POSLOVNI PREGLED BROJ 243

POSLOVNI PREGLED broj 243 05. - 11. siječnja 2002. SADRŽAJ: ? VLADA DONIJELA PROGRAM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA 2 ? ČAČIĆ: OSTVARIT ĆEMO OBEĆANJE O 200.000 RADNIH MJESTA 2 ? OVE GODINE ZA KAPITALNA ULAGANJA U SOCIJALNOJ SKRBI 167,1 MILIJUN KUNA 2 ? CIJENE NA MALO TIJEKOM 2001. PORASLE 2,6 POSTO 3 ? I U STUDENOM PAD ZAPOSLENOSTI 3 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LISTOPAD BILA JE 3.538 KUNA 3 ? D&B:REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN DB4D 3 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 3 ? HRVATSKI PODUZETNICI OČEKUJU PORAST POTRAŽNJE U 2002. 5 ? NOVI UGOVORI ERICSSON NIKOLA TESLE 6 ? PLANOVI HŽ-A ZA OVU GODINU 6 ? ZASTOJ U PROIZVODNJI "PETROKEMIJE" DOVEO U PITANJE PROLJETNU SJETVU 6 ? POŽEŠKA TVRTKA "SPIN VALIS" USPJEŠNO POSLOVALA PROŠLE GODINE 6 ? IZVOZNI PLANOVI EXPORTDRVA ZA OVU GODINU 7 ? SINJSKA "DALMATINKA" NASTAVILA PROIZVODNJU 7 ? TVORNICA MODNE KONFEKCIJE "ZELINKA" ZAPOŠLJAVA NOVE RADNICE 7 ? PLOČANSKI "KARTONPLAST" ZABILJEŽIO GUBITAK U POSLOVANJU 7 ? ZA NP PLITVIČKA JEZERA 2002. ĆE BITI GODINA KVALITETE 7 ? PLOČANSKA LUKA: SVE USPJEŠNIJI PROMET JUŽNOG VOĆA 7 ? "MISSIR REISENU" PRODAN HOTEL AURORA U PODGORI 8 ? TRGOVAČKO PODUZEĆE KRIŽEVCI RASPRODAJE IMOVINU 8 ? RAZGOVORI ZA DAVANJE KONCESIJE ZA LUKU NAUTIČKOG TURIZMA TRIBUNJ 8 ? VIŠE OD 50 POSTO GRAĐANA JE ZA INVESTIRANJE U AUTOCESTU ZAGREB- SPLIT 8 ? STOŽER ZA OBRANU "PETROKEMIJE" PRIJETI "ŽESTOKIM" AKCIJAMA 8 ? NASTAVLJAJU SE KOLEKTIVNI PREGOVORI U DRŽAVNIM TVRTKAMA 9 ? NEZAPOSLENI I STUDENTI O VLADINU PROGRAMU ZAPOŠLJAVANJA 9 ? POSLODAVCI I SINDIKATI PODUPRLI VLADINE PROGRAME ZAPOŠLJAVANJA 9 ? IVANČEVIĆ O PROGRAMU ZAPOŠLJAVANJA MLADIH, PRIORITETIMA HUP-A U 2002. 10 ? HOK PODSJEĆA NA OBVEZU PRIJAVE DUGA POREZNIM UPRAVAMA 10 ? VELIKI INTERES NIZOZEMACA ZA HRVATSKU KAO TURISTIČKU DESTINACIJU 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA DONIJELA PROGRAM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA Program poticanja zapošljavanja, usmjeren na pet ciljanih skupina - mlade i obrazovane, KV i VKV radnike, starije osobe, invalidne i teško zapošljive osobe, te hrvatske branitelje hrvatska je Vlada u četvrtak i formalno prihvatila, nakon što je proteklih dana program predstavila javnosti i socijalnim partnerima. Program je to u okviru kojega bi u ovoj i idućoj godini radno mjesto trebalo naći 36.700 nezaposlenih. Država bi njihovo zapošljavanje kroz četiri godine sufinancirala s 1,2 milijarde kuna. Dio novca za program osiguran je u proračunu za ovu godinu, a ostatak će se osigurati u proračunima za iduće godinama. To je realan, konkretan i razvojen projekt, rekao je ministar financija Mato Crkvenac. Uspjeh programa, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić, traži da svi resori koji potiču zapošljavanje budu komplemetarni i rade složno. Istaknula je da se programima radna snaga želi osposobiti za prilagodbe potrebama tržišta, a članovi Vlade potrebnim smatraju reformirati postojeći sustav obrazovanja. Vlada je stoga u konačnici dala dvomjesečni rok ministarstvima prosvjete i znanosti da predlože reformu srednjeg i visokog obrazovanja. Najavljujući promjene u obrazovanju, ministar prosvjete Vladimir Strugar istaknuo je kako će tim promjenama svakom srednješkolcu biti osigurano da ne ostane bez zanimanja, pa čak i ako završava gimnaziju, a ne nastavlja studij. Premijer Ivica Račan ističe da je program poticanja zapošljavanja Vladin strateški projekt, no, da se unatoč tome njime neće riješiti svi problemi nezaposlenosti. No, kaže Račan, negdje se morao napraviti iskorak, a ocijenjeno je da je to najlakše napraviti preko projekta zapošljavanja mladih i visokoobrazovanih "S faksa na posao". Slijedom tog programa u ovoj i idućoj godini radno bi mjesto trebalo naći gotovo 18,5 tisuća mladih. Račan ocjenjuje da je taj program, zahvaljujući subvencijama države atraktivan i za poduzetnike. Konkretno, ako poduzetnik zaposli deset mladih, zahvaljujući poticajima države, plaćat će samo četvoricu, a ako je riječ o poduzetniku s otoka ili područja posebne skrbi od deset ljudi plaćat će samo dva, rekao je. Premijer je prenio i Vladina očekivanja da taj program bude poticajan i za lokalne vlasti koje često upozoravaju da nemaju dovoljno kvalitetnih i obrazovanih mladih ljudi. Resorni ministar rada Davorko Vidović istaknuo je, da Vlada radi i na promjeni zakonodavnog okvira na tržištu rada, modernizaciji institucija. Program poticanja zapošljavanja realizirao bi se preko šest programa, uz već spomenuti "S faksa na posao" i kroz programe "Iz učionice u radionicu", "Učenjem do posla", "Iskustvom do profita", "Šanse i za nas" i "Posao za branitelje". Lepeza mjera uključuje sufinanciranje zapošljavanja i samozapošljavanja, te obrazovanje. Na Vladi je istaknuto da Hrvatska za poticanje zapošljavanja izdvaja 0,36 posto BDP-a dok istodobno taj postotak u zemljama EU-a iznosi oko 1,3 posto. ČAČIĆ: OSTVARIT ĆEMO OBEĆANJE O 200.000 RADNIH MJESTA Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, izjavio je u četvrtak da će Vlada ostvariti obećanje o 200.000 novih radnih mjesta, te da "samo neupućenima suludo izgleda podatak da istodobno s rastom broja novih radnih mjesta ne pada broj registrirane nezaposlenosti. Čačić je tu tvrdnju iznio na današnjoj sjednici Vlade u okviru rasprave o programu poticanja zapošljavanja navodeći niz podataka. Ministar kaže da samo neupućenima suludo izgleda podatak da istodobno s rastom broja novih radnih mjesta ne pada broj registrirane nezaposlenosti. Razlog tomu, prema njegovu objašnjenju je što se sada na tržište rada javljaju i oni koji to nikad prije nisu činili. Tom u prilog, i uz napomenu da ne govori seksistički, Čačić je izjavio da bi broj nezaposlenih porastao na 500.000 do 600.000 kad bi se na bruze odlučile javiti sve kućanice. Matematika je matematika, kaže ministar i poručuje da mu je "dosta paušalnih lupetenja, od