2001.- VAŽNI DOGAĐAJI ZA VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST

ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Pristup Republike Hrvatske Bolonjskoj deklaraciji - procesu harmonizacije visokoga školstva u Europi - te obilježavanje pet desetljeća rada Instituta "Ruđer Bošković" posebno su važni događaji za visoko školstvo i znanost u 2001. u Hrvatskoj.#L# Potpisom na Bolonjsku deklaraciju na ministarskoj konferenciji u Pragu 18. svibnja 2001. Hrvatska se obvezala i izrazila spremnost da će sudjelovati u usklađivanju visokoga školstva u Europi. Bolonjska deklaracija zajednički je dokument koji je 29 europskih ministara potpisalo 19. lipnja 1999. Tom se deklaracijom do 2010. želi postići da europsko visoko školstvo bude sustav prepoznatljivih i usporedivih akademskih stupnjeva što će se i ostvariti uvođenjem europskoga sustava prijenosa bodova (ECTS) kao prikladna sredstva za promicanje razmjene studenata i nastavnika. Najveća i najbolja znanstvena ustanova u Hrvatskoj - Institut "Ruđer Bošković" (IRB) - proslavio je 50. obljetnicu s odlukom da taj institut postane i čvorna, čvrsta točka u europskoj mreži instituta. Na IRB-u do sada je postignuto više od 700 doktorata, 850 magisterija i više od 800 diplomskih radova, a zalog za budućnost su 160 mladih istraživača kojima bi trebalo omogućiti nastavak znanstvene karijere u Hrvatskoj. Potkraj ove godine na čelo te znanstvene ustanove, na temelju međunarodnoga natječaja, izabran je ugledni znanstvenik svjetskoga glasa, a hrvatskoga podrijetla, Stjepan Marčelja. Godina na izmaku za akademsku je zajednicu obilježena i izborom uglednoga katoličkog teologa i profesora na Katoličkome bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu Tomislava Ivančića za novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu. Ali i prije no što je trebao stupiti na tu dužnost u veljači 2002. novoizabrani rektor podnio je neopozivu ostavku. U pismu što ga je sredinom prosinca uputio Senatu zagrebačkoga Sveučilišta Tomislav Ivančić navodi da zahtjev za razrješenjem podnosi iz zdravstvenih razloga. I dok je dio javnosti kritički dočekao izbor teologa na čelno mjesto najvećega hrvatskog sveučilišta, a u javnosti se nagađalo i o možebitnim drugim razlozima za ostavku, Ivančić je u pismu istaknuo da "unatoč kritičkim reakcijama istraživanja pokazuju da je izbor teologa i profesora KBF-a na službu rektora civilizacijski pomak, potvrda trajnih sveučilišnih tradicija i doseg europskih standarda". Za akademsku zajednicu važan događaj bio je i osnivanje Humanističkih studija na Sveučilištu u Splitu koji su svečano otvoreni 3. listopada, i na koje se upisalo 130 studenata koji će studirati hrvatski, engleski i talijanski jezik. Razvoj znanosti strateški je važan za Hrvatsku - često ističu hrvatski političari. Velik prinos tomu sigurno bi dali i centri izvrsnosti koji bi znanosti u Hrvatskoj jamčio i europsku i svjetsku konkurentnost. Na tom tragu je i poticaj poznatoga znanstvenika hrvatskoga podrijetla Miroslava Radmana o izgradnji Međunarodnoga centra za molekularna istraživanja u Splitu. Radi poticanja razvoja znanosti Hrvatski je sabor potkraj godine osnovao Nacionalnu zakladu za znanost. Iako naizgled više protokolarna, a i u medijskoj sjeni, prošla je svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu britanskoj filozofkinji i publicistici međunarodnoga ugleda Kathleen Vaughan Wilkes te dugogodišnjoj voditeljici poslijediplomskoga tečaja "Philosophy and Science" (Filozofija i znanost". Toj uglednoj znanstvenici počasni je doktorat dodijeljen za izniman znanstveni opus i nesebičnu potporu Hrvatskoj u ostvarivanju neovisnosti i obrani od srpske i crnogorske agresije te za velik prinos hrvatskoj akademskoj zajednici. A za dugogodišnji prinos predstavljanju hrvatske književne baštine i proučavanju hrvatskoga jezika u svijetu ugledna njemačka slavistica Elisabeth von Erdmann-Pandžić dobila je Godišnju nagradu INA-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2000. (Hina) ip mc