ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Na samom kraju godine Vlada, poslodavci i sindikati potpisali su socijalni sporazum pod nazivom "Partnerstvo za razvoj" kojim su definirani temeljni ciljevi gospodarsko-socijalnog razvoja Hrvatske u iduće
tri godine.
ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Na samom kraju godine Vlada,
poslodavci i sindikati potpisali su socijalni sporazum pod nazivom
"Partnerstvo za razvoj" kojim su definirani temeljni ciljevi
gospodarsko-socijalnog razvoja Hrvatske u iduće tri godine.#L#
Sporazum je prihvatilo četiri od pet sindikalnih središnjica, dok
ga nisu htjeli potpisati Nezavisni hrvatski sindikati, jer
smatraju da je "previše uopćen".
Time su završeni pregovori o socijalnom paktu koji su počeli još u
veljači prošle godine. Sindikati, pogotovo javnih i državnih
službi, lani ga nisu prihvatili zbog nezadovoljstva Vladinom
politikom plaća.
Sada je većina sindikata ipak prihvatila socijalni mir, nakon što
je tijekom godine organiziran niz štrajkova, ponajviše u javnim i
državnim poduzećima, zbog raskinutih kolektivnih ugovora i
najavljenog restrukturiranja.
Sindikati javnog i državnog sektora podigli su na tisuće
pojedinačnih tužbi protiv države kako bi utjerali potraživanja
zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora.
Hrvatski sabor u veljači je usvojio izmjene Zakona o radu, kojima se
radni tjedan skraćuje sa 42 na 40 sati, a naziv zaposlenik mijenja u
radnik.
Iz Vladinih krugova od ljeta su najavljivane nove izmjene Zakona o
radu, kojima bi se osigurala veća fleksibilnost radnih odnosa. No,
budući da se predviđalo skraćivanje otkaznih rokova i smanjenje
otpremnina, sindikati su se tome žestoko usprotivili.
Vlada je u travnju usvojila uredbe o koeficijentima u državnim i
javnim službama, a u lipnju osnovicu za plaće u državnoj upravi i
javnim službama od 4.232 kune, što je sedam posto manje nego dotad.
Zbog pada plaća uzrokovanih uredbom i smanjenjem osnovice, u lipnju
je na Jelačićevu trgu u Zagrebu prosvjedovalo nekoliko tisuća
javnih službenika.
Vlada i sindikati javnih i državnih službi počeli su u listopadu
pregovore o Temeljnim kolektivnim ugovorima za javne i državne
službe, koji su potpisani nakon dvomjesečnih pregovora. Ugovorima
je zajamčena ista razina plaća u 2002. godini.
U prosincu je otvoren Vladin Ured za socijalno partnerstvo, na čelu
s Vitomirom Begovićem, koji je zadužen za vođenje i koordiniranje
socijalnog dijaloga od lokalne do nacionalne razine.
Početkom godine počeo se primjenjivati Zakon o povećanju mirovina
radi usklađivanja mirovina s rastom plaća. Pravo na povećanje
mirovine od 0,5 do 20 posto ostvarilo je oko 811.000 umirovljenika,
ali stvarno povećanje osjetilo je njih oko 600.000.
U ožujku su imenovani čelni ljudi Agencije za nadzor mirovinskih
fondova i osiguranja i Središnjeg registra osiguranika, čime su
ubrzane pripreme za službeni početak mirovinske reforme od 1.
siječnja 2002. godine.
Uvođenjem drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja pokrenut će
se gospodarski razvoj i osigurati veće mirovine u budućnosti,
tvrdio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović.
U socijalnoj politici najavljena je decentralizacija sustava
socijalne skrbi kojim će centri socijalne skrbi i domovi
umirovljenika prijeći u nadležnost lokalne samouprave. Provedba
pune decentralizacije očekuje se do 2003. godine.
Vlada je u rujnu prihvatila paket socijalnih zakona kojim se ukida
porodni dopust do treće godine života djeteta za blizance, treće i
svako iduće dijete, te uvodi dobna granica i imovinski cenzus za
ostvarivanje prava na dječji dohodak.
Osim toga, smanjene su povlaštene mirovine i minimum za isplatu
naknade plaća za vrijeme bolovanja.
U okviru reforme zdravstva Hrvatski sabor u rujnu je prihvatio novi
Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je određen osnovni paket
zdravstvenih usluga. U 2002. osiguranici će plaćati 15, 25, 50, 75 i
80 posto cijene za pojedine zdravstvene usluge.
Zakonom se uvodi i dodatno zdravstveno osiguranje kojim će
osiguranici moći plaćati razliku troškova od osnovnog paketa
definiranog zakonom.
Zdravstvo su obilježile i dvije afere.
U KB "Dubrava" i KB "Sestre milosrdnice" u siječnju je otkriven
lažni liječnik Siniša Filipović koji je u tim bolnicama volontirao
bez provjere dokumentacije o stručnoj smjeni. Taj slučaj potaknuo
je provjeru svih stručnih sprema u zdravstvu.
U listopadu su 23 pacijenta umrla na dijalizi zbog grešaka na
filterima američke kompanije "Baxter". Nakon toga smijenjena je
ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina, a novi ministar
Andro Vlahušić najavio je mogućnost Vladine tužbe protiv
"Baxtera".
U listopadu Hrvatsku je zahvatio strah od mogućih terorističkih
napada sporama antraksa, no radilo se o lažnoj uzbuni - niti u
jednoj sumnjivoj pošiljki nisu pronađene spore antraksa.
(Hina) mp/mvr md