POSLOVNI PREGLED BROJ 342

POSLOVNI PREGLED broj 342 13. - 20. studenoga 2003. SADRŽAJ: MOMSP: NOVI CIKLUS KREDITIRANJA PODUZETNIŠTVA ŽENA I MLADIH UO HFP-A ODBIO PONUDU TVRTKE DORIS ZA KUPNJU JADROPLOVA HFP TRAŽI IZVANREDNU SKUPŠTINU I OPOZIV NO HOTELA MAKARSKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU VEĆA 2,3 POSTO BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA U RUJNU MANJI 1,5% CAIB INVEST: U 2004. SPORIJI, ALI ODRŽIVIJI RAST HRVATSKOG GOSPODARSTVA SINDIKALNA KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U LISTOPADU PORASLI 1,7 POSTO U HRVATSKIM MOBILNIM MREŽAMA U 9 MJESECI 2003. UTROŠENO 24 % VIŠE MINUTA U DEVET MJESECI U HRVATSKOJ POPIJENO 276,5 MILIJUNA LITARA VODE IZVOZ BEZALKOHOLNIH PIĆA U STALNOM PORASTU DO KRAJA RUJNA U HRVATSKOJ OSNOVANO 6.619 NOVIH POSLOVNIH SUBJEKATA LURA: RAST PRIHODA, PAD NETO DOBITI KRAŠ POSTAO VEĆINSKI VLASNIK TVORNICE KEKSA MIRA, PRIJEDOR NETO DOBIT PODRAVKE U PRVIH DEVET MJESECI 24 MILIJUNA KUNA ZAGREBAČKA PIVOVARA: U DESET MJESECI PRODANO 1,5 MILIJUNA HEKTOLITARA PIVA RAJIĆ IMENOVAO NOVI MENADŽMENT TVORNICE ČOKOLADE FAVARGER NA ŠIPANU OTVORENA ULJARA "PHOENIX INTERNATIONAL" OBJAVIO PONUDU ZA PREUZIMANJE FARMACIJE DD OTVOREN NOVI GETRO PRODAJNI CENTAR NA ČRNOMERCU "KERUM" VLASNIK SVIH DIJELOVA BIVŠEG DIOKOMA TVORNICA DUHANA ZADAR: USKORO PROIZVODNJA DVIJU NOVIH MARKI CIGARETA OSAM TVRTKI UŠTEDJELO 15 MILIJUNA KUNA ULAGANJEM U ČISTIJU PROIZVODNJU ČAKOVEČKI MLINOVI OSTVARILI 19,5 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI BRODOSPLIT: ISPORUČEN BROD ZA PLOVPUT ORACLE HRVATSKA U 2003. OČEKUJE ZA ČETVRTINU VEĆE PRIHODE TVRTKA INFONET POSTALA "SREBRNI" PARTNER CISCOA HEP ODBACUJE TVRDNJE SINDIKATA O PRITISCIMA NA SUDSTVO KOVAČEVIĆ ODBACIO OPTUŽBE DA JE NEZAKONITO PRIBAVIO 170,5 MILIJUNA KUNA BRZICA POZVAO DRŽAVNE INSTITUCIJE DA DEBLOKIRAJU ULAZ U "VALPOVO" ANKETA HGK: POTROŠAČI KASNE S UKLJUČIVANJEM U OTVARANJE TRŽIŠTA STRUJE ODRŽAN HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SKUP SINDIKATI: PLIVA ĆE DO KRAJA GODINE OTPUSTITI VIŠE OD 650 RADNIKA PLIVA TVRDI DA JE UPOZNALA SINDIKATE S PLANOVIMA RESTRUKTURIRANJA STRUČNJACI: SOCIJALNA ODGOVORNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA NEDOVOLJNA ZA RAZVOJ TURIZMA I HOTELIJERSTVA POTREBNI VRHUNSKI OBRAZOVANI KADROVI ZAVRŠENO SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MOMSP: NOVI CIKLUS KREDITIRANJA PODUZETNIŠTVA ŽENA I MLADIH Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP), od rujna, kada je počeo novi ciklus kreditiranja ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih, sklopilo je 49 ugovora s jedinicama područne i lokalne samouprave o provođenju tog programa. Budući da su pojedine jedinice prva ugovorena sredstva već utrošile, a postoji i pojačan interes poduzetnika za nastavkom kreditirana, Ministarstvo će im odobriti dodatna sredstva u iznosu jednakom sredstvima lokalnih uprava uvećanom za 100 do 400 tisuća kuna. Kamatna stopa na te nove kredite iznosi 2 posto, poček otplate je dvije godine, a rok otplate od dvije do deset godina, navodi se u priopćenju. UO HFP-A ODBIO PONUDU TVRTKE DORIS ZA KUPNJU JADROPLOVA Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odbio je na sjednici održanoj u srijedu ponudu švicarske tvrtke Doris za privatizaciju Jadroplova d.d. Split. Ponuda Dorisa odbijena je jer tvrtka, kako je rečeno, nije dokazala tko stoji iza njezina jamstva za ulaganje. Također, uvidom u poslovne knjige tvrtke HFP je ustanovio da njezini financijski pokazatelji ne jamče i njezinu sposobnost za visinu ulaganja u Jadroplov. UO HFP-a je 20. listopada prihvatio ponudu "Dorisa" za kupnju 72,03 posto dionica splitskog Jadroplova - 31 milijun kuna za dionice, ulaganja od 10 milijuna dolara kroz tri godine i još dva milijuna dolara kroz dokapitalizaciju u iduće dvije godine. No, kako je ponuda Dorisa bila uvjetovana traženjem jamstava od Fonda da pokrije eventualna nova, za sada nevidljiva dugovanja Jadroplova (za sada su poznata ukupna dugovanja toga brodara od 600 milijuna kuna), UO HFP je zatražio i dodatnu provjeru boniteta i bankarskih jamstava tvrtke "Doris". Provjera boniteta pokazala je da Doris ima niske financijske rezultate. HFP TRAŽI IZVANREDNU SKUPŠTINU I OPOZIV NO HOTELA MAKARSKA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) sudskim je putem zatražio zakazivanje izvanredne Glavne skupštine dioničara Hotela Makarska, na čijem će dnevnom redu biti opoziv sadašnjeg Nadzornog odbora (NO) tog društva, kazao je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Odluku suda, po hitnom izvanparničnom postupku, Starčević očekuje 'za par dana', naglasivši da država kao većinski, 72 postotni, vlasnik Hotela Makarska, ima pravo zakazati skupštinu i smijeniti NO, kao što je to već učinjeno u 95 slučajeva unazad godinu i pol dana. Odluku o opozivu članova NO-a Hotela Makarska donio je Upravni odbor HFP-a, a kako se provođenje te odluke opstruira od svibnja ove godine, nije bilo drugog rješenja osim nametanja provođenja te odluke sudskim putem, rekao je Starčević. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU VEĆA 2,3 POSTO Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu ove godine bila je veća za 2,3 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, dok u prvih deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja bilježi rast za 4,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je Državni zavod za statistiku. Time se nastavlja porast industrijske proizvodnje, ali sa nešto usporenijim stopama rasta. Tako se već šesnaesti mjesec za redom bilježi porast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. No, istodobno se već četvrti mjesec za redom stopa porasta smanjuje, pa bi se moglo govoriti o blagom usporavanju dinamike rasta industrijske proizvodnje. BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA U RUJNU MANJI 1,5% U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u rujnu bilo 247.916 zaposlenih, što je za 1,5 posto manje nego u kolovozu, a 0,3 posto više u odnosu na rujan prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom su u obrtu bile zaposlene 235.693 osobe, a u djelatnostima slobodnih profesija njih 12.223. Najveći porast broja zaposlenih u tom segmentu u rujnu u odnosu na kolovoz bilježi se u području obrazovanja - za 3,7 posto, na 310, te u građevinarstvu - za 1 posto, na 30.864. Najveći pad istodobno je zabilježen u području hotela i restorana, u kojima je na kraju rujna bilo 41.300 zaposlenih, i iznosio je 7,7 posto, dok je broj zaposlenih u ribarstvu manji za 2,2 posto i iznosio je 2.929. CAIB INVEST: U 2004. SPORIJI, ALI ODRŽIVIJI RAST HRVATSKOG GOSPODARSTVA Stopa rasta hrvatskog gospodarstva u idućoj će godini biti nešto niža u odnosu na ovu godinu, i iznosila bi oko 3 posto, no s obzirom na uzroke usporavanja, ta bi stopa trebala biti održivija od trenutne, procjene su CAIB Investa, investicijske kuće Bank Austria grupe. Ta se prognoza, rekao je ekonomski analitičar CAIB-a Goran Šaravanja na konferenciji za novinare, temelji na već prisutnim znakovima usporavanja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj - ublažavanja rasta industrijske proizvodnje, prometa u maloprodaji, kreditiranja te građevinskih aktivnosti - osnovnih pokretača ovogodišnjeg gospodarskog rasta, za kojeg očekuje da će iznositi 4,3 posto. Sve to, ocijenio je, bit će dodatno potaknuto i očekivanim slabljenjem tečaja kune, (pa predviđa da će u idućoj godini tečaj eura prosječno iznositi oko 7,65 kuna) i to zbog veće otplate vanjskog duga nego ove godine te malo više inflacije (predviđa stopu od 2,9 posto). Šaravanja očekuje da će 2004., zbog smanjenja osobne potrošnje, građevinskih aktivnosti i sl., doći i do znatno manjeg rasta uvoza -za 0,7 posto u dolarima, odnosno 2 posto u eurima, dok bi stopa rasta izvoza, iako također znatno niža nego ove godine, trebala biti veća od stope rasta uvoza, 3,6 posto (u dolarima). Sve navedeno Šaravanja vidi kao stabilizaciju makroekonomskog okruženja u zemlji te okvir za nešto sporiji, ali održiviji gospodarski rast, i to u trenutku kada se Hrvatska sprema za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji. SINDIKALNA KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U LISTOPADU PORASLI 1,7 POSTO Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u listopadu porasli 1,7 posto u odnosu na rujan. Prosječna potrošačka košarica u listopadu iznosila je 7.079 kuna, što je 96 kuna više nego u rujnu kada su životni troškovi četveročlane obitelji stajali 6.983 kune. U HRVATSKIM MOBILNIM MREŽAMA U 9 MJESECI 2003. UTROŠENO 24 POSTO VIŠE MINUTA U dvije hrvatske mobilne (pokretne) telefonske mreže u prvih je devet mjeseci ove godine utrošeno 1,42 milijarde minuta, što je 23,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je istodobno u nepokretnoj (fiksnoj) mreži utrošeno 7,4 milijarde minuta ili 11,9 posto više. Pritom je u unutarnjem prometu mobilnim telefoniranjem utrošeno 1,35 milijardi minuta ili 22,4 posto više nego lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Sa porastom od 64,3 posto u odnosu na lani u prvih je devet mjeseci ove godine u međunarodnom je mobilnom prometu utrošeno 69 milijuna minuta. U DEVET MJESECI U HRVATSKOJ POPIJENO 276,5 MILIJUNA LITARA VODE Na hrvatskom se tržištu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci popilo više od 276,5 milijuna litara vode (mineralne i izvorske), od čega se 249,1 milijun litara odnosilo na vode domaćih proizvođača, a preostalih 27,4 milijuna litara na uvezene vode. Prema