POSLOVNI PREGLED BROJ 343

POSLOVNI PREGLED broj 343 20. - 27. studenoga 2003. SADRŽAJ: JURČIĆ: LENAC ĆE U STEČAJ PRIOPĆENJE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE MOMSP NASTUPE PODUZETNIKA NA SAJMOVIMA SUFINANCIRAO S 4,1 MILIJUN KUNA MOMSP: ODOBRENI NOVI POTICAJI ZA PODUZETNIKE POČETNIKE STANDARD & POOR'S: IZBORNI REZULTATI NE UTJEČU NA KREDITNI REJTING RH TROMJESEČNA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA NA GODIŠNJOJ RAZINI VEĆA 3% ZABA I PBZ I DALJE VODEĆE BANKE U RH ESB PREDSTAVILA PRVU DEBITNU CHIP KARTICU U HRVATSKOJ UGOVOR O SURADNJI CROATIA OSIGURANJA I NOVE BANKE VISA IZDALA VIŠE OD 1,5 MILIJUNA CHIP KARTICA U SREDNJOISTOČNOJ EUROPI 'MOBILKOM AUSTRIA GRUPA' U 3. TROMJESEČJU OVE GODINE POSLOVALA USPJEŠNO U LONDONU PLIVIN DAN ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA "COMPUTER ASSOCIATES" OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U HRVATSKOJ TVRTKA COCA COLA PRIPREMILA PRVO SOCIJALNO IZVJEŠĆE U HRVATSKOJ PLINACRO DOBIO CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001:2000 KUTJEVO OSTVARILO NETO GUBITAK OD 11,5 MILIJUNA KUNA IPK KANDIT: U PRVIH DEVET MJESECI DOBIT OD 3,8 MILIJUNA KUNA "MLINAR" PROSLAVIO 100. OBLJETNICU JURČIĆ: OVE GODINE ACI ĆE POZITIVNO POSLOVATI BRODOGRADILIŠTE "KRALJEVICA" IMA JOŠ OSAM NARUDŽBI BRODOVA IPIM: HRVATSKA MINI PIVOVARA, VRIJEDNA 530.000 EURA, ISPORUČENA U SRBIJU RAPSKI "IMPERIAL" U 9 MJESECI OVE GODINE BILJEŽI VEĆU DOBIT NEGO LANI HTP OREBIĆ OSTVARILO 3,1 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI VALPOVO - BRZICA U UTORAK PISMENO ODBIO PONUDU HFP-A EU ĆE UPUTITI OHRABRENJE MOGUĆIM NOVIM ČLANICAMA, PA I HRVATSKOJ KONFERENCIJA U VENECIJI ZAVRŠILA USVAJANJEM DEKLARACIJE ŠTRAJK U "VIKTORU LENCU"; DOBAVLJAČI BLOKIRALI RAČUN NOVI SINDIKAT TRAŽI DA VLADA OSIGURA ISPLATU RADNIČKIH POTRAŽIVANJA TVRTKE NAGRAĐENIH MENADŽERA OSTVARILE PRIHOD OD 1,5 MILIJARDI KUNA PROIZVODIMO PREMALO MLIJEKA FORUM: MALO GOSPODARSTVO SUDJELUJE S 55 POSTO U BDP-U ZADAR: 8. FORUM UDRUŽENJA POSLOVANJA NEKRETNINAMA HRVATSKA SVE PRISUTNIJA U ORGANIZACIJI KONGRESA I SKUPOVA IZVRSTAN NASTUP ZAGREBAČKIH INOVATORA NA BRITANSKOM SAJMU INOVACIJA LANJSKA POTROŠNJA PIVA U HRVATSKOJ PO STANOVNIKU 85 LITARA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA JURČIĆ: LENAC ĆE U STEČAJ Vlada nije spremna sudjelovati u daljnjem financiranju brodogradilišta Viktor Lenac i predsjednik uprave Lenca (Ognjen Antunac) u četvrtak , morat će pokrenuti stečaj, izjavio je u četvrtak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Vlada je odlučila i da se 1,8 milijuna dolara neiskorištenih sredstava iz kredita za investicije usmjere u Fond za radnička potraživanja, kazao je Jurčić nakon zatvorene sjednice Vlade. Viktor Lenac išao bi u stečaj s preustrojem, pri čemu je Jurčić mišljenja da se preustroj mogao provesti i bez stečaja da je bivši menagement svoje dionice Lenca ustupio za jednu kunu. Tvrtka koja će nastati u stečaju, ako se svi vjerovnici slože, može nastaviti raditi a potraživanja vjerovnika rješavala bi se u stečajnom postupku, kazao je Jurčić. Mišljenja je da hrvatski dobavljači svoja potraživanja od Lenca teško mogu naplatiti u stečaju, a ako se dogovore s Vladom svoja potraživanja mogu pretvoriti u udjele u novoj tvrtki. Ponovio je da Lenac može godišnje ostvarivati prihod od 60 do 70 milijuna dolara, na tim poslovima zapošljavati 600 do 800 radnika te da je Vlada na stajalištu da se mora održati proizvodnja i zaposlenost. Jurčić je podsjetio da je država najveći vjerovnik Lenca, koja je izložena s više od 70 milijuna eura, kao i da je u stečaju država u puno boljoj pregovaračkoj poziciji nego do sada. PRIOPĆENJE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE U četvrtak je održana zatvorena sjednica hrvatske Vlade, prva nakon parlamentarnih izbora. Aktualni premijer Ivica Račan ranije je najavio da će do sastavljanja nove, sadašnja vlada odrađivati samo tehničke poslove. U priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade se navodi da su članovi Vlade obaviješteni o provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. Vlada je donijela Odluku o otpisu 50 posto državnih potraživanja prema društvu PKP d.d. u stečaju, Potpisan, kojom se odobrava otpis državnih potraživanja u iznosu od 642.029,95 kuna, a koja se sastoje od potraživanja Ministarstva financija, HZMO-a i HZZO-a. Odlukom Vlade otpisan je dio duga društva Autoprijevoz d.o.o., Sinj. Otpisana su potraživanja Ministarstva financija, HZMO-a i HZZO-a u iznosu od 5.253.321,68 kuna, pod uvjetom da strateški ulagač, ostatak duga od 7.807.342,00 kuna uplati u korist računa državnog proračuna. Dana je suglasnost Ministarstvu financija za preuzimanje obveza isplate u 2004. po ugovorima o kupnji poslovnih prostora Područnog Ureda i Ispostave Područnog Ureda u Rijeci i Požegi. Obveza isplate prvog obroka za poslovni prostor u Rijeci na ime dijela kupovne cijene iznosi 10,4 milijuna kuna, a ukupna cijena poslovnog prostora u Rijeci s PDV-om iznosi 52,3 milijuna