BEČ, 15. siječnja (Hina) - Hrvatska idući tjedan počinje s održavanjem euro road showa i predstavljanjem ponude izdanja 500 milijuna eura državnih obveznica s dospijećem od 7 godina, najavio je danas u Beču zamjenik guvernera Hrvatske
narodne banke Boris Vujčić govoreći na Euromoneyevom forumu o investiranju u srednju i istočnu Europu.
BEČ, 15. siječnja (Hina) - Hrvatska idući tjedan počinje s
održavanjem euro road showa i predstavljanjem ponude izdanja 500
milijuna eura državnih obveznica s dospijećem od 7 godina, najavio
je danas u Beču zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris
Vujčić govoreći na Euromoneyevom forumu o investiranju u srednju i
istočnu Europu. #L#
Vujčić ističe da Hrvatska očekuje vrlo visok interes za te
obveznice, jer su hrvatski makroekonomski pokazatelji dobri i
njima se Hrvatska približila EU, što je dobro za investitore.
Dvodnevni forum, koji organizira Euromoney, u Beču je okupio 830
predstavnika iz 38 zemalja, među njima predstavnike ministarstava
financija i središnjih banaka, te brojne bankare, predstavnike
investicijskih tvrtki i sl.
Tijekom otvaranja skupa istaknuto je da će zadaća zemalja članica
EU, nakon uvođenja eura, biti proširenje EU, što je globalni i
regionalni izazov u predstojećim godinama.
Otvarajući skup austrijski ministar financija Karl-Heinz Grasser
ocijenio je da se svjetsko gospodarstvo oporavlja.
Govoreći o odnosnu Austrije prema zemljama srednje i istočne
Europe, Grasser je istaknuo da u austrijskoj vanjskotrgovinskoj
razmjeni zemlje srednje i istočne Europe imaju udio od 10 posto, dok
je to u slučaju ostalih razvijenih europskih zemalja oko 4 posto.
Posebno je izdvojio austrijska izravna ulaganja po kojima je ta
zemlja prva u Sloveniji, druga u Slovačkoj, treća u Hrvatskoj,
odnosno peta po izravnim ulaganjima ukupno u zemlje srednje i
istočne Europu.
Jedan od uvodničara lord Owen smatra kako nije trenutak da se Velika
Britanija priključi europskoj monetarnoj uniji i uvede euro za što
su neophodni oporavak i restrukturiranje unutar Unije.
On je, kaže, veliki optimist glede širenja EU, a uz prethodno
provođenje niza reformi posebno je za ulazak Slovenije, Hrvatske,
BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore, odnosno zemalja bivše
Jugoslavije za koju je bio mirovni pregovarač od 1992. do 1995.
Predstavnici ministarstava financija više zemalja srednje i
istočne Europe napominju da je, kao i u samoj EU u kojoj se
gospodarske mogućnosti mijenjaju te postoji različit stupanj
razvoja, slična situacija i sa zemljama srednje i istočne Europe.
Ministri ili zamjenici ministara financija Srbije, Bugarske,
Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke i Litve ističu da im je svima
zajednička borba za smanjenje državne potrošnje, za konsolidirani
i uravnoteženi proračun, nizak deficit koji će se financirati iz
realnih izvora, niska inflaciju i stabilan tečaj, borba protiv
korupcije, te jasan zakonodavno-pravni okvir za ulaganja.
Nakon izlaganja guvernera i zamjenika guvernera središnjih banaka
zemalja srednje i istočne Europe razvidno je kao je puno učinjeno na
reformi bankarskog sektora i makroekonomskoj stabilnosti, ali da
je inflacija jedan od većih problema tih zemalja.
Hrvatska je pak zemlja s jednom od najnižih inflacija, u prošloj je
godini iznosila 2,6 posto, a kako je rekao Vujčić razlog je jak
konkurentski pritisak koji nije dopustio rast cijena. To je pak
uzrokovano snažnim dolaskom maloprodajnih lanaca i svekolikim
otvaranjem Hrvatske prema svijetu. U ovoj pak godini Hrvatska
očekuje nešto višu inflaciju između 3 i 4 posto, kazao je Vujčić.
Zamjenik guvernera HNB-a hrvatske je novinare izvijestio i o svojim
razgovorima s guvernerima središnjih banaka Slovenije i BiH Mitjom
Gasparijem i Peterom Nichollom. Razgovaralo se posebice o utjecaju
konverzije deviza u euro, jer su obje zemlje imale sličan slučaj kao
i Hrvatska s ulaskom u sustav više deviza od očekivanog, pa se tako i
u Sloveniji osjeća aprecijacijski pritisak na domaću valutu.
(Hina) db ds