DP: KOLIKO JE HRVATSKA PRIVLAČNA ZA ULAGANJA

ZAGREB, 4. prosinca 2003. (Hina) - Zemlje istoka i jugoistoka Europe natječu se kako privući strana ulaganja "čiji je volumen upravo ogroman: 146 milijarda dolara", prenosi postaja Deutsche Welle predstavljajući rezultate ispitivanja privlačnosti ulaganja u zemlje kandidate za EU te Hrvatsku, Ukrajinu i Rusiju, a kojeg su zajednički proveli visoka škola za menadžment iz Vallendara, tvrtka za menadžment i consulting EMC iz Koelna i Manager Magazin iz Hamburga.#L# U zemlje obuhvaćene istraživanjem najviše ulaganja odlazi iz Njemačke, skoro 24 milijarde dolara, te Nizozemske, SAD-a i Francuske, a najviše se ulaže u Poljsku, 53 milijarde dolara, zatim u Češku, Rusiju, Mađarsku nakon kojih dolazi Hrvatska sa 6,74 milijardi što je mjereno prema broju broju stanovnika svrstava među vodeće nakon Češke, Estonije i Slovenije, prenosi postaja. Među njemačkim tvrtkama uključenim u ispitivanje od 728 poduzeća 131 je ulagalo u Hrvatsku, od kojih 43,7 posto želi ulagati i više nego dosad, a tek 3,8 posto namjerava smanjiti ulaganja, objavljuje postaja i primjećuje da je to "rezultat očito čak većeg povjerenja njemačkih menadžera u Hrvatsku nego što ona, prema ovom istraživanju, možda zaslužuje". Zemlje koje u svibnju pristupaju Uniji završile su s procesom prilagodbe gospodarstava, ali unatoč golemom novcu europskih poduzeća i obavljenom prijenosu tehnologije stručnjaci pravi boom ulaganja očekuju nakon što doista padnu posljednje prepreke između nove i stare Europe, prenosi DW. "Hrvatska je iz dva razloga u nepovoljnijem položaju, možda objektivno zbog rata ali i subjektivno zbog nedorečene gospodarske politike ili primjerice korupcije, dok je prije desetak godina bila jedna od najperspektivnijih zemalja Istoka", stoji u prilogu. Sada se nalazi na čelu zemalja "crvene" skupine s Bugarskom, Rusijom, Rumunjskom i Ukrajinom, ali neke od tih zemalja već su je u određenim područjima pretekle, a tek se iznimno u nekim elementima može se pohvaliti boljim rezultatima od zemalja "zelene skupine" koja pristupaju Uniji, prenosi DW. Istraživanje ukazuje da u pogledu gospodarskog okružja ulagači žele znati gledaju li kupci prvo na cijenu bez obzira na kakvoću, a Hrvatska se i tu se drži sredine između Rumunjske i Slovenije, bilježi DW, dok je na dno liste svrstavaju odgovori o broju lokalnih isporučitelja i kakvoći robe ili usluga koji oni nude. Premda je pozitivna ocijenjena za suradnju s isporučiteljima, Hrvatska se "nije proslavila ni u pogledu pitanja koliko ima dobavljača i nadzire li šačica tvrtki cijelo tržište", koliko su specijalizirani i što nude po robi i uslugama, prenosi postaja. Pitanja stižu li sastavni i rezervni dijelovi za pogone od lokalnih isporučitelja ili se sve mora uvesti Hrvatsku izjednačuju je sa Slovenijom jer "nema drugog izbora nego krenuti u kupnju u inozemstvo, nastavlja postaja. Za proizvodni proces i ukupnu infrastrukturu Hrvatska zauzima šesto od ukupno trinaest mjesta, što nije slabo s obzirom da su iza nje i Estonija, Poljska i Letonija koje ulaze u EU sljedeće godine, prenosi DW, no negativni rekorder je zbog željezničkog sustava s ocjenom 2,3. "Premda se u dojam ukupne infrastrukture u Hrvatskoj ne ocjenjuje osobito povoljno, niz faktora sasvim je zadovoljavajuće za stranog ulagača: telefonski priključak se dobiva bez teškoća, opskrba električnom energijom je razmjerno pouzdana", prenosi DW. Hrvatska "bi možda mogla biti zadovoljna s ocjenom četiri kada je riječ o orijentiranosti prema mušterijama kada to ne bi bila jedna od najslabijih ocjena, jer slabije su ocijenjene tek Rumunjska i Ukrajina", prenosi postaja. "Za ekološke je propise Hrvatska jednako ocijenjena kao Rusija, "ako se time može hvaliti", prenosi DW. (Hina) mkuz akoz