IT-FR-vjera-integracije-Politika IT-12.I. AVVENIRE- KRŠĆANSTVO I EUROPA ITALIJAAVVENIRE12. I. 2002.Slabost novih Jakobinaca"Sada na posao, kažu europeisti koji nisu skeptici ni zanesenjaci. Na posao kako bi se Europi dala organizacija
i organizacija nadahnuta idejama. Jučer je o tome raspravljao u Rimu predsjednik Giscard D'Estaign.Ideje u Europi, kao i sve ideje ovoga svijeta, imaju korijene a korijeni naroda nisu nebitni, posebice radi njihove životne funkcije. Poželjno je, dakle, da se u europskoj ustavotvornoj skupštini, nazvanoj Konvent, spomene i kršćansko obilježje, koje je postojalo, a postoji i danas, makar i u pluralističkom okviru. Nije to radi ponovnog potraživanja hegemonije, već je to jednostavna istina. A da se ne radi o pravljenju hegemonije-monopola shvaća se po isticanju da Europa ima i klasični korijen, grčko-latinski, a u novije doba i prosvjetiteljski korijen, liberalno-demokratski.Teškoća u izricanju istine o europskoj civilizaciji je u tome što je kršćanstvo i vjera, ne samo kultura. No nije li možda prosvjetiteljstvo 'vjerska stranka', i ne postoji li duhovna
ITALIJA
AVVENIRE
12. I. 2002.
Slabost novih Jakobinaca
"Sada na posao, kažu europeisti koji nisu skeptici ni zanesenjaci.
Na posao kako bi se Europi dala organizacija i organizacija
nadahnuta idejama. Jučer je o tome raspravljao u Rimu predsjednik
Giscard D'Estaign.
Ideje u Europi, kao i sve ideje ovoga svijeta, imaju korijene a
korijeni naroda nisu nebitni, posebice radi njihove životne
funkcije. Poželjno je, dakle, da se u europskoj ustavotvornoj
skupštini, nazvanoj Konvent, spomene i kršćansko obilježje, koje
je postojalo, a postoji i danas, makar i u pluralističkom okviru.
Nije to radi ponovnog potraživanja hegemonije, već je to
jednostavna istina. A da se ne radi o pravljenju hegemonije-
monopola shvaća se po isticanju da Europa ima i klasični korijen,
grčko-latinski, a u novije doba i prosvjetiteljski korijen,
liberalno-demokratski.
Teškoća u izricanju istine o europskoj civilizaciji je u tome što je
kršćanstvo i vjera, ne samo kultura. No nije li možda
prosvjetiteljstvo 'vjerska stranka', i ne postoji li duhovna
privrženost, ne samo eruditska, Ateni i Rimu? (...)
Europska ustavotvorna skupština nije dakle pozvana
klerikalizirati naš kontinent, već naprosto kazati ono što su
muškarci i žene u prošlosti shvatili, radi toga trpjeli, jačali,
učvršćivali putem ideja i vjere u ideje. (...)
Znamo da je ta poteškoća u uvođenju ove povijesne istine u
ustavotvornu skupštinu došla od Francuske, zemlje koja još uvijek
oscilira između pragmatizma svoje nacionalne hegemonije i starog
jakobinizma, od kuda proizlazi to suženo shvaćanje laicizma koji
nije obzor svega što postoji, već ideološko odvajanje vjerskog od
povijesnog. Jakobinizam je zapravo star", piše Vittorio Morero.