ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - ZAGREB - Najčuvanija hrvatska književna tajna, 20 godina zapečaćena rukopisna ostavština Miroslava Krleže, jutros je otvorena za javnost. Na 20. godišnjicu Krležine smrti u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici otvoreno je 14 sanduka i jedna manja kutija u kojoj su među ostalim pronađeni rukopisi Zastava, Banketa u blitvi, dnevnici, Balada Petrice Kerempuha, Krležine leksikografske marginalije. Među ostavštinom je Krležina korespodencija, politička esejistika, primjerice rasprava o hrvatskom nacionalnom pitanju iz 1922., afera Jelačić, spisi o Stjepanu Radiću, o pariškoj izložbi i drugo.ZAGREB - Od 1. siječnja počinje primjena odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojoj će se liječnici sa statusom profesora morati odlučiti hoće li raditi u javnim zdravstvenim ustanovama ili privatnim ordinacijama. Prije godinu dana Hrvatski sabor odlučio da se državnim liječnicima zabrani rad u privatnoj praksi zbog nelojalne konkurencije i odvođenja pacijenata iz bolnica u privatne ordinacije. Državnim liječnicima zabranjen je rad u privatnoj praksi još od 1. siječnja 2001. godine, dok je liječnicima sa statusom profesora ostavljena godina dana, koja upravo istječe, da se odluče hoće li raditi u državnoj ustanovi ili
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) -
ZAGREB - Najčuvanija hrvatska književna tajna, 20 godina
zapečaćena rukopisna ostavština Miroslava Krleže, jutros je
otvorena za javnost. Na 20. godišnjicu Krležine smrti u Nacionalnoj
i sveučilišnoj knjižnici otvoreno je 14 sanduka i jedna manja
kutija u kojoj su među ostalim pronađeni rukopisi Zastava, Banketa
u blitvi, dnevnici, Balada Petrice Kerempuha, Krležine
leksikografske marginalije. Među ostavštinom je Krležina
korespodencija, politička esejistika, primjerice rasprava o
hrvatskom nacionalnom pitanju iz 1922., afera Jelačić, spisi o
Stjepanu Radiću, o pariškoj izložbi i drugo.
ZAGREB - Od 1. siječnja počinje primjena odredbe Zakona o
zdravstvenoj zaštiti po kojoj će se liječnici sa statusom profesora
morati odlučiti hoće li raditi u javnim zdravstvenim ustanovama ili
privatnim ordinacijama. Prije godinu dana Hrvatski sabor odlučio
da se državnim liječnicima zabrani rad u privatnoj praksi zbog
nelojalne konkurencije i odvođenja pacijenata iz bolnica u
privatne ordinacije. Državnim liječnicima zabranjen je rad u
privatnoj praksi još od 1. siječnja 2001. godine, dok je
liječnicima sa statusom profesora ostavljena godina dana, koja
upravo istječe, da se odluče hoće li raditi u državnoj ustanovi ili
privatnoj praksi. Po riječima ministra zdravstva Andre Vlahušića,
to znači da će se nakon Nove godine oko 120 liječnika profesora koji
rade u bolnicama, a istovremeno vode privatnu praksu, morati
odlučiti hoće li zatvoriti privatne ordinacije. Ministar zdravstva
najavio je kao moguće rješenje za liječnike koji ostanu u bolnici
dopunski rad u bolničkim ambulantama nakon radnog vremena, subotom
i nedjeljom.
ZAGREB - Od 1. siječnja počinje izdvajanje pet posto bruto plaće za
drugi stup mirovinskog osiguranja, te se, uz sustav obveznog
mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti,
uvodi i mirovinsko osiguranje na načelu individualne
kapitalizirane štednje. Prva tri mjeseca 2002. uplate u drugi stup
ići će na prijelazni račun Hrvatske narodne banke, nakon čega će
sredstva biti proslijeđena na osobne račune osiguranika u obvezne
mirovinske fondove. U drugi stup mirovinskog osiguranja ulaze svi
građani koji će 1. siječnja biti mlađi od 40 godina, te oni između 40
i 50 godina koji odluče ući u novi sustav osiguranja. Oni će u prvi
stup uplaćivati 14,5 posto plaće, a u drugi stup pet posto. Za
građane starije od 50 godina ništa se ne mijenja pa će oni i dalje
izdvajati 19,5 posto bruto plaće u prvi stup. Svi mlađi od 40 godina
moraju se do 31. ožujka prijaviti u neki od obveznih mirovinskih
fondova, a oni između 40 i 50 godina imaju vremena do 30. lipnja.
(Hina) gk gk