podacima Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP), najviše, 18,6 milijuna litara ili 68 posto ukupnog uvoza voda, stiglo je iz Slovenije, dok je 5,2 milijuna litara ili 20 posto uvezeno iz Bosne i Hercegovine. Hrvatski su proizvođači mineralne vode na tržište plasirali ukupno 198,4 milijuna litara ili osam posto više nego u isto lanjsko doba, dok je istodobno uvoz mineralnih voda (gaziranih i negaziranih) iznosio 20,2 milijuna litara, što je porast od 57 posto. Domaći proizvođači, pak, istodobno su izvezli 12,5 milijuna litara mineralnih gaziranih i negaziranih voda, što je na istoj prošlogodišnjoj razini. IZVOZ BEZALKOHOLNIH PIĆA U STALNOM PORASTU Hrvatski proizvođači bezalkoholnih pića u prvih su devet ovogodišnjim mjeseci izvezli više od devet milijuna litara bezalkoholnog pića, što je povećanje od 11 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje,objavili su iz Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP). Od početka siječnja do kraja rujna ove godine u Hrvatskoj je potrošnja bezalkoholnih pića (bez mineralne i izvorske vode) dosegnula gotovo 291 milijun litara bezalkoholnih pića, što je porast od 23 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme. Pritom se 241,3 milijuna litara (24 posto više) odnosilo na pića domaćih proizvođača, a preostalih 49,1 milijun litara (17 posto više) na bezalkoholna pića iz uvoza. DO KRAJA RUJNA U HRVATSKOJ OSNOVANO 6.619 NOVIH POSLOVNIH SUBJEKATA U Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci ove godine osnovano ukupno 6.619 novih poslovnih subjekata, iz Registra poslovnih subjekata izbrisano je istodobno njih 2.054, a 1.352 subjekta provela su usklađivanje prema Zakonu o trgovačkim društvima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio trgovačkih društava u broju poslovnih subjekata osnovanih u prvih devet mjeseci ove godine iznosi približno dvije trećine ili 4.494. 4. TVRTKE LURA: RAST PRIHODA, PAD NETO DOBITI Prehrambena industrija Lura u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila poslovne prihode u iznosu od 1,5 milijardi kuna, što je 15 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit iznosila 11,5 milijuna kuna, što je pad od oko 69 posto. Pad neto dobiti, kazao je predsjednik Uprave Lure Željko Perić, posljedica je povećanih rashoda financiranja zbog negativnih tečajnih razlika i kamata po kreditima. Prvih devet mjeseci obilježilo je uvođenje velikog broja novih i inoviranih proizvoda, značajno povećanje njihovog udjela u prodaji te kontinuirani rast prodaje, rekao je Perić na konferenciji za novinare. Tako su prihodi od prodaje na domaćem tržištu, koji čine 87 posto ukupnih prihoda od prodaje, porasli za 11 posto, a prihodi od prodaje na međunarodnom tržištu za 35 posto, čime je njihovo učešće u prihodima prodaje poraslo na 13 posto. Prema Perićevim riječima, osobito dobri rezultati ostvareni su u trećem kvartalu. Tako su poslovni prihodi porasli za 22 posto, na 585 milijuna kuna, operativna dobit porasla je za sedam posto, na 40,7 milijuna kuna, dok je neto dobit ostala na lanjskoj razini, odnosno 25,3 milijuna kuna. KRAŠ POSTAO VEĆINSKI VLASNIK TVORNICE KEKSA MIRA, PRIJEDOR Hrvatska prehrambena industrija Kraš, okončanjem roka javne ponude za otkup dionica, postala je vlasnikom 75,7 posto dionica tvornice keksa "Mira" iz Prijedora. Proces povezivanja "Mire" započeo je povratom 30 posto dionica te tvornice Krašu, na ime povrata sredstava uloženih za vrijeme zajedničkog poslovanja u vremenu 1967.- 1991. godine. Uslijedila je i Kraševa javna ponuda za otkup preostalih dionica, tijekom koje je na otkup ponuđeno dodatnih 45,7 posto dionica, čime je Kraš postao vlasnikom ukupno 75,7 posto dionica. Preostalih 24,3 posto dionice ima mirovinski fond, fond za restituciju te ostali dioničari, objavili su u petak iz Kraša. Stjecanje većinskog udjela prvi je korak u integraciji Mire u poslovni sustav Kraša, a u pripremi su razvojni programi kojima će se proizvodi Mire uskladiti s Kraševim istovrsnim asortimanom. Preuzimanje prijedorske tvornice u skladu je sa zacrtanom strategijom razvoja Kraša i učvršćivanja pozicije vodećem proizvođača u široj regiji. Prijedorska "Mira" najveći je proizvođač keksa i vafla u Bosni i Hercegovinu, što će doprinijeti značajnom povećanju udjela keksa i vafla Kraša na tržištu BiH, te ostvarenju pretpostavki za daljnji razvoj i jači iskorak na tržištima regije, ističu u Krašu. NETO DOBIT PODRAVKE U PRVIH DEVET MJESECI 24 MILIJUNA KUNA Prehrambena industrija Podravka u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila gotovo 2,5 milijarde kuna prihoda, što je 23 posto više nego u istom razdoblju lani, pri čemu je neto dobit iznosila 24 milijuna kuna, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac. Posebno se izdvaja podatak o neto dobiti grupe Podravka od 