ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - U Parku prirode Vransko jezero, najvećem zimovalištu ptica u Europi koje je gotovo potpuno stradalo u požaru, obitavalo je najmanje 226 od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj.
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - U Parku prirode Vransko jezero,
najvećem zimovalištu ptica u Europi koje je gotovo potpuno stradalo
u požaru, obitavalo je najmanje 226 od ukupno 375 ptičjih vrsta
zabilježenih u Hrvatskoj.#L#
U požaru koji je buknuo u ponedjeljak navečer a ugašen u utorak
ujutro izgorjela je velika površina trstike prilikom čega je
stradalo mnoštvo ptica, gmazova i kornjača.
U tom Ornitološkom rezervatu nedaleko Biograda zimuje čak oko 140
tisuća jedinki ptica vodarica, od čega čak oko 100 tisuća liski.
"Još teže posljedice tog požara tek će uslijediti tijekom ove zime
jer su ptice njime izgubile prirodno stanište", izjavio je u
srijedu ravnatelj Parka Gojko Pintur, koji nije isključio
mogućnost podmetanja požara, čiji se uzroci još istražuju.
Prema podacima Parka, na području s najvećim brojem ptičjih vrsta
na hrvatskom dijelu Jadrana, zapaženo je 102 vrste gnjezdarica, 143
vrste preletnica, 74 vrste zimovalice i 6 vrsta skitalica.
Ornitolozi napominju da su ti podaci necjeloviti.
Vransko jezero je stanište četiri vrste ptica ugroženih na
europskoj razini. To su mali vranac, bukavac, čaplja danguba i mala
šljuka, od čega su još tri vrste ugrožene i na nacionalnoj razini:
eja močvarica, mali sokol i siva štijoka.
U Parku prirode promatrači su bili zabilježili koloniju od 11
parova malog vranca, najugroženije ovdašnje vrste, što je gotovo
polovica njegova broja u Hrvatskoj.
Hrane se sitnijim ribama, koje love roneći. Tijekom jeseni žive u
malim jatima a zimi se okupljaju u veća jata. Druževni su. Monogamni
su i par se održi najmanje jednu sezonu. Oba spola gnijezda zajedno
grade u trsci i brinu o ptićima.
Ornitolozi su ondje ukupno prstenovali preko 17 tisuća ptica koje
pripadaju 101 vrsti. Najviše je prstenovano trstenjaka (pet raznih
vrsta), te španjolskih vrabaca i lastavica, a ulovljene su ukupno
24 ptice s prstenovima stranih ornitoloških središta: iz
Španjolske, Italije, Slovenije, Belgije, Mađarske, Poljske,
Njemačke, Estonije i Češke.
Hrvatska pripada u pticama najbogatije, najraznolikije i u pogledu
njihove zaštite najvažnije europske zemlje, ali je samo 40 posto
njezinih ptica sigurno i ne smatra se da su ugrožene.
Od ukupno 375 svih ptičjih vrsta u Hrvatskoj gotovo polovica je
ugrožena, od čega je 88 njih pod višim kategorijama ugroženosti.
Među ugroženim najviše je gnjezdarica (77) i negnijezdećih ptica
(18) dok ih sedam spada u obje skupine, navodi se u nedavno izišloj
Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske čiji su autori Dragan
Radović, Jelena Kralj, Vesna Tutiš i Davor Ćiković.
Za očuvanje ptičjih vrsta najvažnija područja u Hrvatskoj pored
Vranskog jezera su Podunavlje i donjeg Podravlja (22 ugrožene
vrste), Posavina (21 vrsta), šaranski ribnjaci (21 vrsta),
sjeverozapadni dio sjeverne Hrvatske (11 vrsta), Donje Poneretvlje
(10 vrsta), Pokupski bazen (9 vrsta), gornji tok Drave (7 vrsta) i
gornji tok Cetine (6 vrsta).
Vransko jezero po nastanku je krško polje ispunjeno vodom, kao i
drugo istoimeno jezero u Hrvatskoj na otoku Cresu (cresko raspolaže
s najvećom prirodnom akumulacijom slatke vode na hrvatskom kršu).
Jezero nedaleko Biograda proglašeno je 1999. Parkom prirode. Park
zauzima 57 četvornih kilometara između Pirovca i Pakoštana, a
najveći dio, jezero, 30 četvornih kilometara. Proteže se usporedo s
morskom obalom i djelomično joj je bliže od kilometra. Predstavlja
jedno od najznačajnijih hrvatskih močvara, a dno mu je niže od
morske površine.
(Hina) iluc vl