ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - Član Matice hrvatske Miljenko Foretić, znanstvenik i istraživač hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti, umro je jutros u Dubrovniku u 64. godini, izvijestila je Matica hrvatska.
ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - Član Matice hrvatske Miljenko
Foretić, znanstvenik i istraživač hrvatske književnosti, kulture i
umjetnosti, umro je jutros u Dubrovniku u 64. godini, izvijestila
je Matica hrvatska.#L#
"U Matici hrvatskoj ostvarivao je svoje životno djelo, dajući
najbolje i prinoseći najvrjednije", stoji u brzojavu sućuti Matice
hrvatske upućenom dubrovačkom ogranku, Foretićevoj obitelji i
prijateljima.
U brzojavu se ističe da je Foretić dijelio s Maticom hrvatskom
njezine dramatične trenutke, bio proganjan i osuđen 1972.
"Pamtimo ga kao obnovitelja i graditelja u Ogranku Matice hrvatske
Dubrovnik i u cijeloj Matici hrvatskoj. Prednjačio je uređujući
ponajbolje knjige, istražujući i pišući. Hrvatsku i Dubrovnik
branio je organiziranjem sustavnog i promišljenog kulturnog
djelovanja, trajno bilježeći i objavljujući sve što je značajno o
napadu i obrani Dubrovnika, kako bi se sačuvala hrvatska kulturna i
umjetnička baština", navodi se u brzojavu.
Ističe se kako je bio osobito ugledan član Glavnog odbora Matice
hrvatske u kojoj je na najbolji način sudjelovao.
"Njegovo će djelo biti upisano u povijest Matice hrvatske. Neka mu
je vječna hvala i slava!", stoji u brzojavu koji je potpisao
potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić.
Povjesničar i teatrolog Miljenko Foretić rodio se u Dubrovniku 5.
svibnja 1939. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a u Zagrebu
diplomirao povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom
fakultetu.
Od 1963. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Bio
je stipendist Universita cattolica di Sacro Cuore u Rimu 1963. i
1965. Proučava političku, kulturnu i književnu povijest, bavi se
teatrologijom i kazališnom kritikom te historiografijom i
bibliografijom. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima,
kritikama i osvrtima surađuje u časopisima, zbornicima i drugim
publikacijama.
Od 1964. surađivao je u Dubrovačkom vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji,
Telegramu, Večernjem listu, Vijencu, Vjesniku. Napisao je vodič
Dubrovnik and Surroundings te u povodu 59. kongresa PEN-a The Works
of Dubrovnik Writers Printed in Europe from 15th to 18th Century i,
s Feđom Šehovićem, What Držić Read.
Organizirao je znanstvene skupove Hrvati i Novi svijet (1992.) i o
P.A. Kazaliju (1994.).
Bio je glavni urednik časopisa "Dubrovnik" od 1969. do 1971., kada
je izdavanje časopisa nasilno prekinuto, a Foretić zatvoren i
suđen, te od 1990. do 1995. Uređujući časopis s težištem na
tematskim cjelinama znamenitima za hrvatsku povijest i kulturu te
okupljajući velik broj suradnika iz cijele Hrvatske, Foretić je
"Dubrovnik" učinio jednim od središnjih hrvatskih časopisa trajne
vrijednosti.
Specijalni broj časopisa "Dubrovnik u ratu" važan je prinos
poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju.
Kao voditelj nakladništva dubrovačke Matice hrvatske Foretić je
uredio četrdesetak knjiga i nekoliko zbornika, priredio izdanje
Dubrovačka Republika i Francuska revolucija, te više kulturoloških
izložaba. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne
povelje Matice hrvatske 1996.
(Hina) pp ln