GS: NOVAC ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH VSS STRUČNJAKA MOGAO SE I BOLJE ULOŽITI

ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Vladin program zapošljavanja, posebice program zapošljavanja mladih stručnjaka, zasigurno će biti dobro prihvaćen u javnosti, no, sa stajališta ostvarivanja ciljeva i maksimiziranja ukupne društvene koristi postoje određeni problemi. Radi se o pitanju učinka planiranih mjera, ukupnih troškova, te raspodjele troškova i koristi, ocjenjuje skupina ekonomista okupljenih u Ekonomskom savjetu Hrvatske udruge poslodavaca. #L# "Ekonomisti se uvijek pitaju je li se novac (u ovom slučaju poreznih obveznika) mogao uložiti u aktivnosti koje daju bolje učinke. U ovom slučaju da", zaključuju članovi Ekonomskog savjeta HUP-a - Amina Ahec Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić i Maja Vehovec. U najnovijem broju Ekonomskog monitora, koji je objavljen na Internet stranicama HUP-a, oni se, naime, osvrću i na Vladin program zapošljavanja, posebice njegov glavni "adut" program "S faksa na posao". Skupina ekonomista ocjenjuje da će subvencioniranje plaća u slučaju zapošljavanja mladih fakultetski obrazovanih ljudi u visini od najmanje 60 posto bruto plaće zasigurno pozdraviti i poslodavci, a ni sindikati vjerojatno neće imati previše primjedbi. No, smatraju da određeni problemi postoje kada se radi o učinku planiranih mjera, njihovim troškovima i raspodjeli troškova i koristi. Objašnjavaju pritom da mladi fakultetski obrazovani ljudi nisu posebno ugrožena skupina u pogledu rizika od nezaposlenosti. Potkrepljuju to i podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) iz studenoga prošle godine o oko 15 tisuća nezaposlenih s VSS obrazovanjem, od čega samo pet tisuća posao traži prvi put, što je tek 1,3 posto ukupno nezaposlenih. "Vjerojatno je prosječno vrijeme čekanja na posao takvih ljudi ispodprosječno", ocjenjuju ekonomisti. Iznose i podataka HZZ-a da je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine 16,5 tisuća VSS obrazovanih osoba dobilo posao, ali i da to nije sve, jer postoji i znatno zapošljavanje o kojem HZZ nije izviješten (izvještaji postoje ako je poslodavac ranije oglasio HZZ-u) potrebu za radnicima. Skupina ekonomista stoga se pita što znači najava o subvencioniranju zapošljavanja sedam tisuća osoba ove godine. "Najveći dio tih mladih, VSS obrazovanih osoba ovako i onako bi dobio posao. Povećanje zaposlenosti kao čisti učinak programa bit će malo. A troškovi subvencioniranja neće biti mali (707 milijuna kuna u pet godina)", ističu članovi Ekonomskog savjeta HUP-a. Stoga ocjenjuju da se novac, u ovom slučaju poreznih obveznika, mogao uložiti u aktivnosti koje daju bolje učinke. "Treba ipak spomenuti da je usmjeravanje pozornosti Vlade na rješavanje problema nezaposlenosti dobar znak, kao i da ostali programi iz paketa više obećavaju u pogledu usmjerenosti na stvarno ugrožene skupine nezaposlenih", naglašavaju ekonomisti. Inače, u analizi podataka o zaposlenosti, skupina ekonomista ocjenjuje da, unatoč rekordnoj nezaposlenosti, postoje naznake o povoljnijim kretanjima na tržištu rada. Krajem prošle godine broj nezaposlenih dosegnuo je povijesni rekord od 395 tisuća, a stopa nezaposlenosti u studenom je porasla na 22,5 posto (u listopadu 22,3 posto). No, postoje znakovi koji upućuju na ublažavanje nepovoljnih kretanja, ali i na mogući zaokret u smjeru pozitivnih kretanja, kao npr. rast broja zaposlenih u obrtu i pravnim osobama, rast broja prijavljenih potreba za radnicima, rast broja osoba koje se zaposle i sl. "Nakon siječnja i veljače, u kojima bi zaposlenost još uvijek mogla padati, a nezaposlenost dostići rekordnih 400 tisuća, vrlo je izvjesno poboljšanje stanja. Osim sezonskog zapošljavanja, moguće je da i temeljna kretanja na tržištu rada poprime obilježja rasta zaposlenosti, prvi put u razdoblju tranzicije", ocjenjuju ekonomisti okupljeni u Ekonomskom savjetu HUP-a. (Hina) bn ds