24 milijuna kuna, jer je u prvih šest mjeseci ostvaren gubitak od 29 milijuna kuna, ponajviše zbog problema koje su imali na poljskom tržištu. U trećem je kvartalu ove godine ostvaren pozitivni zaokret u poslovanju grupe Podravka, odnosno ostvareni su dobri prodajni rezultati, dok su troškovi rasli sporije od prodaje. U razdoblju od srpnja do rujna ostvareno je čak dvije trećine ukupne operativne devetomjesečne ovogodišnje dobiti (EBIT) odnosno samo u ta tri mjeseca neto je dobit ukupno poboljšana 53 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u devet su mjeseci iznosili 2,38 milijardi kuna, što je porast od 25 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od toga je 55 posto ostvareno na domaćem tržištu, a 44,5 posto na inozemnim tržištima. Na domaćem je tržištu zabilježen rast prodaje od 20 posto, a na inozemnom 32 posto. Govoreći o prodaji izvan Hrvatske, Marinac je kazao da na zemlje EU otpada 7 posto ukupne Podravkine prodaje izvan Hrvatske, a kako je Podravkina orijentacija upravo tržište Europske unije (EU) užurbano se rade pripreme za nova tržišta nakon proširenja EU, zbog činjenice da u tim zemljama imaju vlastitu proizvodnju. Tako Marinac procjenjuje da bi se 36 posto ukupne prodaje Podravke izvan Hrvatske već od svibnja iduće godine ostvarivalo na proširenom tržištu EU. ZAGREBAČKA PIVOVARA: U DESET MJESECI PRODANO 1,5 MILIJUNA HEKTOLITARA PIVA Zagrebačka pivovara, na predstavljanju ovogodišnjeg Božićnog piva, iznijela je i dio poslovnih rezultata za prvih deset mjeseci ove godine, prema kojima je na hrvatskom tržištu prodala 1,47 milijuna hektolitara piva ili jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Predsjednik uprave Božidar Lalić kazao je da već 14 godina zaredom na tržište izbacuju jedan takav sezonski proizvod poput zimskog Božićnog piva, obnavljajući tako pivarsku tradiciju, za koji svaku godinu etiketu dizajnira neki poznati hrvatski umjetnik. Lalić je podsjetio da je Zagrebačka pivovara jedina na hrvatskom tržištu koja izbacuje na tržište takav sezonski proizvod, koji se proizvodi u ograničenim količinama. Također je ustvrdio da Zagrebačka pivovara čvrsto drži vodeću poziciju na domaćem tržištu. RAJIĆ IMENOVAO NOVI MENADŽMENT TVORNICE ČOKOLADE FAVARGER Hrvatski poduzetnik Luka Rajić imenovao je novi menadžment tvornice čokolade Favarger, čiji je većinski vlasnik postao u rujnu, izvijestili su u četvrtak iz njegova Ureda. Rajić je u rujnu postao vlasnik 95 posto dionica tvrtke Favarger iz Švicarske, dok je preostalih pet posto dionica ostalo u vlasništvu istoimene obitelji. Najveće tržište Favargera je Švicarska na kojem ostvaruje 90 posto svoje prodaje. Preostalih deset posto ostvaruje se na tržištima Bliskog istoka, Europe, Dalekog istoka i SAD-a. Tvrtka Favarger zapošljava 60 djelatnika, a s godišnjom proizvodnjom od 300 tona spada među manje proizvođače čokoladnih proizvoda. Imenovanjem Yvesa Barbieuxa na mjesto direktora kompanije te Philippea de Korodia na mjesto direktora marketinga započeo je novi razvojni ciklus kompanije u skladu s ciljem razvoja Favargera u uspješnog proizvođača ekskluzivnih čokoladnih proizvoda. Oba menadžera, kako su izvijestili iz Raićeva Ureda, imaju bogato međunarodno iskustvo u području čokoladnih i slatkih proizvoda. Jedan od njihovih glavnih zadataka biti će razvijanje potencijala kompanije, modernizacija proizvodnje, razvijanje novih proizvoda te jačanje marketinške strategije. Također, cilj je robnoj marki Favarger vratiti vodeće mjesto među proizvođačima čokolade. NA ŠIPANU OTVORENA ULJARA Na otoku Šipanu u srijedu je otvorena nova suvremena uljara, kapaciteta prerade od 600 do 950 kilograma maslina na sat. Uljara, površine 700 četvornih metara, jedna je od najvećih u Dalmaciji i radit će u sastavu dubrovačke tvrtke "Vrtlar". Kako je prigodom otvaranja istaknuo član dubrovačkog gradskog Poglavarstva zadužen za otoke Antun Kisić, nova uljara znatno će pridonijeti obnovi maslinarstva na Šipanu, ali i na širem dubrovačkom području. Na tom je otoku nekada bilo više od 40.000 stabala maslina, a danas ih je upola manje. Prva suvremena uljara na hidraulički pogon otvorena je na Šipanu davne 1911. godine i radila je do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća. "PHOENIX INTERNATIONAL" OBJAVIO PONUDU ZA PREUZIMANJE FARMACIJE DD Njemačka tvrtka Phoenix International Beteiligungs GmbH, sa sjedištem u Mannheimu, objavila je javnu ponudu za preuzimanjem zagrebačke tvrtke Farmacija, nudeći za svaku otplaćenu dionicu tvrtke 2.090 kuna. U ponudi, koju u petak prenosi Zagrebačka burza, navodi se da ponuditelj ne drži ni jednu dionicu Farmacije, ni neposredno niti putem zajedničkog djelovanja s drugim osobama, te nema prava glasa u skupštini Izdavatelja.Temeljni kapital Farmacije iznosi ukupno 