oporbe i medija". Ministar objašnjava da kriterij nezaposlenosti nije broj registriranih na zavodima za zapošljavanje, nego broj novootvorenih radnih mjesta. Tom u prilog naveo je i podatak po kojemu su poslodavci u 1999. tražili 125.000 radnika, a zaposlilo ih se 105.000. Godinu poslije, tražilo se 150.000 a zaposlilo 120.000, dok je prošle godine, kaže Čačić ostvareno 150.000 od 200.000 zahtjeva za novim radnicima. Stoga s ponosom podsjeća na obećanje svoje stranke (HNS) o 200.000 novih radnih mjesta. Naravno, Vlada će realizirati taj program, tvrdi Čačić. Svoju tezu potkrijepio je i podatcima prema kojima je u 2000. godini otvoreno 15.000 novih radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu, a u prošloj 45.000 u odnosu na 2000. Najavio je da slijedi otvaranje novih 60.000 do 65.000 radnih mjesta. OVE GODINE ZA KAPITALNA ULAGANJA U SOCIJALNOJ SKRBI 167,1 MILIJUN KUNA U kapitalna ulaganja u socijalnoj skrbi ove će godine biti uloženo ukupno 167,1 milijuna kuna ili gotovo 30 posto više nego prošle godine kad je uloženo 129 milijuna kuna, izjavio je prošloga petka na konferenciji za novinare ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. U gradnju novih kapaciteta u sustavu socijalne skrbi bit će uloženo 118,8 milijuna kuna, što je za 40 posto više nego prošle godine, a u investicijsko održavanje 26 milijuna kuna, što je 96 posto više nego lani. Stavka od 5,5 milijuna kuna za hitne intervencije manja je za 45 posto nego 2001., a za nabavu opreme za 11 posto i iznosi 16,7 milijuna kuna, kazao je Vidović. Oko trećine planirana novca uložit će se u poboljšanje smještaja u socijalnim ustanovama i osiguranje minimalnog standarda korisnika usluga. Ministar Vidović rekao je i da se unatoč ograničenjima i štednji u proračunu za 2002. ipak osiguralo dostatno novca za provedbu svih planova i 30 kapitalnih investicija. "Također se pazilo da decentralizacija ne bude početak državnog zanemarivanja socijalnih ustanova, nego da se zajedno s lokalnom samoupravom poboljša standard i socijalna sigurnost građana. Tako se lokalne vlasti moraju više brinuti za socijalno ugrožene građane, a manje za uređenje općinskih i županijskih zgrada ili nogometne klubove", kazao je Vidović. Ocijenio je i da se deset godina nitko nije bavio mrežom socijalnih ustanova i profesionalnih radnika te je naveo primjer da na jednog stručnog radnika u Istri dolazi 850 osoba, a u Sisačko-moslavačkoj županiji 3300. Dodao je da treba prekinuti ulaganja po nestručnim uvjetima, kako je izgrađen Dom umirovljenika u Nuštru. U ovogodišnjem državnom proračunu za kapitalna ulaganja u socijalnoj skrbi predviđena su 103 milijuna kuna, a ostatak novca od 64,1 milijun kuna, osiguran je odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE NA MALO TIJEKOM 2001. PORASLE 2,6 POSTO Tijekom prošle godine, odnosno u prosincu lani u usporedbi s prosincem 2000, cijene na malo u Hrvatskoj su porasle za 2,6 posto, dok su troškovi života povećani 2,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U usporedbi s prosjekom 2000., prosječan rast cijena na malo lani je iznosio 4,9 posto, a troškova života 4,8 posto. Cijene na malo ukupno sa sezonskim proizvodima od početka do kraja prošle godine prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,214 posto, a troškovi života po stopi od 0,206 posto. I U STUDENOM PAD ZAPOSLENOSTI Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u studenom prošle godine i dalje bilježi pad. Tako je u studenom broj zaposlenih u odnosu na listopad smanjen 0,3 posto, na 1.328.969 osoba, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosio je 1.034.672, što je u odnosu na listopad smanjenje od 0,4 posto. Smanjen je i broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama i to 0,1 posto, na 220.191 zaposlenih, dok je aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika u studenom bilo 74.106, što je 0,2 posto više nego u mjesecu ranije. Broj nezaposlenih u studenom prošle godine porastao je za 0,5 posto u odnosu na listopad iste godine, što je utjecalo na stopu registrirane nezaposlenosti, koja je u studenom lani iznosila 22,5 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LISTOPAD BILA JE 3.538 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad iznosila je 3.538 kuna, što je nominalno 3,1 posto više nego u rujnu, a realno za 3,7 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. No, s obzirom na pad prosječnih neto plaća za rujan od čak 3,8 posto nominalno, neto plaća za listopad još uvijek je niža od kolovoškog prosjeka (3.567 kuna). U odnosu na listopad 2000. prosječna je neto plaća u listopadu prošle godine nominalno viša za 5 posto, a realno za 2,5 posto. D&B:REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN DB4D Kreditni rejting Hrvatske za siječanj, po najnovijem izvješću bonitetne kuće Dun&Bradstreet (DB), ostao je nepromijenjen - sa ocjenom DB4d, uz ujednačen trend kao i proteklog mjeseca, a profil rizičnosti Hrvatske karakteriziran je ovaj mjesec rastom GDP-a i padom inflacije, objavila je zagrebačka tvrtka BonLine, zastupnik D&B. Posljednjih je nekoliko mjeseci, kako se navodi, zamjetno povećana industrijska proizvodnja i trgovina na malo, što je uzrokovalo snažan rast GDP-a, a obzirom na te podatke D&B razmatra mogućnost povećanja procjene rasta GDP-a za 2001. godinu koja trenutačno stoji na 4 posto. Srazmjerno padu cijena na malo smanjila se i inflacija sa 3,2 posto u listopadu na 2,8 posto u studenom, a D&B je revidirao svoju prognozu godišnje inflacije na 2,7 posto i 2,5 posto u siječnju ove godine. U svom izvješću D&B i dalje naglašava važnost dobre suradnje Hrvatske sa međunarodnim institucijama, posebice sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer ona direktno ukazuje na stupanj rizičnosti ulaganja i time na odluke stranih investitora o ulaganju u Hrvatsku. Hrvatska će se Vlada, obzirom na svoju želju da privuče dobre kupce za poduzeća u sektoru osiguranja i energije, morati potruditi da "udovolji zahtjevima MMF-a u pogledu daljnjeg ekonomskog rasta (3,5 posto) i smanjenja deficita u trgovinskoj bilanci (4 posto GDP-a)". D&B prognozira kretanje deficita malo manje optimistično, na 4,5 posto GDP-a. Na ljestvici kreditnog rejtinga 24 zemalja srednje i istočne Europe Hrvatska je deveta, dok su vodeće na toj ljestvici i dalje Mađarska i Slovenija sa ocjenom DB2d (zemlje niskog rizika). Na zdanjem je mjestu Jugoslavija sa rejtingom DB6d. 3. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04. do 10. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 410 420 417 2.572.361 Podravka 154 164,90 162,90 4.193.965 Viktor Lenac 100 105 105 59.000 Zagrebačka banka 0 1.850 1.915 1.900 12.181.822 Arenaturist 51 51 51 3.468 Badel 1862 40,50 40,50 40,50 3.645 Croatia Osiguranje-P 2.300 2.400 2.300 23.800 Croatia Osiguranje-R 3.000 3.000,50 3.000 111.005 Elka 60 60 60 14.996 Rabac ugost. i turizam 72 80 80 617.316 Istraturist 73 75 75 780.716 Jadranski naftovod 2.600 2.600 2.600 130.000 Jadran-turist 48 48 48 23.375 Karlovačka banka 50 50 50 2.500 Karlovačka pivovara 509,90 540 540 145.859 Končar 69 72 70 370.953 Kraš 170 180 180 767.686 Privredna banka 173 182 182 4.096.659 Plava laguna 542 560 560 33.829 Riječka banka 191 230 230 18.965.960 Riviera 132,50 140 140 673.023 Splitska banka 270 275 275 126.850 Sunčani Hvar 49 85 85 2.868.113 Varteks 35,50 39 39 101.127 Zagrebačka banka C 1.135 1.155 1.150 27.555 Zagrebačka pivovara 1.201 1.201 1.201 10.809 Zlatni rat 65 70 70 11.850 PIF Dom 74,50 75,50 74,50 50.351 PIF Expandia 58 58,80 58,80 38.376 PIF Pleter 48,50 49 48,50 10.588 PIF Slavonski 43 44,20 44,20 71.456 PIF Sunce 37,50 38,50 38,50 110.708 PIF Središnji nacionalni 74 74 74 19.832 DAB-O-03CA* 103,60 103,60 103,60 17.677.357 DAB-O-05CA** 107,00 107,00 107,00 3.966.534 HZZO-O-047A*** 104,70 104,70 104,70 57.991 RHMF-O-08CA**** 101,25 101,50 101,50 5.258.439 RHMF-A-A+ 37,52 37,52 37,50 39.801 76.382.688 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale +Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04. do 10. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 560 570 570 40.720 Anita 1.650 1.650 1.650 133.650 Bilokalnik 40 40 40 3.080 Chromos boje i lakovi 172 172 172 16.684 Croatia osiguranje-R 3.000 3.000 3.000 60.000 Elektropromet 32,31 32,31 32,31 4.071 Ericsson-Tesla 181,12 219,50 219,50 1.032.600 Hoteli Rabac 72 80 80 124.045 Industrogradnja 1.100 1.100 1.100 7.700 Karlovačka banka 55 55 55 8.800 Kraš 178 178 178 42.720 Laguna 190 200 200 38.654 Liburnia riviera hoteli 400 400 400 14.400 Podravka 161 161 161 16.905 Štedionica Sonic-P 100 100 100 4.000 Varteks 35 35 35 7.000 Viadukt 30 30 30 3.001 ZIF Breza Invest 54 54 54 59.400 PIF Dom 74,50 76,00 74,56 2.611.810 PIF Expandia 57,90 59,00 58,00 1.613.251 PIF Pleter 47,50 49,00 48,10 564.248 PIF Slavonski 42,70 45,30 44,00 1.320.112 PIF Sunce 37,52 40,00 38,42 2.008.681 PIF Središnji nacionalni 74,00 77,00 75,62 3.042.984 PIF Velebit 63,60 67,00 65,10 2.518.350 RHMF-A-A* 38,00 39,00 38,99 838.322 RHMJ-A-A** 39,00 39,00 39,00 348 16.135.556 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 04. I 2.000.000 2.000.000 1,50 - - 07. I 26.500.000 26.500.000 2,56 109.500.000 0,95 08. I 44.000.000 44.000.000 2,18 33.400.000 3,40 09. I 50.0000.000 21.000.000 3,02 33.400.000 3,72 10. I 70.000.000 48.000.000 3,21 92.200.000 2,86 Dnevni prosjek 38.500.000 28.300.000 2,49 67.125.000 2,73 4. TVRTKE HRVATSKI PODUZETNICI OČEKUJU PORAST POTRAŽNJE U 2002. Većina hrvatskih poduzetnika u ovoj godini očekuje porast potražnje i s domaćeg i s inozemnog tržišta, proizlazi iz ankete koju je u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine provela Hrvatska gospodarska komora. Naime, više od tri četvrtine ispitanika u 2002. očekuje porast ukupnih prihoda (75,3 posto), dok samo 4,4 posto očekuje njihov pad. Istraživanje o poslovnim očekivanjima hrvatskih poduzetnika za 2001. i 2002. godinu provela je HGK za prilog EUROPEAN ECONOMIC SURVEY 2002., na uzorku od 1200 poduzeća preuzetih iz svog registra koji obuhvaća više od 57 tisuća aktivnih poduzeća u Hrvatskoj. Anketi se odazvalo više od trećine tvrtki iz uzorka, pri čemu je iz industrijskog sektora došlo 139, a iz uslužnog 298 odgovora. Od ukupnog broja ispunjenih i vraćenih upitnika, 76 posto ih je pristiglo iz izvoznih poduzeća. Pri odabiru uzorka isključena su poduzeća s manje od 10 zaposlenih, te poduzeća iz javnog i zdravstvenog sektora. Provedeno istraživanje pokazuje kako svi ekonomski indikatori upućuju na značajniji rast, s izuzetkom zaposlenosti, za čije se dublje probleme, očito, ipak ne očekuje rješenje u kratkom roku. Iako hrvatski poduzetnici planiraju da će porast ukupnog prihoda prvenstveno biti induciran povećanom domaćom potražnjom, velik broj ih očekuje i porast izvoza. Tako većina poduzetnika, 72,8 posto njih, u ovoj godini očekuje porast prihoda od prodaje na domaćem tržištu, pri čemu po optimizmu prednjači uslužni sektor. Istodobno na povećanje prihoda od prodaje izvan granica Hrvatske računa 54,7 posto anketiranih, a samo njih 7,9 posto očekuje pad. Porast izvoza trebao bi se ostvariti kao posljedica proširenja tržišta, ali i pojačanih investicija u glavne izvozne grane. Štoviše, pokrenut investicijski ciklus, koji dolazi nakon gotovo cijelog desetljeća dezinvestiranja, daje najjaču crtu optimizma pri predviđanju budućeg ukupnog gospodarskog rasta. Pozitivna očekivanja su bila podjednako izražena na razini industrijskog i uslužnog sektora s izvjesnim razlikama unutar pojedinih djelatnosti. Tako se u uslužnom sektoru, optimizmom posebno izdvajaju turistička poduzeća koja velikom većinom (90,4 posto), vjerojatno potaknuta već vidljivo boljom turističkom sezonom u 2001. godini, očekuju veći porast ukupnih prihoda i u 2002. godini. S druge strane, najveći postotak negativnih odgovora zabilježen je u građevinarstvu (21,3 posto), što dijelom korelira i s niskom razinom