ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivo Banac najavio je danas da će se idući tjedan sastati s kolegom iz BiH Ramizom Mehmedagićem, kako bi ga upozorio na veliku opasnost od onečišćenja donjeg
toka i delte Neretve s područja Rudničkog kopa u Vihovićima u BiH, gdje je ilegalno odlagalište opasnog otpada.
ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja Ivo Banac najavio je danas da će se idući tjedan sastati s
kolegom iz BiH Ramizom Mehmedagićem, kako bi ga upozorio na veliku
opasnost od onečišćenja donjeg toka i delte Neretve s područja
Rudničkog kopa u Vihovićima u BiH, gdje je ilegalno odlagalište
opasnog otpada. #L#
Upozorivši da je moguće onečišćenje velikih razmjera rijeke
Neretve vodama iz Rudničkog kopa u Vihovićima, Banac je na
konferenciji za novinstvo rekao kako je opasni otpad odlagan i u
jezero koje se nalazi na dnu kratera rudnika, i koje je povezano s
rijekom Neretvom preko prije izgrađenih rovova koji su na razini
vodostaja rijeke.
Banac je najavio da će BiH predložiti uređenje tog ilegalnog
odlagališta, u kojemu je više od 400 tona loživog ulja, baterija i
drugog opasnog otpada. Ustvrdio je da su u tijeku rata na to mjesto
bacana čak i ljudska tijela.
Uređenje Rudničkog kopa u interesu je i Hrvatske i BiH, rekao je
Banac.
Dodao je kako Hrvatska želi da se taj problem ukloni jer dolinu
Neretve planira proglasiti parkom prirode, a već je sada, kao
močvarno tlo, zaštićena Ramsarskom konvencijom. Ministar je
ustvrdio da je Njemačka spremna poduprijeti uređenje Rudničkog
kopa u Vihovićima otpisom dijela duga BiH. Procjenjuje se da
uređenje stoji 12 do 16 milijuna eura, a BiH Njemačkoj duguje ukupno
40 milijuna eura, rekao je.
Banac je naveo da je Rudnički kop počeo raditi 20-ih godina 20.
stoljeća, a od kraja 50-ih služio je kao ilegalno odlagalište, koje
se rabi i danas.
Pomoćnik ministra Roko Andričević na pitanje novinara kazao je da
Hrvatska proizvede 250 do 300 tisuća tona opasnog otpada na godinu.
Upitan koliko se od toga izveze, jer u Hrvatskoj nakon zatvaranja
spalionice PUTO više nema nijedne spalionice opasnog otpada,
odgovorio je da je nakon zatvaranja PUTO-a od kolovoza 2002. do 1.
siječnja ove godine potpisao dozvole za izvoz 24.000 tona opasnog
otpada.
Izvijestio je i da Ministarstvo zaštite okoliša razgovara s
Ministarstvom javnih radova o izgradnji moderne spalionice opasnog
otpada u Hrvatskoj. Spalionica bi se gradila državnim poticanim
sredstvima međunarodnim natječajem i dodjelom koncesije, slično
kao i drugi važni državni projekti, rekao je Andričević.
Podsjetio je da od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o
otpadu, a da je prijedlog Strategije gospodarenja otpadom u
Hrvatskom saboru.
(Hina) bma sp