ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Krajem siječnja Ministarstvo zdravstva trebalo bi donijeti Pravilnik o radu zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena kojim bi se liječnicima u državnim bolnicama omogućilo da nakon radnog vremena
dodatno pružaju privatne zdravstvene usluge.
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Krajem siječnja Ministarstvo
zdravstva trebalo bi donijeti Pravilnik o radu zdravstvenih
djelatnika izvan punog radnog vremena kojim bi se liječnicima u
državnim bolnicama omogućilo da nakon radnog vremena dodatno
pružaju privatne zdravstvene usluge.#L#
Od 1. siječnja stupila je na snagu odredba Zakona o zdravstvenoj
zaštiti po kojoj se liječnici sa statusom profesora moraju odlučiti
hoće li raditi u javnim zdravstvenim ustanovama ili privatnim
ordinacijama. Ostalim državnim liječnicima zabranjen je rad u
privatnoj praksi još od početka 2001. godine.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 130 liječnika profesora rade u
bolnicama, a istovremeno vode privatnu praksu. Nakon što ovih dana
dobiju dopis od Ministarstva zdravstva, oni moraju odlučiti hoće li
zatvoriti privatne ordinacije.
Onima koji ostaju u državnim bolnicama pružena je mogućnost
dodatnog privatnog rada, što bi trebalo regulirati novim
Pravilnikom.
Pacijenti bi njihove usluge plaćali po cijenama koje odredi
Hrvatska liječnička komora (HLK), dok bi bolnice dobivale određeni
postotak zbog korištenja opreme i prostora.
Po prijedlogu HLK-a, naknada liječnika specijalista za pregled
iznosila bi 50 posto cijene pregleda, naknada za instrumentalnu
pretragu 30 posto cijene pregleda, a naknada za operaciju 20 posto
ukupne cijene operativnog zahvata.
Preduvjet za obavljanje dopunskog rada bio bi da liječnik u okviru
svojega redovnog radnog vremena ostvari 10 posto veći učinak od
predviđenog.
Zamjenik predsjednika Hrvatske liječničke komore Josip Jelić
izjavio je Hini da i privatnicima treba omogućiti unajmljivanje
prostora za rad u bolnicama, što bi također trebalo regulirati
Pravilnikom.
Privatnim ginekolozima trebalo bi, primjerice, omogućiti da
sklapanjem ugovora s bolnicom unajme bolničke rađaonice, kazao je
Jelić.
Upozorio je da zbog privatnog rada u bolnicama ne smiju biti
oštećeni osiguranici koji nemaju novaca za plaćanje zdravstvenih
usluga.
U HLK, naime, postoji bojazan da bi zbog plaćanja privatnog
dodatnog rada moglo doći do "probijanja" liste čekanja na bolničke
usluge. HLK upozorava da nije osigurana javnost i transparentnost
lista niti su određeni prostori, oprema i kreveti koji bi se
koristili za dopunski rad.
(Hina) mp md