očekivanih investicija u toj djelatnosti. Od industrijskih grana, najveći dio pozitivnih očekivanja izrazili su poduzetnici iz prehrambene, kemijske i naftne industrije, što daje posebnu težinu, budući da te grane zajedno ostvaruju blizu polovice ukupnih prihoda industrije te oko trećinu hrvatskog izvoza. Što se pak tiče zaposlenosti, 50 posto anketiranih poduzetnika procjenjuje da će u 2002. doći do povećanja zaposlenosti, 41 posto ih smatra da nikakvih promjena neće biti, a 9 posto očekuje smanjenje. Kod investiranja je sličan slučaj. Povećanje očekuje 53 posto anketiranih poduzetnika, 17 posto smanjenje, a preostala trećina misli da nikakvih promjena neće biti. Zaključno, većina anketiranih poduzetnika, njih 60 posto, očekuje u 2002. pozitivniju poslovnu klimu, dok ih 25 posto smatra da se ništa neće promijeniti. NOVI UGOVORI ERICSSON NIKOLA TESLE Kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK) potpisala je Ugovor s ruskim operatorom Uraltelecomom te sudanskim operatorom Sudantelom čija ukupna vrijednost premašuje 10,5 milijuna eura, doznaje se iz te kompanije. Potpisivanjem ugovora na području fiksne telefonije s ruskim operatorom Uraltelekomom, čije je sjedište u Ekaterinburgu, vrijednim 2,8 milijuna eura, Ericsson Nikola Tesla će osuvremeniti telekomunikacijsku infrastrukturu u najvećem uralskom gradu te stvoriti temelje za daljnju isporuku svojih komunikacjiskih rješenja, usluga i opreme. Sa sudanskim je operatorom Sudantelom Ericsson Nikola Tesla potpisala ugovor vrijedan 7,8 milijuna eura, a kako su istaknuli u ETK-u, ugovor je značajan jer predstavlja jedan od prvih uspješnih projekata na spomenutom novom tržištu. Naime, ETK je lani u okviru korporacije Ericsson dobio odgovornost za tržišta afričkog kontinenta. Spomenuti ugovor, kazali su u ETK- u, prilika je za dokazivanje kvalitete, profesionalnosti i pouzdanosti koju kompanija nudi svojim kupcima. Sudan je zemlja koja se zahvaljujući proizvodnji nafte brzo razvija te su veliki izgledi da će ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu u nadolazećem razdoblju biti velika, pojašnjavaju u ETK-u i dodaju, kako na tom tržitu očekuju rast narudžbi u ovoj godini. PLANOVI HŽ-A ZA OVU GODINU Hrvatske željeznice (HŽ) za ovu godinu planiraju investicije u visini 2,2 milijarde kuna, koje će biti prvenstveno namijenjene modernizaciji i obnovi infrastrukture na magistralnim pravcima te ulaganjima u nove prijevozne kapacitete, doznaje se iz HŽ-a. Osim toga, planovi za naredno razdoblje uključuju povezivanje Zagreba i Splita putničkim vlakovima koji će na tom pravcu voziti manje od pet sati, što bi trebalo realizirati do 2004. godine. Što se, pak, tiče planova HŽ-a za razdoblje od 2002. do 2006. godine, oni obuhvaćaju povećanje radne produktivnosti po godišnjoj stopi od 12,9 posto, povećanje udjela prijevoza putnika i prijevoza tereta u ukupnom prijevozu za dva posto, kao i povećanje broja putnika po stopi od 1,2 posto. U teretnom prijevozu planira se povećati prijevoz u tonama i to po stopi od 3,9 posto, odnosno prijevoznog učinka u netotonskim kilometrima po stopi od pet posto. Zacrtano je i smanjivanje troškova po stopi od 2,5 posto na godinu te povećavanje prosječne tehničke brzine na prugama od tri do pet posto godišnje. Kako bi se ti ciljevi ostvarili u HŽ-u u navedenom razdoblju planiraju i nabavu 13 novih nagibnih vlakova te 12 klasičnih motornih vlakova, zatim nabavu 1.097 novih teretnih vagona uz 51 vagon ro-la. Rekonstruirat će se također 100 putničkih vagona, dok će se u teretnom prijevozu nabaviti novi te rekonstruirati postojeći vagoni. Planirana ulaganja uključuju i modernizaciju 59 lokomotiva i 54 motorna vlaka te remont, rekonstrukciju i modernizaciju ukupno 410 putničkih i 5.385 teretnih vagona. ZASTOJ U PROIZVODNJI "PETROKEMIJE" DOVEO U PITANJE PROLJETNU SJETVU Budući da u minulih mjesec dana kutinskoj Petrokemiji d.d., odnosno postrojenjima za proizvodnju gnojiva, nije isporučivan plin, više su nego upitni planovi ovogodišnje proljetne sjetve, a zastoj u proizvodnji nanio je gubitak od 180 milijuna kuna, rečeno je na sjednici Nadzornog odbora Petrokemije. Članovi odbora ustvrdili su da je zbog takve situacije ozbiljno ugrožena i pozicija Petrokemije kao jedinog hrvatskog proizvođača gnojiva na inozemnom tržištu, ali i seljaka jer bez gnojiva neće biti moguća ni proljetna sjetva. S proizvodnjom bi trebalo krenuti za nekoliko dana jer ako plin i stigne ovih dana, potrebno je neko vrijeme za pokretanje postrojenja. Ako se osiguraju količine od najmanje 75.000 prostornih metara plina na sat, prosudba je Odbora da bi se uz nimalo lake napore, domaće tržište u prvom polugodištu možda ipak moglo opskrbiti potrebnim gnojivom. O stajalištima Nadzornog odbora novinare su nakon sjednice izvijestili predsjednik odbora Vicko Ferić, predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić i član Nadzornog odbora Željko Klaus, koji sindikalno predstavlja tu tvrtku u Nadzornom odboru. Nadzorni odbor, kazali su, prihvatio je i ovogodišnji plan poslovanja Petrokemije, po kojemu bi trebalo proizvesti milijun i 250 tisuća tona gnojiva, čime bi prvi put nakon dužeg vremena ta tvrtka ostvarila dobit od 18,5 milijuna kuna. No, to će biti moguće samo ako uprava Petrokemije s Inom, kao distributerom plina, sklopi ugovor o opskrbi plinom tijekom cijele godine, pa tako i u zimskim mjesecima, a što nije bio slučaj u prošlogodišnjem ugovoru. POŽEŠKA TVRTKA "SPIN VALIS" USPJEŠNO POSLOVALA PROŠLE GODINE Zahvaljujući izvozu i stalnim ulaganjima u nabavu suvremene opreme, u koju je samo prošle godine uloženo 1,200.000 eura, požeška drvna industrija "Spin Valis" prošle je godine ostvarila 14 milijuna eura prometa, što je sedam posto više od plana, te obavila pripreme za gradnju nove tvornice stolica. Po riječima direktora Željka Čertija za novu tvornicu, koja bi se gradila u krugu tvrtke, dobivene su sve suglasnosti te bi radovi mogli početi za dva mjeseca, čim