kuna. Obveza isplate za kupnju poslovnog prostora u Požegi iznosi 14 milijuna kuna. Kupnja će početi nakon što se osigura novac u proračunu za ovu godinu. Vlada je donijela Odluku o dopuni Odluke o utvrđivanju plaće ravnatelja ili drugih voditelja, njihovih zamjenika i pomoćnika, kao i članova pravnih osoba kojih je osnivač država koja se dopunjuje koeficijentima za izračun plaće članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Predmetna izmjena i dopuna unesena je i u Statut Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Vlada je zadužila Hrvatski fond za privatizaciju za isplatu plaća radnicima društava Jedinstvo d. d., Zagreb, i Vama d. d., Varaždin, te za vođenje postupka povrata potraživanja na osnovu isplata tih plaća. Juro Bajić razriješen je dužnosti pomoćnika ministra financija i imenovan predstojnikom Ureda za javnu nabavu. MOMSP NASTUPE PODUZETNIKA NA SAJMOVIMA SUFINANCIRAO S 4,1 MILIJUN KUNA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) ove je godine nastupe poduzetnika na sajmovima sufinanciralo s ukupno 4,1 milijun kuna. Putem Programa poticanja nastupa na sajmovima, pojasnili su u MOMSP-u, poduzetnicima se omogućava lakši i osmišljeniji nastup na sajmovima i promidžba njihovih usluga te im se na taj način pomaže u pronalaženju novih poslovnih partnera i tržišta. MOMSP: ODOBRENI NOVI POTICAJI ZA PODUZETNIKE POČETNIKE Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) odobrilo je tijekom ovog mjeseca 18 novih zahtjeva za uključivanje u Program za poduzetnike početnike za što će se izdvojiti sredstva u visini od 238 tisuća kuna. Ukupno je do sada odobreno 45 poticaja u iznosu od 413,4 tisuće kuna, a kako su podsjetili iz MOMSP-a, spomenuti Program pokrenut je u kolovozu ove godine s ciljem pružanja pomoći poduzetnicima početnicima kroz izobrazbu i stručnu savjetodavnu pomoć te financijske i druge poticaje koji će im omogućiti ulazak u svijet poduzetništva. Program je namijenjen onima koji žele osnovati obrt, malo trgovačko društvo, zadrugu, obiteljsko gospodarstvo ili slobodno zanimanje. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI STANDARD & POOR'S: IZBORNI REZULTATI NE UTJEČU NA KREDITNI REJTING RH Izborna pobjeda Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sama po sebi nema utjecaja na kreditni rejting Republike Hrvatske koji ostaje BBB- za dug u stranoj valuti, te BBB+ za dug u domaćoj valuti, objavila je u utorak na svojim Internet stranicama jedna od vodećih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor's (S&P). Kreditni rejting Hrvatske i dalje je određen smanjenjem fiskalnog deficita i privatizacijom, koji su nužni za zaustavljanje rasta trenutno umjerenog javnog duga, ali i za poboljšanje izgleda za uključivanje Hrvatske u EU, ocjena je analitičarke S&P-a, Kristel Richards. Kao i za svaku drugu zemlju, dodaje Richards, S&P će razmotriti da li su ekonomska i fiskalna strategija nove vlade održive te da li se temelje na uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji koju nasljeđuje od prethodne koalicijske vlade. Do smanjenja kreditnog rejtinga Hrvatske moglo bi dovesti eventualno značajno pogoršanje u fiskalnoj poziciji zemlje. Rast rejtinga, pak, trenutno nije moguć zbog pogoršane situacije s vanjskim dugom te zbog potrebe da se modernizira hrvatski pravni, regulatorni i sudski sustav - dva razloga na kojima će morati poraditi nova vlada, kaže Richards. U S&P-u ne očekuju da povratak HDZ-a na vlast znači i povratak Hrvatske u položaj međunarodne izolacije, budući su unazad četiri godine postignute značajne promjene koje su dovele do značajnije demokratizacije Hrvatske. Također, dodaje se u izvješću, i sam je HDZ od 2000. godine prošao kroz značajne reforme, a njegov predsjednik Ivo Sanader već je najavio kako će ispuniti sve uvjete potrebne za ulazak Hrvatske u EU. TROMJESEČNA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA NA GODIŠNJOJ RAZINI VEĆA 3% Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi blago usporavanje dinamike rasta. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju od kolovoza do studenoga 2003. veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 3,0 posto. U usporedbi pak s proizvodnjom iz razdoblja od svibnja do srpnja ove godine ukupna je industrijska proizvodnja u vremenu od kolovoza do studenoga 2003. povećana za blagih 0,7 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ZABA I PBZ I DALJE VODEĆE BANKE U RH Zagrebačka banka (ZABA) i Privredna banka Zagreb (PBZ), prema svim značajnijim pokazateljima poslovanja banaka u prvom polugodištu ove godine, i dalje su vodeće hrvatske banke, podaci su iz najnovijeg posebnog izdanja Privrednog vjesnika. Na te se dvije banke, naime, odnosi više od 44 posto ukupne aktive hrvatskog bankarskog sustava, više od 40 posto iznosa ukupno danih kredita u prvoj polovici ove godine, kao i više od 47 posto ukupne štednje hrvatskih građana. Analizirajući podatke o stanju hrvatskog bankarskog tržištu u prvoj polovici ove godine, u kojem je djelovalo 