61,92 milijuna kuna i podijeljen je na ukupno 51.604 redovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti po dionici od 1.200 kuna. OTVOREN NOVI GETRO PRODAJNI CENTAR NA ČRNOMERCU Hrvatski trgovački lanac Getro otvorio je u utorak svoj novi prodajni centar u Zagrebu, na Črnomercu, u koji je uloženo više od 70 milijuna kuna. Na zagrebačkom području to je treći prodajni centar, a u ukupnom poslovnom sustavu Getroa, 12 prodajno mjesto u Hrvatskoj. U novom prodajnom centru u Zagrebu zaposleno je 106 djelatnika, centar raspolaže sa 310 parkirnih mjesta - 220 garažnih i 90 vanjskih, a na ukupnoj površini oko 3000 četvornih metara, kupcima će biti na raspolaganju više od 35.000 artikala. Predsjednik Uprave Getroa Vjekoslav Gucić tom je prigodom izdvojio planove po kojima će se u narednih pet godina otvoriti 32 nova Getro prodajna centra. "KERUM" VLASNIK SVIH DIJELOVA BIVŠEG DIOKOMA Tvrtka "Kerum", splitskog poduzetnika Željka Keruma, nakon što je za sedam milijuna kuna kupila proizvodne cjeline Obuća, Konfekcija i Galanterija, postala je vlasnikom svih dijelova Diokoma u stečaju (nekadašnja Jugoplastika). Prema riječima stečajnog upravitelja Diokoma, Frane Krište, Odbor vjerovnika Diokoma i stečajni sudac Ante Čatipović, kao i stečajni upravitelj prihvatili su Kerumovu ponudu kao najpovoljniju. Nakon što je u prosincu prošle godine za šest milijuna eura kupio istočni dio Diokomova kompleksa Brodarica, Kerum je početkom listopada ove godine za oko četiri milijuna eura kupio i maloprodajnu mrežu, poslovne prostore i Termoplastiku, a sada je ovom najnovijom kupnjom preostaloga dijela postao vlasnik svih dijelova ranijega Diokoma. Kerum se pritom obvezao zaposliti sve radnike, a najnovijom kupnjom Obuće, Konfekcije ii Galanterije, preuzeo je 550radnika, odnosno ukupno 760 radnika. TVORNICA DUHANA ZADAR: USKORO PROIZVODNJA DVIJU NOVIH MARKI CIGARETA Tvornica duhana Zadar objavila je u srijedu da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) upisalo dvije nove marke cigareta te tvornice u Upisnik o markama, čime se ostvaruju preduvjeti za početak proizvodnje, s kojom zadarska tvornica cigareta planira uskoro započeti. Kako su objavili iz British American Tobacco-a, većinskog vlasnika Tvornice duhana Zadar, dobivanje dozvole za registraciju marki znači da tvornica u potpunosti posluje u skladu sa Zakonom o duhanu i Pravilnikom o obradi duhana, proizvodnji i markama duhanskih proizvoda. Tvornica duhana Zadar registrirala je u MPŠ-u dvije nove marke cigareta, koje će sadržavati više od 60 posto virginia i berlej duhana uzgojenog u Hrvatskoj, kao i najfinije vrste orijentalnog duhana. OSAM TVRTKI UŠTEDJELO 15 MILIJUNA KUNA ULAGANJEM U ČISTIJU PROIZVODNJU Ukupne uštede koje je ostvarilo osam tvrtki iz prehrambene industrije, sudionica projekta "Uvođenje strategije čistije proizvodnje u nacionalno gospodarstvo RH" , iznose 14,9 milijuna kuna, objavljeno je na dodjeli certifikata za uspješno sudjelovanje u projektu. Tvornica šećera Osijek, Zvijezda, Podravka, Imes, Kraš, Puljanka Brionka, Puris i Belje ukupno su u tehnološko-tehnička poboljšanja radi čistije proizvodnje, uložile 7,56 milijuna kuna. Projekt "Uvođenje strategije čistije proizvodnje u nacionalno gospodarstvo RH" provodi Hrvatski centar za čistiju proizvodnju u suradnji sa Norveškim nacionalnim institutom za tehnologiju. Svrha projekta je kroz primjenu čistije tehnologije pridonijeti uštedama poduzeća, ekonomskom rastu i smanjenju nepovoljnih utjecaja na okoliš. Kako je najavljeno na dodjeli certifikata, projekt se nastavlja u hotelsko - ugostiteljskoj djelatnosti. ČAKOVEČKI MLINOVI OSTVARILI 19,5 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Tvrtka za proizvodnju i prodaju prehrambenih proizvoda Čakovečki mlinovi u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila neto dobit od 19,5 milijuna kuna, što je u okviru planiranih veličina, objavili su iz te tvrtke. Ukupni su prihodi, prema podacima o devetomjesečnom poslovanju koje je tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi, iznosili 274,7 milijuna kuna i bili su 6,5 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju, dok su ukupni rashodi bili 249,3 milijuna kuna ili 17,3 posto viši. Prihodi od prodaje u zemlji povećani su 11,4 posto, na 251,8 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 107 posto, na 2,5 milijuna kuna. BRODOSPLIT: ISPORUČEN BROD ZA PLOVPUT U Brodogradilištu specijalnih objekata Brodosplita u utorak je za splitsku tvrtku "Plovput" isporučen brod namijenjen održavanju objekata sigurnosti plovidbe na moru, prije svega svjetionika. Šesti je to iz serije od sedam jednakih brodova, koji se u Brodogradilištu specijalnih objekata grade za Plovput. Primopredajne dokumente potpisali su direktor Plovputa Drago Ivandić i