to dopusti vrijeme. "Kako je riječ o ulaganju oko 3,8 milijuna eura, radovi će se izvoditi postupno te će se u prvoj fazi izgraditi pogon na oko tisuću četvornih metara, što je četvrtina nove tvornice. Tvornicu, moramo graditi vlastitim novcem i zajmovima poslovnih banaka jer nismo pronašli strateškog partnera, koji je voljan ulagati u naš program", rekao je direktor Čerti. Dodao je da bi za početak radova bio uzet zajam od 750 tisuća eura te da će u novom pogonu biti otvorena i nova radna mjesta. Novi program proizvodnje stolica od bukve, kako ističe Čerti, namijenjen je ponajprije inozemnom tržištu na kojem se proda 80 posto proizvoda tvornice, koja se ubraja među najveće europske proizvođače sjedećih garnitura i masivnih klub-stolića. IZVOZNI PLANOVI EXPORTDRVA ZA OVU GODINU Exportdrvo planira u ovoj godini izvesti namještaja i dijelova namještaja za tržišta Europe, Amerike, Australije i Japana u vrijednosti od 35 do 40 milijuna eura. Pritom se na njemačko tržište planira izvoz u visini 11 milijuna eura i to prvenstveno namještaja od johe i bukve. Na englesko se tržište planira izvesti uglavnom stolica i stolova od bukve i hrasta te dječjeg namještaja za 10,8 milijuna eura, dok je planirani izvoz za tržište Francuske u visini 11 milijuna eura. U tvrtki su istaknuli kako očekuju znatan rast izvoza u Australiju, Japan i SAD, a riječ je uglavnom o rustikalnom namještaju te "barrique" bačvama za australsko tržište. SINJSKA "DALMATINKA" NASTAVILA PROIZVODNJU Radnici sinjske Tvornice konca "Dalmatinke", nad kojom se od sredine prošle godine provodi stečajni postupak, u srijedu su nastavili proizvodnju nakon kolektivnog odmora uzrokovanog niskim temperaturama, odnosno kako bi se uštedjelo na grijanju. U radnom odnosu je i dalje 450 radnika koje je na posao vratila stečajna upraviteljica Blanka Tuđen Mazuth, nakon što je u drugoj polovici prošle godine preuzela tu dužnost. Proizvodnjom konca i prediva osiguravaju se sredstva za plaće uposlenih i sve troškove poslovanja, kaže stečajna upraviteljica, naglašavajući kako je rješenje za opstanak tvornice na tržištu - prodaja strateškom partneru. Od novog vlasnika, kada do prodaje dođe, tražit ćemo da sve trenutno zaposlene radnike zadrži u radnom odnosu narednih pet do deset godina, te da ulaže u obnovu tehnološkog procesa i osigura bar dio sredstava za podmiru potraživanja radnika koji su ostali bez posla. Potencijalni inozemni kupci su međutim, odlično upoznati kako se u Hrvatskoj slične tvrtke prodaju za jednu kunu pa to isto traže i za "Dalmatinku". Zbog toga, se očekuje konačna odluka trenutnih vlasnika odnosno vjerovnika Tvornice, u konkretnom slučaju države, kaže Tuđen Mazuth. Stečajna upraviteljica sa suradnicima odustala je od najavljivanog programa proizvodnje čarapa u jednom od pogona "Dalmatinke" jer nema novca za kupnju pet potrebnih strojeva za takvu proizvodnju, a riječ je o 130 tisuća eura. TVORNICA MODNE KONFEKCIJE "ZELINKA" ZAPOŠLJAVA NOVE RADNICE Tvornica modne konfekcije "Zelinka" u Križevcima će zaposliti ovih dana 23 nove radnice za izradu ženske odjeće, u suradnji s devet poslovnih partnera iz Nizozemske i Njemačke. Postoje dobri izgledi da se proširenjem poslova za inozemstvo, posebno za Bosnu i Hercegovinu te za domaće tržište, u križevačkoj tvornici pokrene proizvodnja i u drugoj smjeni čime bi se moglo zaposliti još oko 120 radnica, kaže direktorica Modne konfekcije "Zelinka" Mara Loborec. Ona je najavila i moguću prodaju dionica tvornica u Svetom Ivanu Zelini i Križevcima zainteresiranom stranom partneru iz Njemačke s kojim "Zelinka" surađuje već 25 godina. To bi za Modnu konfekciju "Zelinka", kaže, bilo najbolje rješenje jer bi osigurala stalno mjesto na tržištu zemalja Europske unije. PLOČANSKI "KARTONPLAST" ZABILJEŽIO GUBITAK U POSLOVANJU Prvi put u višegodišnjoj povijesti pločanska tvrtka "Kartonplast", jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki kartonske i kožne galanterije, u prošloj je poslovnoj godini zabilježila gubitak od 2,2 milijuna kuna. Zdravko Žderić, višegodišnji direktor pločanske tvrtke istaknuo je kako, osim objektivnih, razlog lošeg poslovanja najviše leži u snažnoj konkurenciji i zastarjeloj tehnologiji. Razlozi lošeg poslovanja su i u velikom postotku bolovanja, ali i visokim otpremninama djelatnika koji odlaze u mirovinu, smatra direktor. Osim jake konkurencije na domaćem i stranom tržištu te zastarjele proizvodne tehnologije prosječna plaća u "Kartonplastu" je za 37 posto veća nego u tvrtkama iste grupacije, a u pločanskoj tvrtci trenutačno iznosi oko 2.550 kuna, rečeno je u Pločama. ZA NP PLITVIČKA JEZERA 2002. ĆE BITI GODINA KVALITETE Protekle dvije godine za Nacionalni park (NP) Plitvička jezera bile su godine masovnog povratka inozemnih gostiju i stabilizacije poslovanja, a ova i naredne godine biti će godine kvalitete, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnatelj javne ustanove NP Plitvička jezera Anđelko Kružićević. Riječ je o kvaliteti posebice u djelatnosti prihvata i vođenja posjetitelja, prezentacije prirodnih vrijednosti parka, proširenja svih oblika ponude, disperzije posjetitelja na šire područje parka s ciljem produljenja boravka te potpuno uvođenje stacionarnog turizma, pojasnio je Kružićević. Taj postupni prelazak s tranzitno- izletničkog na stacionarni turizam, kazao je, nužan je zbog boljeg korištenja smještajnih kapaciteta te buduće prometne izolacije Plitvičkih jezera zbog gradnje sjeverne obilaznice nacionalnog parka kao i autoputa prema Splitu. Planovi za ovu godinu, istaknuo je Kružićević, uključuju i rast broja posjetitelja i noćenja. Tako se planira da će Plitvička jezera ove godine posjetiti 600 tisuća gostiju uz ostvarenje 200 tisuća noćenja. Podaci za prošlu godinu pokazuju da je broj posjetitelja nacionalnog parka dosegnuo 597.884 posjetitelja, što je u odnosu na godinu ranije rast od 23,9 posto, a porastao je i broj noćenja, 20,9 posto, na 177.930 noćenja. Najveći broj