45 banaka, u Privrednom vjesniku navode kako je jedina značajnija promjena u odnosu na prošlu godinu smanjenje broja banaka, nakon što je Cassa di Risparmio di Trieste pripojena Grupi Zagrebačke banke, budući imaju istog vlasnika. Ljestvica deset najvećih hrvatskih banaka (po veličini temeljnog kapitala) nije se značajnije mijenjala u prvoj polovici ove godine u odnosu na prošlu godinu, a jedina 'pridošlica' u prvih deset je Hrvatska poštanska banka, koja je skočila s 11. na 8. mjesto i s rang liste deset najvećih 'izbacila' Novu banku. Prvo mjesto na toj ljestvici od 1997. godine drži ZABA, slijedi ju PBZ, a na trećem je mjestu, drugu godinu zaredom Riječka banka (prije pripajanja Erste & Steiermaerkische banci, 1. kolovoza), dok je četvrto mjesto od Raiffeisenbank Austrije (RBA) preuzela Splitska banka (također prije spajanja s HVB bankom, 1. srpnja). Udio tih pet banaka u ukupnoj aktivi hrvatskog bankarskog sustava, koja je u prvoj polovici ove godine iznosila 182,9 milijardi kuna, iznosi 63 posto. No, za razliku od liste po veličini kapitala, po aktivi se na trećem mjestu nalazi RBA, na četvrtom Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB), a na petom Splitska. Rangirane po veličini bruto dobiti, koja je u cijelom sektoru iznosila 1,55 milijardi kuna, vode ponovno ZABA (475 milijuna kuna) i PBZ (357,5 milijuna kuna) te HAAB s bruto dobiti od 178,5 milijuna kuna. Slijedi RBA sa 138,5 milijuna kuna te Splitska banka, čija je bruto dobit na kraju lipnja ove godine iznosila 126,1 milijun kuna. Raspored je podjednak i kada se usporede podaci o ukupnom iznosu odobrenih kredita privredi, dok se nakon ZABA-e i PBZ-a po kreditima odobrenima stanovništvu svrstavaju redom RBA, Erste & Steiermaerkische te Splitska banka. Po iznosu štednje građana, pak, koja je u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine ukupno iznosila 79,8 milijardi kuna, ZABA-u i PBZ slijede Splitska banka, RBA i Riječka banka. ESB PREDSTAVILA PRVU DEBITNU CHIP KARTICU U HRVATSKOJ Erste & Steiermaerkische banka (ESB) predstavila je u srijedu prvu debitnu bankarsku Maestro Cirrus karticu u Hrvatskoj koja koristi chip tehnologiju, koju će klijenti te banke početi koristiti od početka iduće godine. Investicija ESB-a u zamjenu postojećih kartica s magnetskim trakama chip karticama, koje je za ESB izradila tvrtka Austria Card, iznosi, prema riječima voditelja Službe kartičnog poslovanja u ESB-u Gorana Đoreskog, oko pet milijuna kuna. Chip Maestro Cirrus kartica vezana je uz tekući račun u ESB-u, a ta banka planira do polovice 2005. godine i sve ostale kartice prebaciti na chip tehnologiju. U prvoj fazi uvođenja, očekuju u ESB-u, bit će zamijenjeno oko 235 tisuća, a do završetka procesa 2005. godine gotovo 300 tisuća kartica. UGOVOR O SURADNJI CROATIA OSIGURANJA I NOVE BANKE Vodeći hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje (CO) i Nova banka sklopili su ugovor o poslovnoj suradnji kojim se klijentima te banke, uz bankarske usluge, nudi i ugovaranje osigurateljnih usluga CO-a u poslovnicama Nove banke. U prvih devet mjeseci ove godine broj osiguranika životnog osiguranja CO porastao je za 45 posto, što potvrđuje opravdanost ove suradnje, kaže se u zajedničkom priopćenju izdanom u ponedjeljak. Dodaje se da očekuju u tri godine premiju od oko 25 milijuna kuna od te poslovne suradnje. Odabranu policu, klijenti banke mogu sada zaključiti i izravno na šalterima Nove banke ili kod savjetnika za osiguranje u banci. Banka nudi i mogućnost sklapanja ugovora o trajnom nalogu na temelju kojeg klijent može banku ovlastiti da vodi računa o urednom plaćanju njegove premije osiguranja, navodi se u priopćenju. VISA IZDALA VIŠE OD 1,5 MILIJUNA CHIP KARTICA U SREDNJOISTOČNOJ EUROPI Kartičarska kuća Visa International objavila je u utorak da je izdala više od 1,5 milijun chip kartica u srednjoistočnoj Europi, a očekuje da će hrvatske banke sve više prelaziti na chip tehnologiju. U Visi ocjenjuju da će se banke u Hrvatskoj uskoro pridružiti 'chip revoluciji', a Visa je zajedno s Hypo Alpe-Adria- Bank već provela prvu chip transakciju u Hrvatskoj u lipnju 2003., komentirao je rezultate Jean-Marc Tonti, menadžer za Hrvatsku pri Visi Internationalu. Banke članice u sustavu Visa International u cijeloj regiji CEMEA (Srednja i istočna Europa, Bliski istok i Afrika) zajedno su izdale više od 1,5 milijuna chip kartica, a globalno, Visa procjenjuje da će do kraja ove godine u svim bankama članicama biti izdano 115 milijuna chip kartica. Od 1. siječnja 2006. godine, Visine banke članice u CEMEA regiji bit će podložne prijenosu odgovornosti, što znači da će one koje nisu prešle na chip tehnologiju biti odgovorne za sve pronevjerene transakcije koje bi chip tehnologija mogla spriječiti, naglašavaju iz Vise. 4. TVRTKE 'MOBILKOM AUSTRIA GRUPA' U 3. TROMJESEČJU OVE GODINE POSLOVALA USPJEŠNO Sve četiri telekomunikacijske tvrtke članice 'mobilkom austria grupe', među kojima je i hrvatski VIPnet, u trećem su ovogodišnjem tromjesečju poslovale