direktor Brodogradilišta specijalnih objekata Damir Arapović. Isporučeni brod za održavanje objekata sigurnosti plovidbe dug je 14,45 metara, širok neštomanje od pet metara, a brod postiže brzinu 25 čvorova. Vrijednost mu je 500.000 eura, a u cijelosti ga je financirao "Plovput". Kum broda je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, koji mu je dao ime "Plovput-VI". Tom prigodom Tomčić je izrazio nadu da će Brodosplit i dalje dobivati subvencije za izgradnju brodova, kao i ostala hrvatska brodogradilišta. ORACLE HRVATSKA U 2003. OČEKUJE ZA ČETVRTINU VEĆE PRIHODE Informatička tvrtka Oracle Hrvatska očekuje u ovoj godini porast ukupnih prihoda za oko 25 posto, pri čemu procjenjuju da bi domaće informatičko tržište na kojem, po njima, potrošnja u tom sektoru iznosi 500 milijuna eura, moglo rasti između 8 i 10 posto godišnje, primarno u području infrastrukture. Oracle Hrvatska, koja drži više do 50 posto domaćeg tržišta baza podataka, u lanjskoj fiskalnoj godini ostvarila je 25-postotni rast ukupnog prihoda u kunama, kazao je novinarima direktor tvrtke Marin Tadić. U materijalima podijeljenim novinarima navodi se da je prihod te tvrtke u fiskalnoj godini 2002. bio 43 milijuna kuna. Tadić je kazao da su lani ostvarili 30 posto veću prodaju licenci i to drži najznačajnijim podatkom jer prodaja licenci, pojasnio je, indicira i prodaju aplikacija za podršku koja je lani također rasla za 30 posto. Izrazio je namjeru tvrtke da postigne rast prihoda i vodeću poziciju u području konzaltinga na domaćem informatičkom tržištu, a očekuju da će najviše rasti u segmentu rješenja za poslovnu inteligenciju (Business Inteligence) i skladištenju podataka. TVRTKA INFONET POSTALA "SREBRNI" PARTNER CISCOA Tvrtka InfoNET projekt postala je Silver Partner tvrtke Cisco Systems, jedne od vodećih svjetskih kompanija na području mrežnih rješenja za Internet. InfoNET projekt je tvrtka čija je djelatnost usmjerena na područje komunikacijskih mrežnih sustava za prijenos podataka, govora i slike, a u svom priopćenju koje je objavljeno u srijedu ističu da su se dobivanjem "srebrnog" statusa izdvojili kao kredibilan i prepoznatljiv partner na kojeg se korisnici mogu osloniti. Direktor InfoNET projekta Krešimir Jakupek istaknuo je da su za ispunjenje uvjeta koje zahtjeva Ciscov "srebrni" status, InfoNET stručno osposobio svoje zaposlenike, jer mu je u interesu slijediti politiku zapošljavanja i zadržavanja Cisco certificiranog osoblja, kako bi visokokvalificirani kadar ostao u Hrvatskoj IT industriji i u InfoNET-u. HEP ODBACUJE TVRDNJE SINDIKATA O PRITISCIMA NA SUDSTVO Hrvatska elektroprivreda (HEP) odbacila je u priopćenju objavljenom u srijedu tvrdnje Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata da sudovi prosuđuju sporove u vezi poštivanja kolektivnog ugovora u korist HEP-a zbog Vladinih pritisaka na sudstvo. Sudovi su u tim sporovima donosili različite odluke, i u korist radnika i u korist HEP-a, a posljednjih nekoliko mjeseci sve je više odluka u korist HEP-a. To, međutim, nije rezultat navodnog pritiska Vlade na općinske i županijske sudove, odnosno dogovora Vlade s Državnim odvjetništvom i HEP-om, već autonomnih odluka sudova koje uvažavaju činjenice i propise koje u sporovima navodi HEP, tvrdi se u priopćenju. HEP je uložio zahtjeve za zaštitu zakonitosti putem nadležnog Državnog odvjetništva, kako bi se o tom problemu izjasnio i Vrhovni sud, čija je zadaća ujednačavanje sudske prakse na području Hrvatske. KOVAČEVIĆ ODBACIO OPTUŽBE DA JE NEZAKONITO PRIBAVIO 170,5 MILIJUNA KUNA Osumnjičeni Andrija Kovačević (59) u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu odbacio optužbe da je zlouporabom položaja i ovlasti nezakonito pribavio 170,5 milijuna kuna duga Zagrebačke banke. Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo tereti Kovačevića da je raznim nezakonitostima uspio prikazati da su njegove tvrtke pravni sljednici tvrtke "Tekstil import-export", koja je zbog potraživanja od Zagrebačke banke s tom bankom bila u sporu. Dug banke iz 1992. od 1.100 kuna do 1996. je narastao na 5,4 milijuna kuna, a po tvrdnjama tužiteljstva, isplaćen je Kovačeviću umjesto stvarnom vjerovniku - tvrtki "Turist trip". No, minimalni dug banke od 1.100 kuna sada doseže 165 milijuna, što s 5,4 milijuna kuna koje su mu već isplaćene čini 170,5 milijuna, odnosno ukupni iznos za koji se Kovačević tereti. Iznoseći obranu pred istražnim sucem Ratkom Ščekićem, Kovačević je optužbe tužiteljstva nazvao lažima, rekavši da je namjeravao isplatiti sve svoje vjerovnike odmah po ovrsi. BRZICA POZVAO DRŽAVNE INSTITUCIJE DA DEBLOKIRAJU ULAZ U "VALPOVO" Predsjednik Nadzornog odbora Poljoprivrednog kombinata Valpovo d.d. Ivo Brzica, uputio je poziv "svim institucijama pravne države da hitno i bez odgode