ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Hrvatska je nedavno potpisala međunarodnu Konvenciju o kibernetičkom kriminalitetu, a ako je želi ispoštovati, u kazneni će zakon morati uvesti najmanje devet novih kaznenih djela iz područja računalnog
kriminala.
ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Hrvatska je nedavno potpisala
međunarodnu Konvenciju o kibernetičkom kriminalitetu, a ako je
želi ispoštovati, u kazneni će zakon morati uvesti najmanje devet
novih kaznenih djela iz područja računalnog kriminala.#L#
Hrvatska je, zajedno s još 29 drugih zemalja, Konvenciju potpisala
krajem studenoga u Budimpešti na međunarodnoj Konferenciji o
kompjuterskom kriminalitetu.
Obveze koje su tim potpisom preuzete odnose se na izmjenu Kaznenog
zakona u koji je potrebno uvesti nova kaznena djela: nezakoniti
pristup, nezakonito presretanje, ometanje podataka, ometanje
sustava, zloporaba naprava, kompjutersko krivotvorenje,
kompjutersku prijevaru, djela vezana uz dječju pornografiju i
autorska prava u slučajevima kada se računala i Internet koriste za
zločin, te djela koja uključuju pokušaj, pomaganje i poticanje na
navedena kaznena djela.
Problematiku računalnog kriminaliteta u sadašnjem Kaznenom zakonu
regulira, i to dosta široko, samo jedna odredba (članak 223.), isto
kao i problematiku neovlaštenog prikupljanja i snimanja podataka
(članak 131.).
Želi li se policiji omogućiti zakonito prikupljanje dokaza o
računalnom kriminalu, u MUP-u smatraju da bi, uz izmjene Kaznenog
zakona, trebalo izmijeniti zakone o kaznenom postupku (ZKP) i
telekomunikacijama.
Tako bi, kažu u MUP-u, zakonodavac u ZKP-u trebao definirati
ovlaštenja i načine prikupljanja i snimanja podataka o tim
zločinima od pravnih osoba koja omogućavaju pristup Internetu,
odnosno "Internet providera", kao i rješenja za presretanje
komunikacije putem računala.
Konvencija zahtijeva da nova zakonska rješenja ne ugrožavaju
temeljna ljudska prava, pa bi ona trebala precizno definirati
načine i tijek pretrage računala, kao i načine oduzimanja podataka
pohranjenih na računalu, te mjere hitne zaštite tih podataka radi
sprječavanja njihovog mijenjanja ili uništavanja.
U kazneno zakonodavstvo trebalo bi uvesti i odredbe koje uređuju
pitanje izručenja počinitelja računalnih zločina, ako je za njih
predviđena zatvorska kazna veća od godinu dana, i odrediti postupak
za uzajamnu pomoć kod međunarodnih istraga.
Prvi hrvatski "cyber" policajac, kriminalistički službenik u MUP-u
Ognjen Haramina smatra da bi te izmjene zakonodavstva, među
ostalim, omogućile učinkovitiju borbu protiv pedofilije na
Internetu, ali i presretanje poruka kupaca ilegalnog oružja,
sprječavanje terorizma i drugih zločina, budući se počinitelji tih
kaznenih djela služe Internetom za međusobnu komunikaciju.
Po njegovom mišljenju, puno toga ovisit će o izmjenama ZKP-a,
odnosno hoće li se policiji omogućiti da mjere tajnog snimanja,
prisluškivanja i simuliranog otkupa iz članka 180. primjenjuje i
kod prikupljanja dokaza za računalne zločine. Prema sadašnjem
zakonu hrvatska policija na taj način ne može prikupljati dokaze za
ta djela.
"Cilj Konvencije nije da se nadziru sve komunikacije, već samo one o
mogućim računalnim zločinima, i to tek ako to prethodno odobri
nadležni sud", kazao je Haramina za Hinu.
Haramina ističe da rad policije na rješavanju računalnog kriminala
otežava i to što je teže otkriti identitet počinitelja jer se služe
nadimcima, e-mail adresama koje se otvaraju na lažna imena i
prepaid mobilnim telefonima.
Smatra da bi izmjenama Zakona o telekomunikacijama trebalo
omogućiti rješenja koja će pravosudnim tijelima, uz nalog
nadležnog suda, omogućiti presretanje komunikacija i otkrivanje
tko su korisnici pojedinih Internet adresa.
Neovisno od Konvencije, u MUP-u planiraju ustrojiti Odsjek za
kompjuterski kriminalitet i zaštitu intelektualnog vlasništva
koji bi bio unutar Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta
i korupcije. On bi se bavio računalnim zločinima nabrojanim u
Konvenciji, a u tijeku je osiguravanje potrebne opreme, kazao je
Haramina. Dodao je da su u tijeku dogovori s donatorima, među kojima
i američkom Vladom, oko nabavke najsofisticiranije opreme jer
postoji obostrani interes za suzbijanje kompjuterskog kriminala.
Poštivanje preuzetih obveza iz Konvencije trebalo bi početi u
ožujku ove godine, a Haramina nije želio prognozirati koliko će
Hrvatskoj trebati da Konvenciju primjeni u stvarnosti. Smatra da bi
to pitanje trebalo postaviti Ministarstvu pravosuđa, a potom i
Ministarstvu pomorstva prometa i veza, koji bi trebali predložiti
izmjene zakona.
Haramina je mišljenja da su te izmjene previše važne da bi ih se
donosilo u hitnom postupku, što bi, kazao je, moglo ići na uštrb
kvalitete zakonskih rješenja.
Pojasnio je da će njihov utjecaj u budućnosti biti puno veći nego
što to izgleda iz današnje perspektive jer će ta rješenja utjecati
na sve koji pristupaju mrežama i njima se svakodnevno koriste.
(Hina) nz so