uspješno te je na razini cijele grupe zabilježen 5,4 postotni porast ukupnih prihoda, na 537,1 milijun eura. U trećem ovogodišnjem tromjesečju u cijeloj je grupaciji zabilježen 8,6 postotni porast broja korisnika, na više od 4,6 milijuna. Hrvatski VIPnet u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi porast broja korisnika od 15,8 posto, na 1,18 milijuna, čime je povećao i svoj udjel na hrvatskom tržištu za 3 posto, na 50,1 posto, izvijestili su iz VIPnet-a,. Istodobno, ukupni prihodi VIPnet-a porasli su za 11 posto, na 110,5 milijuna eura, dok su prihodi prije kamata i poreza smanjeni za 4,8 posto, na 34,1 milijuna eura, zbog, kako napominju iz te tvrtke, dodatnih ulaganja u kvalitativno unapređenje mreže. U sastavu 'mobilkom austria grupe', osim hrvatskog VIPnet-a, još su austrijski operater mobilne telefonije 'mobilkom austria', slovenski Si.mobil te lihtenštajnski 'mobilkom'. U LONDONU PLIVIN DAN ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA Najveća hrvatska farmaceutska kompanija Pliva održala je u utorak u Londonu svoj četvrti Dan istraživanja i razvoja, kojemu je cilj informirati investitore i analitičare o najnovijim događajima vezanima uz svoj portfelj proizvoda unutar istraživanja i razvoja, izvijestili su iz Plive. Kompanija trenutno u razvoju ima više od 60 generičkih molekula za tržište Europske unije i SAD-a, a samo ove godine Pliva je širom svijeta podnijela 590 prijava registracija za nove generike, i to za 30 molekula ili 105 proizvoda. Od početka godine do sada Pliva je dozvolu za prodaju u Srednjoj i Istočnoj Europi dobila za 7 molekula, u zapadnoj Europi za 18, a u SAD-u za 2. Istodobno je više od 600 njenih lijekova u postupku registracije - u Srednjoj i Istočnoj Europi 518, u Zapadnoj Europi 120, a u SAD-u 9. Član Uprave Plive za farmaceutiku Želimir Vukšić je istaknuo da su rezultati za treći kvartal pokazali početak organskog rasta Plivina farmaceutskog poslovanja, koje je u skladu s očekivanjima investitora. "Vjerujemo da će preko 700 registracija za nove lijekove koji čekaju odobrenje za prodaju, te više od 60 molekula u fazi razvoja i u budućnosti potvrditi uspjeh naše strategije", rekao je Vukšić. "COMPUTER ASSOCIATES" OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U HRVATSKOJ Američka informatička kompanija "Computer Associates" (CA) otvorit će idući tjedan svoje predstavništvo u Hrvatskoj, a u srijedu je novinarima u Zagrebu predstavila svoje poslovanje i nove proizvode odnosno programska rješenja za upravljanje sigurnošću "eTrust Security". Kompanija CA u Hrvatskoj je sa svojim proizvodima prisutna od 1983., a otvaranjem predstavništva u Zagrebu, po riječima regionalnog managera za srednju i istočnu Europu Romana Hubera, želi proširiti poslovanje i već postojećim korisnicima pružiti bolju uslugu. Među hrvatskim korisnicima su INA, FINA, PBZ, Zagrebačka banka, HŽ, zagrebačko Gradsko poglavarstvo, a odnedavno i Lura te Hrvatska radio televizija (HRT). Predstavljajući nova programska rješenja za upravljanje sigurnošću u tvrtkama, strateški direktor CA Rizan Flenner istaknuo je njihovu pouzdanost, pri čemu se postižu uštede i smanjenje rizika. TVRTKA COCA COLA PRIPREMILA PRVO SOCIJALNO IZVJEŠĆE U HRVATSKOJ Tvrtka Coca Cola Beverages Hrvatska (CCBH) pripremila je prvo socijalno izvješće u Hrvatskoj koje obuhvaća razmatranje položaja tvrtke na tržištu, radno okruženje u tvrtki, utjecaj njenog poslovanja na okoliš te zajednicu u kojoj posluje. Uoči predstavljanja prvog takvog izvješća ne samo u Hrvatskoj, već i u samom međunarodnom korporativnom sustavu Coca Cole, ta je tvrtka u četvrtak održala i raspravu o socijalnoj odgovornosti gospodarstva u cilju razumijevanja tog pojma, odnosno otklanjanja opasnosti da se ona svede samo na marketinški isplative donacije. Govoreći o motivaciji za izradu izvješća te organizaciju rasprave, predsjednik Uprave CCBH Bruno Filipi je istaknuo kako socijalna odgovornost, zajedno s ekološkom i ekonomskom odgovornošću, predstavlja osnovu održivog poslovanja i razvoja te je dodao kako je ta tvrtka lani već izdala svoje ekološko izvješće. PLINACRO DOBIO CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001:2000 Plinacro d.o.o., poduzeće za transport prirodnog plina na području Republike Hrvatske, certificiralo je sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000, priopćeno je u srijedu iz te tvrtke. Plinacro, tvrtka u stopostotnom državnom vlasništvu, ustrojena je u siječnju 2001. godine kao član INA grupe, a u ožujku 2002. izlazi iz INE i prelazi u izravno državno vlasništvo. Certifikaciju normom ISO obavila je kuća Bureau Veritas Quality International. Sustav upravljanja kvalitetom samo je jedan od elemenata u izgradnji i razvoju poduzeća, pa je u skladu s tim norma ISO 9001:2000 shvaćena kao dobra podloga koja će poboljšati sustav kvalitete kao i zadovoljstvo korisnika usluge transporta prirodnog plina, navode iz Plinacroa. KUTJEVO OSTVARILO NETO GUBITAK OD 11,5 MILIJUNA KUNA Tvrtka za proizvodnju i promet poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Kutjevo d.d., u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto gubitkom od 11,5 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju ostvarena neto dobit od 802 tisuće kuna. Podaci su to iz devetomjesečnog poslovanja što je Kutjevo dostavilo Varaždinskoj burzi. Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 232,5 milijuna kuna i niži su jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ukupni rashodi povećani za 4,5 posto, na više od 244 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji iznosili su 190,9 milijuna kuna i bili su 5,7 posto viši, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni 33,4 posto, na nešto više od 18 milijuna kuna. Kako su pojasnili u Kutjevu, rezultati poslovanja slabiji su od prošlogodišnjih, a značajan razlog tomu su štete od suše. Također su dodali kako je likvidnost jedan od najznačajnijih problema u poslovanju tvrtke. IPK KANDIT: U PRVIH DEVET MJESECI DOBIT OD 3,8 MILIJUNA KUNA Osječki proizvođač bombona i keksa IPK Kandit u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvario neto dobit od 3,8 milijuna kuna, podatak je iz izvještaja o devetomjesečnom poslovanju koji je ta tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi. Ukupni su prihodi u Kandita u tom razdoblju iznosili više od 95,5 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi bili 91,6 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji ostvareni su u visini od 57,9 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu 30,4 milijuna kuna. U tvrtki su pojasnili kako u 2002. godini IPK Kandit nije bio obveznik podnošenja konsolidiranih financijskih izvješća jer su se ona podnosila na razini IPK grupe te stoga nema podataka za prošlogodišnje razdoblje. "MLINAR" PROSLAVIO 100. OBLJETNICU Mlinsko-pekarska industrija "Mlinar" u subotu je u Križevcima svečano proslavila 100. obljetnicu uspješnog rada. Iz nekadašnjeg paromlina Hinka Švarca i njegovih sinova razvio se jedan od najvećih proizvođača pekarskih proizvoda u Hrvatskoj s pogonima u Križevcima, Zagrebu, Splitu i Sinju. Direktor "Mlinara" Dragutin Barišić rekao je da je tvrtka u većinskom vlasništvu malih dioničara i da je primjer uspješno provedene privatizacije u kojoj nisu zatvarana radna mjesta, nego su otvorena nova. U "Mlinaru" sada radi oko 850 ljudi, rekao je Barišić. Na svečanosti održanoj u subotu predstavljena je i monografija o razvoju te tvrtke. Za vjernost "Mlinaru" 65 dugogodišnjih radnika dobilo je nagrade i priznanja. JURČIĆ: OVE GODINE ACI ĆE POZITIVNO POSLOVATI Višegodišnji gubitaš, tvrtka ACI ovu bi godinu mogla zaključiti s pozitivnim rezultatom od barem 7 milijuna kuna, najavio je u petak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, ujedno i predsjednik Nadzornog odbora ACI-ja. Iduća će sezona biti još bolja, procijenio je Jurčić, koji je novinare izvijestio da je Vladi predložen program financijskog i organizacijskog restrukturiranja ACI-ja. Osnova je tog programa 'svođenje' nekoliko kredita koje ACI sada koristi uz prosječnu kamatu od 9 posto, na jedan do dva kredita s kamatom ispod 4 posto, što je moguće s obzirom da je ACI pretežiti izvoznik, kazao je. Samo time ACI-jev bi financijski rezultat bio povećan za 5 do 6 milijuna kuna, procjenjuje Jurčić. BRODOGRADILIŠTE "KRALJEVICA" IMA JOŠ OSAM NARUDŽBI BRODOVA U brodogradilištu Kraljevica u petak je porinuta u more luksuzna motorna jahta "Rosette", vrijedna oko milijun eura, izgrađena za naručitelja iz Italije. Po riječima tehničkog direktora Ivice Šegulje riječ je o jahti visoke kvalitete izrade koja dokazuje da je kraljevički škver zadržao visoku razinu tehničke izvedbe. Proizvodnja ove jahte brodogradilište uvodi u novo tržište luksuznih brodova, kazao je Šegulja na konferenciji za novinare nakon porinuća. U europskim brodogradilištima sve je jači trend da se brodogradilišta koja proizvode vojne brodove preusmjeravaju na tržište luksuznih jahti, pa u Kraljevici također planiraju pokrenuti proizvodnju tih brodova što bi, ističe Šegulja, moglo omogućiti pozitivno poslovanje. U knjizi narudžaba brodogradilišta Kraljevica sada je osam brodova, ukupno vrijednih oko 70 milijuna dolara - četiri kemijska tankera, trajekt za Jadroliniju te tri ekološke brodice za Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje. IPIM: HRVATSKA MINI PIVOVARA, VRIJEDNA 530.000 EURA, ISPORUČENA U SRBIJU Hrvatski proizvođač mini pivovara, tvrtka "IPIM b" iz Zagreba, isporučila je prvu cjelokupnu mini pivovaru za potrebe beogradske tvrtke "Želturist", koja će vrata svoje prve mini pivovare i pivnice otvoriti u petak, 28. studenoga, u Beogradu, priopćeno je iz IPIM-a. Riječ je o prvoj isporuci mini pivovare u Srbiju i Crnu Goru, a posebnost posla, vrijednog više od 530.000 eura, jest da je kompletan projekt, po sistemu 'ključ u ruke' od ideje do realizacije i ugradnje, obavio "IPIM b", izjavio je tom prigodom direktor tvrtke Ivo Nauković. U realizaciju projekta IPIM je uključio niz hrvatskih proizvođača