poduzmu akciju koja će omogućiti ulazak novoj Upravi i Nadzornom odboru u prostorije društva, odnosno provedbu pravomoćnih sudskih odluka". U dopisu koji je, uz ostale, upućen Uredu predsjednika RH, Saboru i Vladi, Ministarstvu unutarnjih poslova, te Ustavnom i Vrhovnom sudu, Brzica tvrdi da je novom Nadzornom odboru i Upravi ulaz u poduzeće blokirala skupina ljudi koji se služe nezakonitim sredstvima i prijetnjama, te da je Nadzornom odboru i Upravi time ugrožen fizički integritet. "Zbog nemogućnosti preuzimanja operativne kontrole nad poslovanjem društva neki vjerovnici već su blokirali račune 'Valpova' d.d., a daljnjim produljenjem ove situacije budućnost društva postaje vrlo neizvjesna pa ne isključujemo niti stečaj kao jedan od mogućih scenarija", navodi Brzica. Podsjeća da je osječki Trgovački sud upisao u sudski registar odluku skupštine dioničara od 25. srpnja o opozivanju starog i imenovanju novog Nadzornog odbora te kasniju odluku o opozivanju stare i imenovanju nove Uprave te da je početkom studenoga takvu odluku potvrdio i Visoki trgovački sud u Zagrebu. ANKETA HGK: POTROŠAČI KASNE S UKLJUČIVANJEM U OTVARANJE TRŽIŠTA STRUJE Čak 97 posto industrijskih tvrtki nije zadovoljno postojećim tarifnim sustavom i cijenom električne energije, ali i velika većina njih ne zna od koga bi na otvorenom tržištu kupovala električnu energiju (86 posto), te nisu upoznati s uvjetima isporuke u inozemstvu (75 posto). Rezultati su to ankete Hrvatske gospodarske komore izneseni na okruglom stolu "Industrijski potrošači i otvaranje tržišta električnom energijom u Hrvatskoj", održanom u srijedu u HGK. Anketa je provedena u listopadu ove godine, a od 300 tvrtki do sada je na nju odgovorilo njih stotinu. Dvije trećine, ili 75 posto anketiranih tvrtki, od otvaranja tržišta očekuje bolje ekonomske uvjete, no, rezultati ipak pokazuju da potrošači kasne s uključivanjem u proces otvaranja tržišta električnom energijom. Industrijski su potrošači nedovoljno osposobljeni i ekipirani za ravnopravno uključivanje u taj proces i nužno ih je educirati i osposobiti za to, zaključila je voditeljica Odjela za energetiku HGK Marija Šćulac Domac. Proces reforme energetskog sektora Hrvatska je započela prije tri godine, a početkom ovog mjeseca stvoreni su uvjeti da povlašteni potrošači, koji godišnje troše više od 40 gigavatsati električne energije, mogu slobodno izabrati dobavljača, ne više samo HEP-a. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA ODRŽAN HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SKUP Mađarski su investitori sve više zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku, čemu je dokaz ne samo nedavni ulazak MOL-a u vlasničku strukturu INA-e, već i sve intenzivnija ulaganja u turizam te prerađivačku industriju. Rekao je to otvarajući Mađarsko-hrvatski poslovni skup Tibor Suelt, održan u utorak, voditelj Mađarskog ureda za trgovinu Veleposlanstva Republike Mađarske u Zagrebu, koji je s mađarskom Agencijom za agrarni marketing (FVM-AMC) te tvrtkom Promo i organizirao susrete 14 mađarskih te više od 40 hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki. Suelt je rekao kako će do kraja godine u Zaboku mađarski Dunapack dovršiti 23 milijuna eura vrijednu halu za proizvodnju valovitog kartona i ambalaže, u kojoj će zaposliti 84 radnika, dok su tvrtke Danuvius-marina i Diamant-marina do sada uložile gotovo 60 milijuna eura u razne turističke objekte - Hotele Primošten, Hotele Jesla, Marinu Tribunj itd. Suradnja dviju zemalja, dodao je, odvija se i na području energetike (spajanje energetskih mreža), cestovnog i željezničkog prometa, a posebice turizma, s obzirom da su mađarski turisti u Hrvatskoj sedmi po brojnosti te da je tu zemlju lani posjetilo 2 milijuna gostiju iz Hrvatske. I vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske i Mađarske bilježi stalni porast - 2002. za 36 posto, a prvoj polovici ove godine za još 38 posto, no ona će se od sredine iduće godine, ulaskom Mađarske u EU morati modificirati, rekao je Suelt. 6. SINDIKATI SINDIKATI: PLIVA ĆE DO KRAJA GODINE OTPUSTITI VIŠE OD 650 RADNIKA Sindikati u Plivi upozorili su u srijedu da ta tvrtka u ovoj godini namjerava otpustiti oko 650 radnika jer ne može zatvoriti financijski plan za iduću godinu, ali istodobno kani otvoriti nova radna mjesta u Indiji. Pliva je 1997. ostvarila prihod od 604 milijuna kuna, a 2002. milijardu i 263 milijuna kuna, no od 1990. do danas otpustila je 4.500 radnika, a samo od 1997. godine do danas 3.334 radnika. Uz to, zatvorena su tri pogona, a iz tvrtke je izdvojeno niz društava. "Ako se to događa u Plivi, što možemo očekivati u ostalim tvrtkama", upitao se na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata energetike kemije i nemetala (EKN) Ivan Tomac. Iako se očekuje