gostiju dolazi iz Njemačke (20,9 posto), Italije (20,8 posto) te Poljske (9,7 posto). PLOČANSKA LUKA: SVE USPJEŠNIJI PROMET JUŽNOG VOĆA Tijekom prošle godine preko pločanske luke prekrcano je više od 20.000 tona južnog voća, poglavito banana, a po podatcima luke na ušću Neretve, oko 80 posto toga tereta odlazi u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Iako su se kapaciteti najveće dalmatinske luke i do sada koristili za promet južnog voća, obnovom u ratu teško oštećenog lučkog skladišta i izgradnjom suvremene lučke hladnjače kapaciteta oko tisuću tona toga tereta, pločanska luka postala je središte za istovar južnog voća na hrvatskom jugu. Osim toga, južno voće iz Ploča, osim hrvatskog juga i susjedne bosansko- hercegovačke države, naći će se i na tržištu Mađarske i drugih susjednih zemalja. Među korisnicima pločanskih lučkih usluga posebno mjesto ima tvrtka "Pacific corporation group" sa sjedištem u Ekvadoru. Ta južnoamerička tvrtka ima svoja skladišta na svim kontinentima i po prometu južnog voća, poglavito banana zauzima treće mjesto u svijetu. Zajedničkim ulaganjem ekvadorske tvrtke i pločanske luke do sada je uloženo oko pet milijuna kuna. Time je osjetno porastao promet južnog voća za tržište hrvatskog juga i susjedne države, a uskoro se uspješan promet južnog voća iz Ploča očekuje i iz drugih zemalja. "MISSIR REISENU" PRODAN HOTEL AURORA U PODGORI Njemačka turistička agencija Missir Reisen u srijedu je u Podgori potpisala Ugovor o kupnji hotela "Aurora". Hotel "Aurora", koji je prodan za 1,5 milijuna eura, sagrađen je 1969. godine, ima 280 kreveta i poslovao je minulo ljeto s tri zvjezdice ali ga je ipak zbog dotrajalosti i novih zahtjeva gostiju valja preurediti. To će učiniti novi vlasnik Missir Reisen, koja je u vlasništvu Lovre Misira. On je danas najavio ulaganje 3,5 milijuna eura u hotel, u što je uključeno preuređenje recepcijskog i prijemnog dijela hotela, ugostiteljskih i smještajnih sadržaja kao i gospodarskog prostora. Hotel je bio u vlasništvu Hotela Podgora u Podgori. TRGOVAČKO PODUZEĆE KRIŽEVCI RASPRODAJE IMOVINU Nakon neuspješnog pokušaja da proda u paketu nekretnine Trgovačkog poduzeća Križevci u stečaju, Odbor vjerovnika odlučio je imovinu prodavati u dijelovima. Dvadesetak prodavaonica u Križevcima prodavat će se javnom usmenom dražbom, a desetak trgovina u gradu i okolici, skladišta, upravna zgrada i robna kuća u središtu Križevaca prodavat će se pismenim ponudama javnim natječajem. Još desetak prodavaonica zasad se neće prodavati dok se ne riješi imovinsko-pravni postupak oko utvrđivanja vlasništva. osim nekretnina prodavat će se i sva pokretna imovina Trgovačkog poduzeća u stečaju koje vjerovnicima duguje nekoliko desetaka milijuna kuna. Do kraja siječnja zatvorit će se sve prodavaonice Trgovačkog u Križevcima koje su nastavile poslovati i nakon uvođenja stečaja, jer ne uspijevaju pokriti ni troškove održavanja. Sve dok se ne prodaju prodavaonice se mogu privremeno iznajmiti drugim poduzećima i poduzetnicima, a Odbor vjerovnika preporuča njima i budućim vlasnicima da zaposle bivše radnike Trgovačkoga poduzeća kojima poduzeće duguje za plaće oko 5,5 milijuna kuna. RAZGOVORI ZA DAVANJE KONCESIJE ZA LUKU NAUTIČKOG TURIZMA TRIBUNJ Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru Ministarstva pomorstva, prometa i veza razmatralo je u četvrtak ponude pristigle za luku nautičkog turizma Tribunj i utvrdilo da nijedan od 7 ponuđača nije dostavio uvjerljiv gospodarski program te odlučilo na dodatni razgovor za sedam dana pozvati predstavnike 4 ponuđača - Baotić Yachting, Danuvius Marina, Submar i Nautički centar Tribunj. Stručno tijelo utvrdilo je i da nijedan ponuđač nije dostavio ni garanciju banke za realizaciju završetka izgradnje luke nautičkog turizma Tribunj, iako je to bio obavezni uvjet u javnom prikupljanju ponuda. Samo su dva (Danuvius Marina d.o.o. Sukošan i Baotić Yachting d.o.o. Zagreb) od ukupno sedam ponuđača dostavila pismo namjere banke, ali se ona ne mogu smatrati garancijama za realizaciju završetka izgradnje luke. Za dodjelu koncesije na 32 godine za luku posebne namjene Tribunj u svrhu dovršetka izgradnje i gospodarskog korištenja luke nautičkog turizma Tribunj pristiglo je sedam ponuđača: Dami d.o.o. Rijeka, Submar d.o.o. mali Lošinj, Danuvius Marina d.o.o. Sukošan, Veslo d.o.o. Vodice, Pajić d.o.o. Zagreb, Baotić Yachting d.o.o. Zagreb i Nautički centar Tribunj. VIŠE OD 50 POSTO GRAĐANA JE ZA INVESTIRANJE U AUTOCESTU ZAGREB- SPLIT Više od 50 posto punoljetnih hrvatskih građana smatra da je investicija u autocestu Zagreb-Split primjerena sadašnjem trenutku, 29 posto ih smatra kako bi trebalo s gradnjom još neko vrijeme pričekati, dok se ostali ne mogu opredijeliti, rezultat je to istraživanja koje je sredinom prosinca proveo GfK Centar za istraživanje tržišta. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, punoljetnih hrvatskih građana, koji imaju jasno mišljenje o splitskoj autocesti. Da je trenutak za gradnju primjeren, promatrano po regijama, najviše ističu građani u Dalmaciji, njih 72 posto, te u Zagrebu s okolicom, 59 posto. Ta prihvatljivost, pojašnjavaju iz GfK, primjetno raste sa stupnjem obrazovanja građana te osobnim i ukupnim mjesečnim primanjima. No, istodobno takav postotak među građanima nije u slučaju roka dovršetka. Tek 38 posto ih vjeruje da će završetak radova biti 2005. godine, 47 posto izričito ne vjeruje u to, dok 15 posto ne zna i ne može uopće ocijeniti je li to izvedivo. Nevjerica u planirani rok dovršenja pristupna je više od prosjeka, 53 posto, upravo u Dalmaciji, navodi GfK prenoseći dijelove iz istraživanja. 