ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Proslavljena ledena kapa najvišega vrha Afrike mogla bi za dvadeset godina nestati, a s njom i jedinstven izvor podataka za znanstvenike.
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Proslavljena ledena kapa najvišega
vrha Afrike mogla bi za dvadeset godina nestati, a s njom i
jedinstven izvor podataka za znanstvenike. #L#
Znanstvenik iz Zimbabvea vjeruje da se ledeni vrh može spasiti ako
se pokrije divovskim "zavojem", piše Science.
Tanzanijski vrh Kilimandžaro nije samo golema turistička atrakcija
i nacionalni simbol. Njegov ledeni vrh stvarao se tisućljećima i
bilježi povijest klimatskih promjena u Istočnoj Africi.
"Nestane li, izgubit ćemo doista vrijedne informacije o klimi
nedavne prošlosti", kaže klimatolog i rođeni Zimbabveanac Euan
Nisbet s Kraljevskoga sveučilišta Holloway u Londonu.
Ekspedicija na Kilimandžaro 2000. otkrila je samo 2,2 četvorna
kilometra leda na vrhu - 80 posto manje nego 1912. Do 2020. vrh će
biti gola stijena nastavi li led nestajati ovim tempom, kaže Lonnie
Thompson, vođa ekspedicije i geolog sa sveučilišta Ohio u
Columbusu.
Thompsonova je ekipa skupljala ledene slojeve koji čuvaju arhivu
afričke klime u zadnjih 11.700 godina, jedinu takvu arhivu.
Iako je lako za nestanak ledenoga vrha okriviti globalno
zagrijavanje, istraživači misle da je vjerojatniji krivac
uništavanje šuma u podnožju planine. Bez vlažnosti koju daje šuma,
nekad vlažni vjetrovi postaju suhi. Budući da ga više ne zapuhuje
vlažan vjetar, led se na snažnom ekvatorijalnome suncu topi.
Pošumljavanje je najbolje dugoročno rješenje, ali stabla neće
rasti dovoljno brzo da spase led, tvrdi Nisbet. Potreban je
privremeni zavoj. "Najlogičnije i najlakše bilo bi prekriti ga
bijelim platnom da odbija sunčevu svjetlost i ublaži vjetar", kaže
znanstvenik.
Bijelo sintetsko platno obješeno preko 30-metarske ledene stijene
s rubova koje voda najviše hlapi, pomoglo bi, misli Nisbet.
No drugi su znanstvenici skeptični. "Tako vjerojatno ne bismo
dobili puno vremena", kaže Thompson. "Ja mislim da će ledenjaci
nestati ma što mi učinili. Priroda je snažna sila i kad se jednom
pokrene, teško ju je zaustaviti".
"Moguće je da još i ubrzamo nestanak ledenjaka", upozorava
klimatolog Doug Hardy sa Sveučilišta u Massachusettsu.
Iako bi pokrivač odbijao većinu sunčeve energije, toplina bi
prodirala i ostajala zarobljena unutra. Pokrivač bi se tada ponašao
kao deka i ubrzao otapanje.
Procjenjuje se da bi za pokrivanje rubova leda trebao pokrivač od
pedeset do stotinu tona, da ne spominjemo napor koji bi trebalo
uložiti da ga netko i postavi na planinu, kaže Hardy i zaključuje da
bi bilo bolje ta sredstva potrošiti na skupljanje novih uzoraka
leda.
No za siromašnu Tanzaniju i Afriku nisu ugroženi samo podaci o
klimi, kaže Nisbet. "Snjegovi Kilimandžara simbol su cijele
Afrike", kaže i dodaje: "Tanzanija se doista trudi zaštititi svoju
prirodnu baštinu i ako se nešto može učiniti, zaslužila je pomoć".
(Hina) vm dgk