rast vrijednosti Plivinih dionica, Hrvatskoj će ostati samo otpuštanja radnika s trendom zatvaranja pogona i premještanja proizvodnje u druge zemlje, upozorio je Tomac. Osim toga, kaže Tomac, Pliva nije zadržala tzv. zlatnu dionicu u Hrvatskoj, pa je moguće da se iz naše zemlje premjesti i sjedište tvrtke. PLIVA TVRDI DA JE UPOZNALA SINDIKATE S PLANOVIMA RESTRUKTURIRANJA Pliva je upoznala sindikate i zaposlenike o planovima za restrukturiranje kojima je cilj smanjenje troškova i povećanje produktivnosti, pa sindikalne tvrdnje smatra dezinformacijama koje otežavaju situaciju, priopćeno je poslijepodne iz Plive. Pliva je potvrdila da u dijelovima tvrtke planira smanjenje broja zaposlenih za oko 10 posto ili oko 650 zaposlenika, ali ne samo u Hrvatskoj nego na razni Grupe, tj. i u Poljskoj, Njemačkoj i drugim tržištima. Pliva je odbacila tvrdnje da isplatom otpremnina zakida državu jer kaže da su prema kolektivnom ugovoru otpremnine do 6 tisuća kuna neoporezive. Također, sjedište Plive ostaje u Hrvatskoj i nikamo se ne seli, priopćeno je. 7. UDRUGE STRUČNJACI: SOCIJALNA ODGOVORNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA NEDOVOLJNA Socijalna odgovornost hrvatskog gospodarskog sektora tek je u začetku jer dugo vremena nisu postojali poticajni propisi za davanja gospodarstva u općekorisne svrhe, naglašeno je na panel raspravi "Socijalna odgovornost - novi izazov pred gospodarstvom", održanoj u ponedjeljak u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Zagreb, Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) i Udruge za održivi razvoj (ODRAZ). Na skupu je istaknuto da se tek manji dio gospodarskih subjekata koji imaju veće prihode odlučuje na donatorstvo i druge oblike sudjelovanja u životu zajednice, te da socijalna odgovornost još uvijek nije postala dio razvojne poslovne strategije trgovačkih društava. Nasuprot tome, kako je rečeno, u razvijenim zemljama gospodarstvo daje značajan doprinos rješavanju brojnih socijalnih i razvojnih problema. Uglavnom je riječ o donacijama, ali i drugim oblicima sudjelovanja korporacija u životu zajednica. ZA RAZVOJ TURIZMA I HOTELIJERSTVA POTREBNI VRHUNSKI OBRAZOVANI KADROVI Za dalji razvoj hrvatskog i zagrebačkog turizma te hotelijerstva neophodni su vrhunski obrazovani kadrovi odnosno osobe koje će osim znanja i vještina stečenih tijekom školovanja imati želju i dodatno se obrazovati i usavršavati u praksi u skladu sa novim trendovima i potrebama tržišta, rečeno je sjednici Vijeća hotelijera HGK-Komore Zagreb održanoj u srijedu. Glavna tema sjednice bila je "Edukacija u turizmu - nove smjernice razvoja". Predstavljajući obrazovne programe vezane za hotelijerska i turistička zanimanja, ravnatelji četiri zagrebačke srednje škole te predstavnici Instituta za turizam i zagrebačkog Ekonomskog fakulteta složili su se da je za uspješno školovanje za ta zanimanja najvažnija suradnja sa hotelima i turističkim tvrtkama. Naglasili su i da školama i fakultetima, posebno onima u državnom vlasništvu, za kvalitetnije obrazovanje nedostaje prostora i opreme, posebno informatičke. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI ZAVRŠENO SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI U ekonomskoj politici učinjeni su pomaci, ali se mora početi provoditi politika koja će kao strateški oslonac imati razvoj temeljen na izvozu i smanjenju uvoza, jedna je od poruka sa u petak završenog trodnevnog tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista održanog u Opatiji uz sudjelovanje nekoliko stotina stručnjaka, državnih dužnosnika i gospodarstvenika. Ukazano je na nedovoljnu suradnju ekonomske politike i znanosti, ali i učinjen korak ka njihovom boljem razumijevanju. U tom smislu obje su se strane suglasile da je suradnju potrebno institucionalizirati osnivanjem neovisnog savjeta ekonomskih savjetnika Vlade, rekao je glavni urednik mjesečnika "Ekonomski pregled" Dragomir Vojnić govoreći na kraju skupa o refleksijama i porukama savjetovanja. Na savjetovanju, na temu "Ekonomske politike Hrvatske u 2004." najviše pozornosti sudionika privukla su izlaganja o vanjskom dugu zemlje, deficitu tekućeg računa platne bilance, odnosno monetarne i tečajne politike zemlje. Sadašnja vlast na početku mandata bila je u teškoj situaciji ali su pronađena neka rješenja pa su gospodarski rast i rast bruto domaćeg proizvoda zadovoljavajući kao i savladavanje nelikvidnosti, rekao je Vojnić. No, model privređivanja koji se temelji na trgovini i ekspanziji uvoza nije promijenjen. Politika restrukturiranja gospodarstva nije bila podržana u području monetarne politike. Sve je bilo podređeno uvjetima a ne ciljevima, odnosno stabilizaciji fiksnog tečaja, što nije cilj privređivanja pa je tu učinjena najveća greška, ocijenio je na kraju skupa Vojnić.