5. SINDIKATI STOŽER ZA OBRANU "PETROKEMIJE" PRIJETI "ŽESTOKIM" AKCIJAMA Stožer za obranu "Petrokemije" traži od Vlade i INA-e da za nekoliko dana normalizira opskrbu plinom kutinske tvornice umjetnih gnojiva, inače će organizirati "puno žešće" akcije od lanjske dvosatne blokade INA-inih benzinskih crpki. Članovi Stožera prije godinu dana blokirali su na dva sata obje INA-ine benzinske crpke u Kutini prosvjedujući protiv odluke INA-e o smanjenju isporuke plina, a 24. siječnja održali su i miran prosvjed pred Hrvatskim saborom. I ove zime INA je zbog hladnoće ograničila velikim potrošačima opskrbu plinom, pa je proizvodnja u "Petrokemiji" zaustavljena 10. siječnja, a sve zalihe umjetnog gnojiva su potrošene. Ako se proizvodnja gnojiva ne pokrene za par dana, proljetna sjetva bit će dovedena u pitanje, upozorio je u utorak predsjednik Stožera za obranu "Petrokemije" Željko Klaus. "Hrvatska poljoprivreda nema ni kilograma gnojiva, tako da će biti zla ne osiguramo li dovoljne količine za sjetvu koja obično počinje već krajem veljače", izjavio je Klaus Hini. Po njegovim riječima, u optimalnom je roku nemoguće uvesti 300.000 tona potrebnih za proljetnu sjetvu, a gnojivo iz uvoza je ionako skuplje i nekvalitetnije od domaćeg. NASTAVLJAJU SE KOLEKTIVNI PREGOVORI U DRŽAVNIM TVRTKAMA Uprave i sindikati INA-e, Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Hrvatskih željeznica (HŽ) ovih dana nastavljaju kolektivne pregovore nakon što je ispunjen uvjet Vlade da prethodno treba sklopiti Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne i državne službe. Sindikati INA-e traže od Uprave da do 18. siječnja prihvati njihov zahtjev da stari kolektivni ugovor, koji je na zahtjev Vlade raskinut krajem 2000. godine, bude temelj za pregovore o novom kolektivnom ugovoru. Oni ne prihvaćaju Vladin prijedlog da nedavno potpisani TKU bude temelj za novi ugovor jer smatraju da je njime zajamčena preniska razina prava. Također zahtijevaju da se odredbe novog kolektivnog ugovora primjenjuju na sve tvrtke koje će se tijekom procesa restrukturiranja izdvojiti iz INA-e. U suprotnom, upozoravaju sindikalci, organizirat će cjelodnevni štrajk u rafinerijama nafte u Sisku i Rijeci. Prihvati li Uprava sindikalne zahtjeve, kolektivni pregovori nastavit će se 18. siječnja, kada bi se raspravljalo o plaćama, božićnici i regresu. Pregovori u HEP-u trebali bi početi idućeg tjedna, a Hrvatski elektrogospodarski sindikat također ističe da polazište za novi ugovor ne može biti TKU nego otkazani ugovor za radnike HEP-a. Za razliku od njih, sindikati HŽ-a prihvaćaju TKU kao polazište za pregovore, jer su prava iz TKU-a veća od dosadašnjih prava željezničara. Sindikati i Uprava HŽ-a danas su se dogovorili da će raspon između najviše i najniže plaće iznositi 1 : 4. Nastavak pregovora najavljen je za idući tjedan kada bi Uprava trebala predložiti cijenu sata za 25 platnih razreda, dok će sindikati izraditi kriterije po kojima bi se ta cijena određivala, najavio je predsjednik Sindikata strojovođa Nenad Mrgan. U završnoj fazi pregovaralo bi se o stimulacijama za pojedina radna mjesta, te naknadama za regres, godišnji odmor i bolovanje. 6. UDRUGE NEZAPOSLENI I STUDENTI O VLADINU PROGRAMU ZAPOŠLJAVANJA Predstavnici udruga nezaposlenih i studenata uglavnom pozitivno ocjenjuju Vladin program zapošljavanja, uz zamjerku da je zaboravljena srednja generacija radnika koja je tijekom privatizacije ostala bez posla. Sekcija nezaposlenih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Mreža udruga za promicanje zapošljavanja podržavaju Vladin program, ocjenjujući da su dobro definirane kategorije nezaposlenih. No, glasnogovornica Sekcije Ana Milovac upozorava na potrebu izrade programa za populaciju stariju od 40 godina, budući da Sekcija okuplja značajan broj takvih članova. I v.d. predsjednika Udruge nezaposlenih Hrvatske Mario Iveković smatra da je Vlada zaboravila na srednju generaciju nezaposlenih radnika, s dvadesetak godina staža, koja je najviše stradala u pretvorbi i privatizaciji. Pozitivnim je ocijenio mjere zapošljavanja mladih, jer je to pokušaj da se zaustavi "odljev mozgova" iz Hrvatske, no ističe da se problem visoke nezaposlenosti ne može riješiti poticanjem zapošljavanja nego razvojem gospodarstva. Vlada potiče poslodavce da zapošljavaju radnike koji rade na crno, umjesto da ih zakonski sankcionira, kaže Iveković. Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Marko Potrebica skeptičan je prema Vladinu programu, no ipak se nada da on ima realnu podlogu. Sasvim je normalno, drži Potrebica, da se program zapošljavanja prvo primjenjuje na mlade sa završenim fakultetom do 27 godina starosti, jer bi većina studenata trebala diplomirati između 22 i 24 godine. Komentirajući program "Dvojčeka", paralelnog zapošljavanja mladih u javnom sektoru na mjestima na kojima rade ljudi pred mirovinom, Potrebica je izrazio sumnju da bi se to moglo ostvariti jer je u tome sektoru previše zaposlenih. Hrvatski studentski zbor, ako ga Vlada pozove, logistički bi podupro provedbu programa preko mreže svojih udruga. Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović najavio je da će socijalni partneri preko lokalnih Gospodarsko-socijalnih vijeća, koja bi trebala biti osnovana za mjesec dana, poticati lokalne vlasti na mjere za što bolju primjenu Vladina programa na terenu. POSLODAVCI I SINDIKATI PODUPRLI VLADINE PROGRAME ZAPOŠLJAVANJA Poslodavci i četiri sindikalne središnjice poduprli su u srijedu vladine programe zapošljavanja 37 tisuća nezaposlenih, za čiju bi provedbu u idućih pet godina trebalo osigurati 1,2 milijardi kuna. Poslodavci su ocijenili pozitivnim subvencioniranje novog zapošljavanja. Sindikalci su pak zadovoljni vladinim uvjeravanjima da se poticajne mjere neće odraziti na smanjenje radničkih prava. "Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) spremna je uključiti se u provođenje programa, imajući u vidu štetne posljedice nezaposlenosti i otvorenost Hrvatske međunarodnoj konkurenciji", izjavio je nakon sastanka u Vladi predstavnik HUP-a Herman Seidl. Osobito povoljnim smatra što se programi zapošljavanja odnose na više skupina nezaposlenih - mlade obrazovane ljude, starije osobe s radnim iskustvom, branitelje i invalide. Riječ je o šest posebnih programa: "S faksa na posao", "Iz učionice u radionicu", "Učenjem do posla", "Iskustvom do profita", "Šanse i za nas", te "Posao za branitelje". Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić programe je ocijenio pozitivnim početkom rješavanja stanja na tržištu rada. "Programi neće sami po sebi riješiti ukupnu nezaposlenost, ali bi uz već postojeće mjere mogli promijeniti trendove i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta", rekao je Jurić. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović ocijenio je da su programi ambiciozni i realistični jer su razrađene mjere i osigurana sredstva za njihovu provedbu. "Definirali smo namjere s punom svijesti da se njima neće riješiti nezaposlenost", kazao je Vidović, dodajući da su programi samo "inicijalni upaljač" koji bi trebao mobilizirati i druge čimbenike. Također smatra da će, uz otvaranje 37 tisuća novih radnih mjesta, programi postići psihološke i motivirajuće efekte na cijelo društvo. Po njegovim riječima, izdvajanje 1,2 milijarde kuna namijenjenih provedbi programa ili 0,36 posto BDP-a najbolje demantira one koji tvrde da Vlada ne čini ništa na rješavanju nezaposlenosti ili tvrdnje da to i nije posao države. IVANČEVIĆ O PROGRAMU ZAPOŠLJAVANJA MLADIH, PRIORITETIMA HUP-A U 2002. Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević izjavio je u utorak da nema točnih informacija o Vladinom projektu zapošljavanja mladih, koji je pripreman bez socijalnih partnera, pa na njegovo predstavljanje gleda kao na grešku u početku djelovanja nakon potpisanog sporazuma Partnerstvo za razvoj. Taj su sporazum krajem prošle godine potpisali Vlada, poslodavci i sindikati. Vlada je preuzela veliku odgovornost u prva tri mjeseca provedbe sporazuma, kazao je Ivančević na konferenciji za novinare. Upozorio je na izostanak koordinacije Vlade i socijalnih partnera, te unutar same Vlade o pojedinim mjerama. Ako se takvi tehnički i koordinacijski problemi riješe u prva tri mjeseca, riješila bi se i većina problema u odnosima socijalnih partnera, rekao je Ivančević. Glavni ravnatelj HUP-a predstavio je i prioritete rada poslodavačke Udruge u ovoj godini, a koji proizlaze i iz potpisanog sporazuma. Među prioritetima je i izrada programa konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, pri čemu se najavljuje da bi do kraja siječnja mogle završiti sve aktivnosti za osnivanje Nacionalnog vijeća za konkurentnost, svojevsnog savjetodavnog tijela Vlade. U fokusu djelovanja HUP-a bit će i praćenje i unapređenje poduzetničke klime, pokretanje Zaklade za izvrsnost poslovanja, razvitak institucija tržišta rada, aktivnosti na projektu osnivanja poslovne škole, na mjerama aktivne politike zapošljavanja, i sl. Jedan od prioriteta je i restrukturiranje javnih poduzeća, pri čemu Ivančević ističe da će se HUP zalagati za naglašeno tržišni, poduzetnički način rješavanja problema javnih poduzeća, njihovu verifikaciju na tržištu, usporedivost cijenom i kvalitetom sa zemljama u okruženju. Potrebni su pritom i nepopularni potezi, odricanja i otpuštanja, ali bez takvih poteza nezamislivo je rješenje tih problema, kazao je. HOK PODSJEĆA NA OBVEZU PRIJAVE DUGA POREZNIM UPRAVAMA Hrvatska obrtnička komora (HOK) podsjetila je u ponedjeljak svoje članove da su do 23. siječnja ove godine dužni prijaviti Poreznoj upravi osnovu i iznos duga (glavnica i kamate) poreza, carina, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te zapošljavanje. Prema zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih dugova (Narodne novine br. 117 od 24.12.2001), do 23. siječnja ove godine dužnici (pravne i fizičke osobe) i vjerovnici (Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava, HZMO, HZZO i Hrvatski zavod za zapošljavanje) dužni su pokrenuti postupak radi rješavanja međusobnih dužničko vjerovničkih odnosa. Postupak se pokreće tako da dužnik prijavi Poreznoj upravi osnovu i iznos duga prema mjestu svog sjedišta, a fizička osoba u mjestu boravka. Ostale elemente potrebne za postizanje nagodbe dužni su podnijeti u narednih 30 dana. Nagodba se zaključuje u idućih 180 dana. Potraživanja koja se vode do 31. prosinca 1994. godine, osim ukoliko nije u tijeku postupak ovrhe ili upravni spor, vjerovnici će otpisati. To znači da obrtnici, prema Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, moraju prijaviti dug iz razdoblja od 1. siječnja 1995. do 31. prosinca 2000. godine. Dugovanja se mogu podmiriti jednokratnom uplatom uz popust (za obveze iz 2000. godine 5 posto, za obveze iz 1999. godine 15 posto, iz 1998. godine 30 posto, iz 1997. godine 40 posto, iz 1996. godine 50 posto i iz 1995. godine 60 posto), a koji ne može biti veći od iznosa kamata za neplaćeni dug. Prijebojem s potraživanjima prema korisnicima državnog proračuna i vanproračunskih fondova; ustupanjem nekretnine; reprogramiranjem potraživanja na rok od jedne do sedam godina uz mogućnost počeka; ustupanjem potraživanja iz drugih poslovnih odnosa uz prihvatljiv instrument osiguranja plaćanja. Otplata dugovanja predviđa i multilateralnu kompenzaciju. Dužnik je obvezan predložiti jedan ili više načina plaćanja svojih obveza, kao i instrumente osiguranja plaćanja (zalog na nekretninama, jamstvo banke, mjenice avalirane od banke itd.), podsjeća HOK. VELIKI INTERES NIZOZEMACA ZA HRVATSKU KAO TURISTIČKU DESTINACIJU Hrvatska turistička zajednica (HTZ) održala je u utorak u sklopu turističkog sajma "Vakantiebeurs 2002" u nizozemskom gradu Utrecht-u konferenciju za novinare na kojoj su predstavljene posebnosti hrvatske turističke ponude. Direktor HTZ-a Niko Bulić izjavio je kako je primjetan znatan interes Nizozemaca za Hrvatsku kao turističku destinaciju, o čemu svjedoči i prisustvo 30 uglednih nizozemskih turističkih novinara na konferenciji. U zadnje dvije godine, kazao je Bulić, ostvareni su značajni pomaci na tržištu Nizozemske. Lani je u Hrvatskoj boravilo 125 tisuća nizozemskih gostiju, dok se u ovoj godini očekuje 140 do 150 tisuća Nizozemaca.