VLASNICIMA MINIRANIH KUĆA HRVATSKA ĆE MOŽDA MORATI NADOKNADITI ŠTETU

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Hrvatska bi morala hitno vratiti zakonske odredbe po kojima je država dužna nadoknaditi štetu nastalu terorističkim djelovanjem, inače će na to biti prisiljena kada sud u Strasbourgu uskoro donese prvu takvu presudu u korist hrvatskih građana, upozorava Vladina dužnosnica.#L# Europski sud za ljudska prava nedavno je donio odluku o dopuštenosti tužbe (faza kojom se omogućava donošenje presude) obitelji K. protiv Hrvatske, zbog dugotrajnosti sudskog postupka i izostanka sudske zaštite u postupku za naknadu štete. "Donošenje presude (u korist obitelji K.) Hrvatska bi mogla izbjeći jedino ako vrati zakonske odredbe koje je bivša vlast suspendirala iz pravnog poretka", upozorava pomoćnica ministrice pravosuđa Lidija Lukina Karajković, koja je u postupku zastupala RH. "Ne učini li to, bit će obvezna u roku šest mjeseci od presude uskladiti pravne propise s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i zajamčiti građanima naknadu štete u slučaju terorističkog djelovanja", rekla je Hini. Na područjima izvan neposredne ratne opasnosti u Hrvatskoj je za rata za neovisnost minirano i do desetak tisuća kuća, uglavnom građana srpske nacionalnosti, procjena je nevladinih udruga. Obitelji K. iz okolice Bjelovara 1994. miniranjem su uništeni gospodarski objekti i garaža, a tri godine prije toga i kuća. Stoga je krajem 1994. pokrenula postupak za naknadu štete pred Općinskim sudom u Zagrebu. No, početkom 1996., izmjenama Zakona o obveznim odnosima i parničnom postupku, sudovi su morali prekinuti postupke za naknadu štete nastale terorističkim djelovanjem. Do donošenja novoga propisa o tom pitanju, suspendirana je zakonska odredba po kojoj je za štetu odgovorna država, jer su njeni službenici dužni zaštiti građane od terorizma i nasilja. Oporba je tada tvrdila da je takva odluka Sabora neustavna i politički motivirana. Prema tvrdnjama obitelji K., ustavnost tih izmjena osporila je 1996. pred Ustavnim sudom jedna stranka u nekom drugom postupku koji se odnosio na isto pitanje. O tome, međutim, još nije donesena nikakva odluka, doznaje se na Ustavnom sudu. No, niti gotovo dvije godine otkad je koalicija na vlasti nije učinjeno ništa da bi se dovršili prekinuti postupci za naknadu štete za minirane kuće. Neslužbeno se doznaje da su se ipak vodili razgovori o nekoliko varijanta izmjena Zakona o obveznim odnosima i parničnom postupku kojima bi se to riješilo, ali da do konačnog dogovora nije došlo. "Motiv za odgađanje tih promjena nije političke prirode, već strah od velikih financijskih obveza za državni proračun nakon što se ti postupci nastave", rekao je Hini izvor blizak Vladi koji je želio ostati neimenovan. Sada je, pak, i Europski sud za ljudska prava utvrdio da Hrvatska u proteklih šest godina nije donijela posebne propise niti u zakone vratila suspendirane odredbe. Sud u Strasbourgu, stoga, smatra osnovanima tvrdnje obitelji K. da su joj povrijeđena prava iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava, jer građanski postupci za naknadu štete nisu okončani u razumnom roku, a lišena je bila pristupa sudu budući je prekinut postupak povodom njezinih zahtjeva za naknadu štete. Naime, prema Konvenciji, radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi svatko ima pravo na to da sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Europski sud za ljudska prava odbio je u postupku kojega vodi obitelj K. tako sve prigovore Republike Hrvatske. Od primjedbe da sud nije nadležan za dio zahtjeva koji se odnosi na događaje koji su se zbili prije 5. studenoga 1997., kad je Konvencija stupila na snagu u odnosu na Hrvatsku, pa do tvrdnje o nedopuštenosti zahtjeva zbog toga što njegovi podnositelji nisu iscrpili domaća pravna sredstva. (Hina) ggrb vl