ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Izbori za nove članove jedna je od najvažnijih zadaća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u 2002. jer je Akademija snažna onoliko koliko i njezino članstvo, istaknuo je danas glavni tajnik
HAZU akademik Andrija Kaštelan.
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Izbori za nove članove jedna je od
najvažnijih zadaća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)
u 2002. jer je Akademija snažna onoliko koliko i njezino članstvo,
istaknuo je danas glavni tajnik HAZU akademik Andrija
Kaštelan.#L#
U palači Akademije u Zagrebu održana je redovita skupština HAZU na
kojoj je i prihvaćeno iscrpno izvješće koje je o planovima te
stožerne nacionalne znanstvene i umjetničke ustanove za iduću
godinu podnio njezin glavni tajnik.
Akademik Kaštelan rekao je da će se na izbornoj skupštini 16.
svibnja 2002. izabrati do osam novih redovitih članova, do deset
dopisnih članova, do 15 članova suradnika i do 14 članova suradnika
koji podliježu reizboru. Dodao je da su nominacije za nove članove u
tijeku te da će trajati do 16. siječnja 2002.
I akademik Vladimir Paar suglasan je da su izbori ključno pitanje za
Akademiju u 2002. ali ga je u raspravi o izvješću zanimalo ima li
prijedloga o osvježenju samoga izbornog postupka.
Jer, smatra Paar, činjenica da se izbori održavaju u uskome krugu
spriječila je, primjerice, i izbor za akademika Tina Ujevića ili
čak i dvostruke dobitnice Nobelove nagrade Marie Curie za člana
Francuske akademije znanosti.
Po njegovim riječima, zato bi se izbori trebali održati kada je
prisutno najmanje 40 osoba koje imaju pravo glasa, a što je, dodao
je, u skladu s američkim standardima.
Akademik je Kaštelan odgovorio da je jedina novina koju je, s tim u
vezi, bilo moguće prihvatiti, a da to ne zahtijeva promjene Zakona i
Statuta HAZU, da se između postupka kandidature i nominacije održi
redovita sjednica HAZU na kojoj će se razgovarati s kandidatima.
Podsjetio je da je taj prijedlog uputio Razred za matematičke,
fizičke i kemijske znanosti Akademije.
Glavni tajnik HAZU posebice je istaknuo da je Akademija u Državnome
proračunu za 2002. prvi put dobila samostalni razdjel, tj. da će
biti potpuno samostalno financirana izravno iz Državne riznice, a
ne, kao do sada, preko Ministarstva znanosti i tehnologije.
Kaštelan je izvijestio da je iz Državnoga proračuna za Akademiju
odobreno preko 49 milijuna kuna. Od toga će se iznosa, primjerice,
za plaće zaposlenika izdvojiti oko 16 milijuna kuna, za redovite
mjesečne nagrade akademika preko 13 i pol milijuna kuna, a za
Zakladu HAZU preko dva milijuna i 700.000 kuna te za kapitalni
izdavački projekt "Hrvatska i Europa" preko milijun i 700.000
kuna.
Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan posebice je zahvalio tajniku
HAZU Slobodanu Kašteli za napor koji je Uprava Akademije uložila da
se razriješe neka pitanje u vezi mirovina akademika.
S tim u vezi, tajnik Kaštela je pak istaknuo zauzimanje saborskih
zastupnika akademika Vlatka Pavletića i Ive Šlausa da se mirovine
akademika koje spadaju u skupinu od 200.000 korisnika povlaštenih
mirovina u Hrvatskoj, izuzmu od smanjenja kada se koncem godine
korisnicima povlaštenih mirovina one smanjene od osam do 20 posto.
Kaštela je izvijestio da je Vladi upućen i prijedlog izmjena Zakona
o HAZU kojima bi se omogućilo da akademici primaju mjesečni dodatak
na mirovinu od 3300 kuna. Dodao je da je prijedlog podržao ministar
rada i socijalne skrbi Davorko Vidović pa bi se, ako Vlada to
prihvati, izmjene Zakona o HAZU trebale naći po hitnom postupku u
saborskoj proceduri. Ako Sabor te izmjene prihvati to bi značilo,
rekao je Kaštela, da bi akademici mogli dodatak na mirovinu primati
već od 1. siječnja 2002.
(Hina) ip mc