ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Znanstveni skup "In memoriam Vladimir Prelog 1906.- 1998." održan je danas u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na četvrtu obljetnicu smrti toga Nobelovca, počasnoga člana
HAZU i jednoga od najvećih hrvatskih znanstvenika.
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Znanstveni skup "In memoriam Vladimir
Prelog 1906.- 1998." održan je danas u Preporodnoj dvorani Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na četvrtu obljetnicu smrti
toga Nobelovca, počasnoga člana HAZU i jednoga od najvećih
hrvatskih znanstvenika.#L#
Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan u pozdravnome slovu istaknuo
je da nema dvojbe da je Vladimir Prelog jedan od najvećih hrvatskih
znanstvenika. Podsjetio je da je Prelog 1952. izabran za dopisnoga
člana Akademije, a 1986. za počasnoga člana. Tim izborom, rekao je
Padovan, Vladimiru Prelogu pripala je izuzetna čast i priznanje
koje se daje samo rijetkim pojedincima osobito zaslužnim za razvoj
i napredak znanosti ili umjetnosti.
Akademik Padovan je dodao da se "usuđuje istaknuti da je HAZU
ponosna da je od tri Hrvata nosioca Nobelove nagrade u domovini ipak
uspjela sahraniti jednoga od njih - Vladimira Preloga". Urna s
posmrtnim ostatcima Vladimira Preloga svečano je prenesena 27.
rujna prošle godine iz Zuericha u Akademijinu grobnicu na
zagrebačkome groblju Mirogoju.
Skup su organizirali HAZU i Sveučilište u Zagrebu u suradnji s
Ministarstvom znanosti i tehnologije, Fakultetom kemijskoga
inženjerstva i tehnologije zagrebačkoga Sveučilišta, Hrvatskim
kemijskim društvom i zagrebačkom tvrtkom "Pliva".
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren podsjetio je da je
Vladimir Prelog bio i počasni doktor zagrebačkoga Sveučilišta od
1952. Jeren je ustvrdio da je tomu događaju od pred pola stoljeća i
današnjemu skupu zajedničko nezanimanje predstavnika nadležnih
institucija.
Za pomoćnika ministra znanosti i tehnologije Miroslava Čavleka
znanstevni skup je bio i prilika za poziv znanstvenicima i
istraživačima da aktivno sudjeluju u ostvarivanju programa
tehnologijskoga razvitak Hrvatske koji je prihvaćen u travnju
prošle godine.
Vladimir Prelog pokazao je kako može biti uspješna suradnja
znanstvenih i gospodarskih ustanova, istaknula je prodekanica
zagrebačkoga Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Ema
Stupnišek-Lisac. Na tome je fakultetu Prelog radio od 1934. do
1941. i stvorio temelje u svijetu poznate Prelogove škole organske
kemije, dodala je Stupnišek-Lisac.
Prelogov pionirski prinos suradnji hrvatskih znanstvenih i
gospodarskih ustanova potvrdio je i Krešimir Kovačević iz Plive,
rekavši da je Vladimir Prelog iskazivao veliko gostoprimstvo i
spremnost da svoje veliko znanje prenese na hrvatske kemičare
kojima je velikodušno pomagao u znanstvenome radu i usavršavanju.
Za predsjednicu Hrvatskoga kemijskog društva Mirjanu Eckert-
Maksić današnji je skup svojevrstni hommage Prelogu koji je,
istaknula je, bitno pridonio i razvoju toga društva.
U znanstveno-stručnome dijelu skupa o dijelu Prelogova
znanstvenoga rada svjedočili su njegovi suradnici i učenici, među
kojima i Prelogov prvi doktorand u Zagrebu akademik Dionis Sunko te
Miljenko Dumić, jedan od posljednjih postdoktoranada toga
znanstvenika svjetskoga ugleda u Zuerichu.
Vladimir Prelog rođen je 23. srpnja 1906. u Sarajevu. Gimnaziju je
pohađao u Zagrebu i Osijeku, a diplomu inženjera kemije stekao je
1928. na Tehničkoj visokoj školi u Pragu gdje je 1929. i
doktorirao.
Na poziv Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prelog je 1935.
prihvatio ponuđeno mjesto docenta za organsku kemiju i preuzima
vodstvo Zavoda za organsku kemiju. U Zagrebu je Prelog okupio
nekoliko mladih znanstvenika i studenata s kojima je, potpomognut
sredstvima tvornice farmaceutskih proizvoda "Kaštel" (danas
"Pliva") istraživanja kemije kinina i srodnih spojeva.
Zagreb je Prelog napustio 1941. od kada je radio na Visokoj
tehničkoj školi u Zuerichu u laboratorijima drugoga velikana
hrvatske i svjetske znanosti Lavoslava Ružičke. Nakon odlaska
Ružičke u mirovinu 1957. Prelog je preuzeo vođenje laboratorija za
organsku kemiju.
Za zasluge na području prirodnih spojeva i stereokemije Vladimir
Prelog je, zajedno s britanskim istraživačem J.W. Comfortom, 1975.
dobio Nobelovu nagradu za kemiju.
Vladimir Prelog umro je u svome domu u Zuerichu 7. siječnja 1998. Na
inicijativu HAZU posmrtni ostatci Vladimira Preloga prenijeti su u
Zagreb i pokopani u grobnici Akademije.
(Hina) ip az