ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić predstavila je danas programe zapošljavanja šest skupina nezaposlenih, kojima se želi potaknuti zapošljavanje teže zapošljivih
kategorija građana.
ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Ravnateljica Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić predstavila je danas
programe zapošljavanja šest skupina nezaposlenih, kojima se želi
potaknuti zapošljavanje teže zapošljivih kategorija građana.#L#
U središtu Vladinih nastojanja bit će zapošljavanje mladih, nisko i
visoko kvalificiranih radnika bez iskustva, osoba starije dobi s
iskustvom, invalida i branitelja te poticanje obrazovanja za
potrebe tržišta, istaknula je Pozaić na konferenciji za novinare.
Programe je jučer najavio premijer Ivica Račan rekavši kako je
Vlada svjesna da tim projektima neće riješiti problem
nezaposlenosti, ali od nečega mora krenuti.
Troškovi šest programa u idućem petogodišnjem razdoblju iznosit će
milijardu i 229 milijuna kuna, od čega će 707 milijuna biti
namijenjeno programu "S faksa na posao" za poticanje zapošljavanja
mladih, rekla je Pozaić.
Ona očekuje da će se kroz taj program u 2002. godini zaposliti oko
7.000, a iduće godine još 11.500 mladih. Putem svih šest programa
ukupno bi se trebalo zaposliti preko 36.000 nezaposlenih.
"S faksa na posao" Vlada priprema od rujna 2001., a njegov formalni
početak najavljen je za 1. ožujka ove godine. Provodit će ga
regionalni zavodi za zapošljavanje i nadležna ministarstva.
Po podacima HZZ-a, stopa nezaposlenosti osoba mlađih od 27 godina
iznosi 42 posto, pa Pozaić ocjenjuje da je njihova nezaposlenost
najveći trošak za državu, jer dovodi do "odljeva mozgova", a mladi i
visokoobrazovani relativno su lako zapošljivi u odnosu na druge
skupine.
Kandidati za taj program su svi nezaposleni s visokom naobrazbom i
svi apsolventi mlađi od 27 godina koji će studij završiti u
prosječnom roku fakulteta na kojem studiraju.
Pozaić je istaknula da zemlje OECD-a za poticanje zapošljavanja
godišnje izdvajaju između 1 i 1,5 posto BDP-a, dok će Hrvatska iduće
godine izdvojiti 0,36 posto BDP-a i time se izjednačiti s drugim
tranzicijskim zemljama.
(Hina) bcav md