pojedinih dijelova opreme pivnice, a taj, u cijelosti hrvatski izvozni projekt, prati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Projekt je značajan i za poticanje hrvatske proizvodnje i izvoza, jer objedinjava više gospodarskih grana djelatnosti i predstavlja veliku šansu za hrvatska poduzeća. RAPSKI "IMPERIAL" U 9 MJESECI OVE GODINE BILJEŽI VEĆU DOBIT NEGO LANI Hotelska tvrtka "Imperial" d.d. sa Raba u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s neto dobiti od 22,9 milijuna kuna, što je 95 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Unatoč smanjenom fizičkom obujmu prometa odnosno padu noćenja za 9 posto u odnosu na lani, iz "Imperiala" napominju da su ostvareni ukupni prihodi na prošlogodišnjoj razini, odnosno nešto viši. To potvrđuje i 86,16 milijuna kuna ostvarenih ukupnih prihoda u prvih devet mjeseci ove godine, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvareno 85,76 milijuna kuna prihoda. Ukupni su rashodi, po podacima o devetomjesečnom poslovanju koje je "Imperial" dostavio Varaždinskoj burzi, iznosili 63,2 milijuna kuna te su za gotovo 15 posto manji nego lani. Iz "Imperiala" dodaju i da se likvidnost tvrtke poboljšava iz godine u godinu, a iako dobit ostvaruju treću godinu za redom zbog kumuliranog gubitka godišnje im nedostaje 5 do 6 milijuna kuna. U razdoblju do 1991. do 2002. "Imperialov" kumulirani gubitak iznosi 203,3 milijuna kuna. HTP OREBIĆ OSTVARIO 3,1 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Hotelsko turističko poduzeće (HTP) Orebić u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarilo neto dobit od 3,1 milijun kuna, što je 60 posto više nego u istom razdoblju lani, podaci su iz dvetomjesečnog poslovanja koje je tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi. Ukupni su prihodi u tvrtke u tom razdoblju iznosili 24,5 milijuna kuna, što je pad od 1,4 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni 4,6 posto, na 21,4 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu u prvih su devet ovogodišnjih mjeseci iznosili 17,4 milijuna kuna, što je porast od 0,20 posto, a porasli su i prihodi od prodaje u zemlji, za 10,2 posto, na više od 5,1 milijuna kuna. U tvrtki su istaknuli kako konstantno ulažu u poboljšanje smještajnih kapaciteta i opreme te poboljšanje usluga smještaja i prehrane gostiju. VALPOVO - BRZICA U UTORAK PISMENO ODBIO PONUDU HFP-A Ivo Brzica, najveći pojedinačni dioničar PPK Valpovo, u utorak je, uoči istjecanja roka, Hrvatskom fondu za privatizaciju pismeno odgovorio kako odbija ponudu da svoje dionice proda Fondu za 13,5 milijuna kuna. "Dionice Valpova d.d. nisu kupljene da bi s njima špekulirali, već da bismo ulagali, a ponudu Hrvatskog fonda za privatizaciju smatramo nekorektnom između ostaloga i zbog toga što je tržišna cijena dionica daleko veća", kazao je za Hinu Ivo Brzica. Dodao je kako je spreman "otići i korak dalje u dokapitalizaciju tvrtke svježim kapitalom". 5. MEĐUNARODNA SURADNJA EU ĆE UPUTITI OHRABRENJE MOGUĆIM NOVIM ČLANICAMA, PA I HRVATSKOJ Čelnici Europske unije (EU) uputit će, na summitu u Bruxellesu idućega mjeseca, ohrabrenje zemljama za koje procjenjuje da u budućnosti mogu postati članice EU-a, među kojima se spominje i Hrvatska. U nacrtu dnevnog reda summita, koji se treba održati 12. i 13. prosinca, talijansko predsjedništvo EU-a istaknulo je težnje za priključenjem Bugarske, Rumunjske, Turske i Hrvatske, govoreći o svakoj zemlji biranim riječima. U tekstu se za Hrvatsku kaže da se njezina kandidatura treba razmotriti u prvoj polovici iduće godine te ističe da će EU "potpuno i učinkovito podupirati europsku perspektivu Hrvatske". Na summitu u Bruxellesu raspravljat će se o gospodarskom rastu, slobodi, sigurnosti i pravdi, vanjskoj politici i sigurnosti, kao i o proširenju. KONFERENCIJA U VENECIJI ZAVRŠILA USVAJANJEM DEKLARACIJE Konferencija o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju, na kojoj je sudjelovalo 36 zemalja, završila je u srijedu u Veneciji potpisivanjem ministarske deklaracije u kojoj je izražen široki konsenzus oko potrebe da se unaprijedi upravljanje ribarstvom na Sredozemlju. "Konferencija je postigla stvarni uspjeh. Postoji široki konsenzus da moramo unaprijediti upravljanje ribarstvom na Sredozemlju, zaustaviti opadanje ugroženih ribljih fondova i ribarstvo učiniti održivim", izjavio je na konferenciji za novinare povjernik EU za ribarstvo i poljoprivredu Franz Fishcler. Konferenciju su organizirali Europska komisija i talijansko predsjedništvo EU, a deklaraciju je potpisalo svih 36 europskih i mediteranskih zemalja, uključujući i Rusiju te Japan, čija flota lovi na otvorenom moru Sredozemlja. Ministri okupljeni na skupu u Veneciji u deklaraciji su se suglasili da Opća komisija za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM) preraste u regionalnu organizaciju za ribarstvo. Odlučeno je da znanstveni odbor GFCM, sačini konkretne prijedloge sa znanstvenim procjenama ugroženih fondova do listopada 2004. Hrvatska, koja je u Veneciji bila izložena neizravnim kritikama zbog "jednostranog" proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, nije ih pošteđena ni na završnoj konferenciji za novinare, kada je i prvi put izravno prozvana. Talijanski podtajnik za ribarstvo Paolo Scarpa Bonnano rekao je, odgovarajući na pitanja novinara, kako misli da problem postoji i da će hrvatska vlada morati prihvatiti multilateralan pristup u njegovu rješavanju. Hrvatska je provedbu svoje odluke odgodila do 3. listopada 2004. Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, rekao je da hrvatsko izaslanstvo "ima razloga za zadovoljstvo" ishodom Konferencije. 6. SINDIKATI ŠTRAJK U "VIKTORU LENCU"; DOBAVLJAČI BLOKIRALI RAČUN Radnici brodogradilišta "Viktor Lenac" stupili su u štrajk zbog neisplaćenih plaća, a domaći dobavljači i kooperanti ponovno su blokirali račun tvrtke, izvijestio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Štrajkaškog odbora i povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u brodogradilištu Damir Bačinović. Radnici traže da im se, na osnovi nagodbe s Upravom iz kolovoza, isplate plaće za srpanj i dio plaća za listopad. Bačinović je kazao da su radnici spontano prestali raditi, pa je u brodogradilištu nastalo izvanredno stanje i pokrenuta zakonska procedura za pokretanje štrajka. Radnici su ogorčeni jer ih je Vlada prevarila kada prije tri dana nije odobrila nova jamstva od 12 milijuna eura i omogućila provedbu financijskog restrukturiranja brodogradilišta, rekao je Bačinović. Uvjet je za izdavanje jamstva da se bivša uprava odrekne vlasničkog udjela u "Lencu", a Bačinović drži da se to mora učiniti. Naglasio je da radnici žele raditi, ali da su na rubu bijede te da takvo stanje više ne mogu podnositi. NOVI SINDIKAT TRAŽI DA VLADA OSIGURA ISPLATU RADNIČKIH POTRAŽIVANJA Novi sindikat ponovno je u srijedu pozvao Vladu da radnicima tvrtki u stečaju osigura isplatu potraživanja, koja je stala zbog izmjena Stečajnog zakona. Oko 670 radnika "Jedinstva" i "Gortan stolarije" u stečaju trebalo je nakon četiri godine ovih dana dobiti svoja potraživanja ali je isplata obustavljena zbog izmjena zakona, rekao je novinarima predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. On tvrdi da na žiro računu "Jedinstva" leži 17 milijuna kuna, a "Gortan stolarije" 19 milijuna kuna radničkih potraživanja, te da su potraživanja bila priznata, a obračun za isplatu napravljen. Zbog zakonskih izmjena ni 140 radnika "Sportske odjeće" iz Novske u stečaju ne može doći do svojih novaca, a kako u stečajnoj masi nema dovoljno sredstava sindikat traži isplatu iz Fonda za razvoj i zapošljavanje. 7. UDRUGE TVRTKE NAGRAĐENIH MENADŽERA OSTVARILE PRIHOD OD 1,5 MILIJARDI KUNA Hrvatska udruga menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) predstavila je u utorak nagrađene menadžere po svim kategorijama za 2003., čije su tvrtke, kako je rečeno, u ovoj godini ostvarile ukupan prihod oko 1,5 milijardi kuna. Predsjednik udruge Ivan Soviček, na konferenciji za novinare kazao je da tvrtke nagrađenih menadžera oko 60 posto svoje proizvodnje izvoze, direktno su u 2003. otvorile 350 radnih mjesta, te neizravno, preko svojih partnera, utjecali na otvorenje još između 1500 i 2000 radnih mjesta. Podsjetio je da je prioritet udruge program edukacije menadžera kroz Menadžersku akademiju udruge, koja, ustvrdio je, to obavlja vrlo dobro. U konkurenciji za menadžera ove je godine bilo 60 nominiranih, a nagrade najboljima dodijeljene su na svečanosti održanoj u utorak navečer. Poduzetnik 2003. godine je, po ocjeni HUM-CROME, direktor tvrtke "Istradrvo" Marijan Ritoša. Menadžeri godine u kategoriji velikih poduzeća su glavna direktorica i članice uprave zaprešićkog Inkera Ljerka Cerc, te predsjednik uprave zagrebačke tvrtke Elektro-kontakt Vladimir Ferdelji. U kategoriji srednjih poduzeća menadžer godine je predsjednik uprave riječke tvrtke Metis Dušan Dragičević, dok je najbolji menadžer u kategoriji malih poduzeća Ivan Senčar, direktor tvrtke EURO-UNIT iz Slakovaca. Nagrada za životno djelo dodijeljena je izdavaču Privrednog vjesnika i gospodarskom novinaru Anti Gavranoviću. PROIZVODIMO PREMALO MLIJEKA Hrvatska će, po svemu sudeći, i idućih godina ovisiti o uvozu mlijeka, upozoreno je na godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge koja je u petak održana u Mariji Bistrici. Prošle je godine u Hrvatskoj otkupljeno 450 milijuna litara mlijeka, što je upola manje od predratnih godina. Kako ove godine proizvodnja bilježi rast od samo 1,5 posto, čini se da ćemo i idućih godina ovisiti o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda za otprilike 35 posto tržišnih potreba, rečeno je, uz ostalo, na skupštini Hrvatske mljekarske udruge. Skupština Hrvatske mljekarske udruge odlučila je u petak, većinom glasova, da na čelu te udruge i narednih godina dana ostaje dosadašnji predsjednik Juraj Čičmak. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI FORUM: MALO GOSPODARSTVO SUDJELUJE S 55 POSTO U BDP-U Ulaganje u obrazovanje i edukaciju poduzetnika, razvoj infrastrukture za potporu poduzetništva kao i državna potpora tom sektoru gospodarstva, osnovne su odrednice daljnjeg jačanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva, ocijenjeno je na Forumu malog gospodarstva održanom u četvrtak. Godišnja stopa rasta ukupnog malog gospodarstva u Hrvatskoj bila je 1,5 posto u razdoblju od 1996. do 2002. godine. Malo gospodarstvo sudjeluje s oko 55 posto u hrvatskom BDP-u, a prošle godine je zapošljavalo 636 tisuća osoba, istaknuto je na četvrtom po redu Forumu, kojeg su organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). ZADAR: 8. FORUM UDRUŽENJA POSLOVANJA NEKRETNINAMA Sudionici Osmog foruma Udruženja poslovanja nekretninama, koji je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, počeo u petak s dvodnevnim radom u Zadru, upozorili su na nesređeno stanje na tržištu nekretninama u Hrvatskoj. Poslovni tajnik HGK - Županijske komore Zadar Denis Ikić rekao je da je došlo do bitnih promjena na tržištu nekretnina. Zahvaljujući krupnim infrastrukturnim projektima i interesu investitora, cijene nekretnina su u zadnje vrijeme, osobito u Zadarskoj županiji, bitno porasle. Sudionici skupa su isticali da na tržištu nekretnina u Hrvatskoj i dalje vlada kaos. Udruženje će mu nastojati doskočiti Pravilima poslovanja posrednika u prometu nekretninama. 9. POSEBAN PRILOG HRVATSKA SVE PRISUTNIJA U ORGANIZACIJI KONGRESA I SKUPOVA Organizacijom 930 kongresa, poslovnih skupova, nagradnih i poticajnih putovanja, Hrvatska je ove godine postigla 10 posto bolje rezultate nego lani, a takav se trend može očekivati i idućih godina, rečeno je u utorak na seminaru u Zagrebu. Obzirom na porast zanimanja za održavanjem kongresa u Hrvatskoj, posebno iz europskih zemalja iz kojih dolazi 80 posto poslovnih gostiju, Hrvatskoj je, najbolje u Zagrebu, hitno potreban najmanje jedan veliki kongresni centar, kojega za sada nema. Poručio je to hrvatskim turističkim djelatnicima, okupljenima u Zagrebu na seminaru "Globalni trendovi kongresne i insentiv djelatnosti na međunarodnom tržištu", jedan od vodećih svjetskih stručnjaka s tog područja Paul Flackett. Zagreb je među europskim gradovima na 75. mjestu, što je, kako ocjenjuje Flackett, obzirom na njegove trenutne kapacitete, "vrlo perspektivan" rezultat. Za Hrvatsku je pak dodao da se organizacijom 43 velika kongresa međunarodnih organizacija u 2002. svrstala među perspektivnija svjetska kongresna tržišta, među kojima su još i Južna Afrika, Australija, Kuba, Island, Peru i Fiji. IZVRSTAN NASTUP ZAGREBAČKIH INOVATORA NA BRITANSKOM SAJMU INOVACIJA Zagrebački inovatori su na ovogodišnjem Britanskom sajmu inovacija (British Invention Show - BIS) zabilježili izniman uspjeh, osvajanjem dvaju zlatnih i srebrnih medalja te triju posebnih priznanja. Dobitnici zlatnih medalja BIS-a su Nikola Petković za držač kompjutora "Delta" i Zvonimir Viduka za brojač osovina. Srebrne medalje pripale su Tomislavu Cvetku za kutijicu za pržene krumpiriće s odjeljkom za umak i Denisu Ciglenečkom za prototip "Eko clean", uređaja za elektrokemijsko čišćenje varova na prokromu. Priznanje BIS-a za najbolju invenciju izvan Velike Britanije dobio je Nikola Petković za univerzalni nastavak usisivača "Polisan". Posebnu nagradu Nestea, sponzora BIS-a osvojio je Milan Hrenović za tuš ventil za uštedu vode. Davorin Vlašić dobitnik je nagrade BIS-a za najboljeg mladog inovatora. Ovaj student Fakulteta elektrotehnike i računalstva konstruirao je ultrazvučnu sondu za mjerenje udaljenosti, primjenjivu u procesnoj industriji za mjerenje volumena, auto industriji kao parkirni senzor i u robotici kao senzor prepreka. Uz dodjelu priznanja BIS- a, autoru najbolje zagrebačke inovacije- biochip kartice za neutraliziranje štetnosti pušenja Igoru Dragojeviću, uručena je godišnja nagrada Saveza inovatora "Eduard Slavoljub Penkala". LANJSKA POTROŠNJA PIVA U HRVATSKOJ PO STANOVNIKU 85 LITARA Potrošnja piva po stanovniku u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 85 litara, dok je godinu ranije svaki građanin Hrvatske "pio" u prosjeku 90 litara piva godišnje, podaci su Hrvatske gospodarske komore (HGK). Iako je 2002. zabilježeno nešto manja potrošnja, po istim podacima, ona je od sredine devedesetih bilježila stalan godišnji rast, pa je tako 1995. potrošnja piva po stanovniku iznosila 63,4 litre, 1998. se popela na 78,4 litre da bi 2000. iznosila 86 litara po stanovniku. Podaci o proizvodnji piva u Hrvatskoj u 2002. godini pokazuju kako je ona u odnosu na godinu ranije smanjena za pet posto, tj. lani je u Hrvatskoj proizvedeno 3,6 milijuna hektolitara piva. Po podacima Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja pri HGK, godišnja se proizvodnja piva posljednjih sedam godina kreće između 3,6 i 3,84 milijuna hektolitara piva, koliko je zabilježena rekordne 2000. godine. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj je proizvedeno 1,68 milijuna hektolitara piva, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pad od tri posto.