegove zemlje. Ne propušta prigodu da osudi 'dvoličnost' Carle del Ponte, glavne tužiteljice međunarodnog suda koji progoni samo Srbe (što nije točno), a još nije završio predistragu o mogućim ratnim zločinima počinjenim u tijeku NATO-ova bombardiranja u Srbiji. Što se toga tiče, predsjednik SRJ-a nije u krivu. 'To pitanje je teško breme', priznaje član ICTY-ja. 'NATO nam je uskratio sve podatke koje smo tražili. A kako ovisimo o njemu kada je riječ o uhićenjima osumnjičenika, ruke i noge su nam vezane', dodaje drugi. Suradnja SRJ-a je vrlo važna, jer je sud ušao u novu fazu svoje povijesti koja će zacijelo biti posljednja: suđenje krivcima za etničko čišćenje u bivšoj Jugoslaviji. Od 3.XII., general Galić, koji je od 1992. do 1993. zapovijedao Romanijskim korpusom, odgovara pred međunarodnim sudom zbog optužbe da je počinio zločin protiv čovječnosti provodeći teror nad civilima tijekom okruženja Sarajeva. General koji je u zatvoru može se kartati s drugim zatočenicima: s kolegom Radislavom Krstićem koji je ljetos osuđen na 46 godina zatvora jer je zapovjedio pokolj osam tisuća civila u Srebrenici i sa Slobodanom Miloševićem. Protiv bivšeg šefa jugoslavenske države vodit će se dva postupka: za zločine protiv čovječnosti na Kosovu, koji će početi 12.II. te za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i u Hrvatskoj. Uskoro će se pred sucima ICTY-ja pojaviti i drugi politički i vojni čelnici: Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić, bivši čelnici Republike srpske te Radoslav Brđanin i Momir Talić koji su iz krajine protjerivali nesrpski puk, optuženi su za genocid. U zatvoru suda ima ukupno pedesetak zatočenika. 'Samo u prošloj godini zatvor je dobio osamnaest novih zatočenika', zadovoljan je Christian Chartier, službeni predstavnik suda koji ističe da su 'samo dvojicu optuženika uhitili vojnici SFOR-a', dok su se 'drugi predali ili ih je izručila njihova policija'. Činjenica da međunarodne snage više ne uhićuju osumnjičenike zabrinjava predsjednika suda Claudea Jordu. 27.XII., bivši glavni pariški tužitelj čudio se u UN-ovu Vijeću sigurnosti što mnogi optuženici 'još uvijek nekažnjeni žive u SRJ-u'. Carla del Ponte opetovala je istu stvar pred UN-ovom organizacijom za sigurnost, rekavši kako general Mladić, dvaput optužen za genocid u zadnjih šest godina, 'živi u Jugoslaviji pod službenom zaštitom vojske'. Tu je tvrdnju Beograd opovrgnuo. Gospođa Del Ponte ipak dodaje: 'Popis optuženika koji se skrivaju u SRJ-u sve je dulji. Umjesto da surađuju sa sudom, savezne vlasti poduzimaju sve kako bi ograničile suradnju'. To više što petnaestak optuženika, gdjekada i pred očima javnosti, šeta između Srbije i Republike srpske. Neki su još uvijek na službenim dužnostima poput Milana Milutinovića, srbijanskog predsjednika. Radovan Karadžić, koji je optužen za genocid, nije toliko upadljiv. Bjegunci nisu zapreka da sud radi punom parom. Nakon početne sporosti, kada su suci i glavni tužitelj morali utvrditi pravila rada, podnošenja dokaza i postupka, sud sudbeno goni, istražuje i donosi presude. (...) Istodobno, glavna tužiteljica i predsjednik suda priznaju da ustanova mora ad hoc predvidjeti kraj svoga rada. 'Primjećujemo da su države sve nestrpljivije, kaže Christian Chartier, službeni predstavnik suda. S jedne strane, zbog činjenice da je od rata u bivšoj Jugoslaviji prošlo deset godina. S druge, zato što Miloševićev boravak u zatvoru podupire pristaše ukidanja suda u zamisli da je njegova zadaća ispunjena'. K tome, atentati od 11.IX. promijenili su shvaćanje opasnosti. Nije toliko vrijeme za kažnjavanje počinitelja genocida i drugih zločina protiv čovječanstva na Balkanu, koliko za borbu protiv međunarodnog terorizma. Kao da je jedno mora isključivati drugo. U želji da ubrza suđenje, a da ne smanji prava na obranu, Claude Jorda je uveo promjene koje donose plod. Carla del Ponte smanjila je program sudbenog progona. G. 1999. najavila je 36 istrage sa 150 možebitnih optuženika. Sada cilja na 108 osoba sa 34 optužnice, među kojima su četiri istrage o Kosovu i Makedoniji. No otvara put prijenosu polovice tih slučajeva na nacionalno pravosuđe, ukoliko bude kadro da pravilno radi. Tako čelnici ICTY-ja razmišljaju o 'izlaznoj strategiji'. Prvostupanjski postupci 'mogli bi se dovršiti do 2007.', dok bi se 'predmeti koji su za sud manje važni mogli - po stanovitim uvjetima- delocirati - tj. povjeriti sudovima država na području bivše Jugoslavije', misli sudac Jorda. 'No naš mandat, mandat Međunarodnog kazenog suda, svakako se neće poštovati ne budemo li sudili svim optuženicima, pa i onima u bijegu. Odlučna sam u nakani da to učinim', upozorava Carla del Ponte", piše Alain Franco.