ZAGREB, 4. prosinca 2003. (Hina) - Usporavanje dinamike rasta hrvatskog gospodarstva u 2004. godini na razinu od 2,7 do 4 posto izvjesno je, i već se može iščitati iz niza pokazatelja usporavanja gospodarskih aktivnosti, suglasni su
ekonomski analitičari okupljeni na današnjoj konferenciji "Makroekonomska i financijska očekivanja i prognoze u 2004. godini", u organizaciji tvrtke Infoforum.
ZAGREB, 4. prosinca 2003. (Hina) - Usporavanje dinamike rasta
hrvatskog gospodarstva u 2004. godini na razinu od 2,7 do 4 posto
izvjesno je, i već se može iščitati iz niza pokazatelja usporavanja
gospodarskih aktivnosti, suglasni su ekonomski analitičari okupljeni
na današnjoj konferenciji "Makroekonomska i financijska očekivanja i
prognoze u 2004. godini", u organizaciji tvrtke Infoforum.#L#
Nedavni izbori nisu značajnije promijenili prognoze za iduću godinu,
s obzirom da se analitičari slažu kako formiranje nove Vlade neće
značiti i primjetnije zaokrete u ekonomskoj i monetarnoj politici, s
obzirom na procese pregovaranja i pridruživanja Europskoj uniji.
Direktor Direkcije za istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) Evan
Kraft također drži da do promjene restriktivnog pravca monetarne
politike neće doći, s obzirom da vjeruje da će i nova vlast
ispoštovati zakonsku neovisnost središnje banke. Novost u monetarnoj
politici, kazao je Kraft, bit će samo novi restriktivni instrumentarij
koji će biti objavljen nakon sjednice Savjeta HNB-a 17. prosinca.
Nastavak HNB-ove politike, kaže glavni ekonomist Raiffeisenbank
Austrije (RBA) Ante Žigman, značit će i zadržavanje makroekonomske
stabilnosti i niske stope inflacije, posebice ako će i fiskalna
politika pratiti monetarnu, što do sada nije uvijek bio slučaj. Žigman
očekuje kako će dolazak nove vlasti barem u prvoj polovici iduće
godine donijeti stopu rasta od tek 1 do 2 posto, što je uobičajeno kod
smjene vlasti, no turistička će sezona 'spasiti stvar' i rezultirati
godišnjom stopom rasta od 3 posto.
Najnižu stopu gospodarskog rasta u idućoj godini, i to od samo 2,7
posto, očekuje glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb Martina
Dalić, argumentirajući svoju prognozu očekivanim i već započetim padom
kreditne ekspanzije - pokretača osobne potrošnje, kao i 'smirivanjem'
državnih investicija u infrastrukturu. Da je tomu tako, kaže Dalić,
govore i statistički podaci iz druge polovice ove godine o smanjivanju
građevinskih aktivnosti, usporavanju rasta industrijske proizvodnje,
kao i smanjivanju prometa u maloprodaji.
Ipak, usporavanje gospodarskog rasta ne treba gledati kao negativnu
pojavu, mišljenja je nezavnisni ekonomist Velimir Šonje, dodajući kako
je stopa rasta od oko 3 posto prirodnija za hrvatsko gospodarstvo od
željenih 5,5 ili 6 posto. Rast BDP-a unazad dvije godine nije bio na
održivim temeljima, doveo je do neravnoteže platne bilance i snažnog
rasta inozemnog duga, no ipak se pojavljuju prvi znakovi održivog
rasta, koje Šonje vidi u 'prirodnom' rastu realnog sektora - povećanje
produktivnosti, osnivanje brojnih malih poduzeća i sl.
Jedan od glavnih rezultata dinamičnog rasta hrvatskog gospodarstva
unazad dvije godine - vanjski dug, Evan Kraft iz HNB-a ne smatra
'kriznim', ali upozorava da se mora učiniti sve kako bi se izbjeglo
pogoršanje. Iduće godine na naplatu Hrvatskoj dolazi oko 3,5 milijardi
dolara otplata inodugova, ali naša vanjska likvidnost neupitna je i
nećemo imati apsolutno nikakvih problema oko vraćanja dugova, istaknuo
je Kraft. Trenutne devizne rezerve dovoljne su da ne dođe do krize u
međunarodnim plaćanjima, no ipak treba spriječiti da 'stvari izmaknu
kontroli', upozorio je Kraft.
(Hina) rub ds