ZAGREB/WASHINGTON, 30. studenoga (Hina) - Vladao je Makedonijom, razorio je Perziju i pokorio dio Indije, a na kraju ga je, pretpostavljaju znanstvenici, pokosio virus zapadnog Nila.
ZAGREB/WASHINGTON, 30. studenoga (Hina) - Vladao je Makedonijom,
razorio je Perziju i pokorio dio Indije, a na kraju ga je,
pretpostavljaju znanstvenici, pokosio virus zapadnog Nila. #L#
Legendarni makedonski kralj Aleksandar III. Makedonski, poznatiji
kao Aleksandar Veliki, iznenada je umro 323. godine prije Krista u
Mezopotamiji u Babilonu, pokraj današnjeg Bagdada.
Uzrok njegove smrti u dobi od samo 32 godine već godinama intrigira
povjesničare diljem svijeta. Jedni sumnjaju da je riječ o trovanju,
drugi da je riječ o gripi, a treći spominju tifusnu groznicu. No
epidemiolog dr. John Marr iz Ureda za zdravstvo u Richmondu i
infektolog dr. Charles Calisher s Državnog sveučilišta Colorado u
Fort Collinsu pretpostavljaju da je Aleksandar Veliki nakon
dvotjednog bolovanja možda umro od posljedica virusa zapadnog
Nila.
Virus poznat pod nazivom "virus zapadnog Nila" karakterističan je
za područje Afrike, Zapadne Azije i Bliskog istoka, "isplivao je iz
zaborava" 1999. kada je slučajno unesen u Sjedinjene Države.
Nositelji virusa su ptice i druge životinje, a na čovjeka se prenosi
ubodom komarca.
Marr i Calisher prenose odlomak iz zapisa grčkog biografa Plutarha:
"Kad je Aleksandar stigao pred kule Babilona ugledao je veliko jato
vrana. Ptice su letjele uokolo međusobno se kljucajući, nakon čega
su neke od njih ugibale te padale vladaru pred noge", piše Plutarh.
Znanstvenici pretpostavljaju da su ptice ugibale od posljedica
virusa zapadnog Nila, s obzirom na to da je ta vrsta ptica posebno
podložna zarazi srodnim virusima.
Marr i Calisher svoju su pretpostavku provjerili upotrijebivši
online dijagnostički program poznat pod nazivom GIDEON (Globalna
epidemiološka mreža za ispitivanje zaraznih bolesti). Kad su
unijeli podatke o simptomima od kojih je, prema zapisima patio
Aleksandar, a to su bili problemi vezani za respiratorne organe,
oslabljena funkcija jetre i osip, a spomenuta je i veza s pticama,
odgovor je bio "sto posto virus zapadnog Nila", kazao je Calisher.
"Teorija je prilično zanimljiva", misli epidemiolog sa Sveučilišta
na Rhode Islandu u Kingstonu, dr. Thomas Mather. No, dodaje kako
virus zapadnog Nila najčešće pogađa starije osobe i one s
oslabljenim imunitetom. "Ako je bio tako moćan, možda ga ipak nije
pokosila spomenuta bolest", smatra Mather.
Dr. Calister ističe da bi se iz ovoga slučaja mogla izvući pouka, po
kojoj bi znanstvenici u istraživanjima svakako morali uzeti u obzir
sve povijesne činjenice, ne zanemarujući pritom životinje kao
potencijalne prijenosnike bolesti.
(Hina) mh dgk