FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HAZU: ZNANSTVENI SKUP U SJEĆANJE NA VLADIMIRA PRELOGA

ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Znanstveni skup "In memoriam Vladimir Prelog 1906.- 1998." održan je danas u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na četvrtu obljetnicu smrti toga Nobelovca, počasnoga člana HAZU i jednoga od najvećih hrvatskih znanstvenika.
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Znanstveni skup "In memoriam Vladimir Prelog 1906.- 1998." održan je danas u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na četvrtu obljetnicu smrti toga Nobelovca, počasnoga člana HAZU i jednoga od najvećih hrvatskih znanstvenika.#L# Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan u pozdravnome slovu istaknuo je da nema dvojbe da je Vladimir Prelog jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika. Podsjetio je da je Prelog 1952. izabran za dopisnoga člana Akademije, a 1986. za počasnoga člana. Tim izborom, rekao je Padovan, Vladimiru Prelogu pripala je izuzetna čast i priznanje koje se daje samo rijetkim pojedincima osobito zaslužnim za razvoj i napredak znanosti ili umjetnosti. Akademik Padovan je dodao da se "usuđuje istaknuti da je HAZU ponosna da je od tri Hrvata nosioca Nobelove nagrade u domovini ipak uspjela sahraniti jednoga od njih - Vladimira Preloga". Urna s posmrtnim ostatcima Vladimira Preloga svečano je prenesena 27. rujna prošle godine iz Zuericha u Akademijinu grobnicu na zagrebačkome groblju Mirogoju. Skup su organizirali HAZU i Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom znanosti i tehnologije, Fakultetom kemijskoga inženjerstva i tehnologije zagrebačkoga Sveučilišta, Hrvatskim kemijskim društvom i zagrebačkom tvrtkom "Pliva". Rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren podsjetio je da je Vladimir Prelog bio i počasni doktor zagrebačkoga Sveučilišta od 1952. Jeren je ustvrdio da je tomu događaju od pred pola stoljeća i današnjemu skupu zajedničko nezanimanje predstavnika nadležnih institucija. Za pomoćnika ministra znanosti i tehnologije Miroslava Čavleka znanstevni skup je bio i prilika za poziv znanstvenicima i istraživačima da aktivno sudjeluju u ostvarivanju programa tehnologijskoga razvitak Hrvatske koji je prihvaćen u travnju prošle godine. Vladimir Prelog pokazao je kako može biti uspješna suradnja znanstvenih i gospodarskih ustanova, istaknula je prodekanica zagrebačkoga Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Ema Stupnišek-Lisac. Na tome je fakultetu Prelog radio od 1934. do 1941. i stvorio temelje u svijetu poznate Prelogove škole organske kemije, dodala je Stupnišek-Lisac. Prelogov pionirski prinos suradnji hrvatskih znanstvenih i gospodarskih ustanova potvrdio je i Krešimir Kovačević iz Plive, rekavši da je Vladimir Prelog iskazivao veliko gostoprimstvo i spremnost da svoje veliko znanje prenese na hrvatske kemičare kojima je velikodušno pomagao u znanstvenome radu i usavršavanju. Za predsjednicu Hrvatskoga kemijskog društva Mirjanu Eckert- Maksić današnji je skup svojevrstni hommage Prelogu koji je, istaknula je, bitno pridonio i razvoju toga društva. U znanstveno-stručnome dijelu skupa o dijelu Prelogova znanstvenoga rada svjedočili su njegovi suradnici i učenici, među kojima i Prelogov prvi doktorand u Zagrebu akademik Dionis Sunko te Miljenko Dumić, jedan od posljednjih postdoktoranada toga znanstvenika svjetskoga ugleda u Zuerichu. Vladimir Prelog rođen je 23. srpnja 1906. u Sarajevu. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Osijeku, a diplomu inženjera kemije stekao je 1928. na Tehničkoj visokoj školi u Pragu gdje je 1929. i doktorirao. Na poziv Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prelog je 1935. prihvatio ponuđeno mjesto docenta za organsku kemiju i preuzima vodstvo Zavoda za organsku kemiju. U Zagrebu je Prelog okupio nekoliko mladih znanstvenika i studenata s kojima je, potpomognut sredstvima tvornice farmaceutskih proizvoda "Kaštel" (danas "Pliva") istraživanja kemije kinina i srodnih spojeva. Zagreb je Prelog napustio 1941. od kada je radio na Visokoj tehničkoj školi u Zuerichu u laboratorijima drugoga velikana hrvatske i svjetske znanosti Lavoslava Ružičke. Nakon odlaska Ružičke u mirovinu 1957. Prelog je preuzeo vođenje laboratorija za organsku kemiju. Za zasluge na području prirodnih spojeva i stereokemije Vladimir Prelog je, zajedno s britanskim istraživačem J.W. Comfortom, 1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Vladimir Prelog umro je u svome domu u Zuerichu 7. siječnja 1998. Na inicijativu HAZU posmrtni ostatci Vladimira Preloga prenijeti su u Zagreb i pokopani u grobnici Akademije. (Hina) ip az

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